Connect with us

Svijet

Čeka nas novi dramatičan rast cijena kave. Moguća i potpuna nestašica omiljenog napitka

Objavljeno

-

Što će biti s cijenom kave u trgovinama i ugostiteljskim objektima u nadolazećem razdoblju? Vrijeme će pokazati, ali ako je suditi po stanju na svjetskom tržištu, čini se da će cijena morati rasti.

Jer, brazilski uzgajivači kave gotovo su ispraznili skladišta, i to pola godine prije nove berbe, zapljusnuti valom potražnje, koja je gotovo udvostručila cijene u proteklih 14 mjeseci.

Cijene arabike, najpopularnijeg zrna koje se koristi u većini mljevene pržene kave, skočile su za čak 70 posto u 2024. i gotovo za 20 posto od početka ove godine. Prije tri tjedna premašile su 4,30 dolara za nepunih pola kilograma, odnosno više od 8.600 dolara za tonu, a prema podacima od 28. veljače, ta se brojka popela i na 9.049 dolara za tonu, piše Novi list.

Rekordan izvoz

S druge strane, robusta, drugo najpopularnije zrno koje se često koristi za proizvodnju instant-kave, poskupjela je lani za 72 posto, a prije tri tjedna cijena joj se nakratko popela na najvišu razinu otkada se njome trguje na burzi, dosegnuvši 5.847 dolara za tonu, odnosno oko 2,9 dolara za pola kilograma.

Poljoprivrednici u Brazilu, najvećem svjetskom uzgajivaču kave, ispraznili su skladišta i usmjerili zalihe u rekordan izvoz u 2024. kako bi profitirali na rekordnim cijenama. Hina prenosi izjavu Williana Cesara Freirija, voditelja prodaje u trećoj najvećoj brazilskoj zadruzi kave Cocapecu iz savezne države Sao Paulo, koji kaže da nikada u veljači nisu imali tako niske zalihe, a još je dosta vremena do novog uroda.

Cocapec je od članova zadruge u 2024. godini primio 1,1 milijun vreća, gotovo 27 posto manje nego u 2023., jer su oskudne padaline naštetile proizvodnji.

Čini se da je proizvodnja poboljšana samo u Cooxupeu, najvećoj svjetskoj zadruzi uzgajivača kave, u brazilskoj saveznoj državi Minas Gerais, najvećoj po proizvodnji. Ondje su puna skladišta, no ona je gotovo u cijelosti prodana klijentima i samo čeka otpremu.

“Uzgajivači kave već su prodali 90 posto lanjskog uroda i preostala im je najmanja količina otkada vodimo evidenciju”, kažu iz Cooxupeua.

Kako na ova kretanja reagiraju domaći dobavljači/proizvođači kave? U Francku smiruju situaciju.

“Što se tiče zaliha kave, ali i čaja, u Francku za sada nemamo problema s time. Naravno, ovakve stalne promjene u globalnim lancima opskrbe mogu zahtijevati prilagodbe u našoj operativnoj strategiji kako bismo se učinkovito nosili s eventualnim nepredviđenim okolnostima i budućim izazovima. Stoga ostajemo proaktivni u praćenju situacije i pripremni za eventualne buduće izazove kako bismo osigurali stabilne zalihe i kontinuitet našeg poslovanja”, odgovara na upit Ivana Tavra, direktorica korporativnih komunikacija.

I u Atlantic grupi s iznimnom pozornošću prate situaciju.

“Kod pojedinih burzovnih roba, a u to se svrstava i kava, nakon već duljeg razdoblja rasta cijena sirovine na svjetskom tržištu, tijekom posljednjih godinu dana došlo je do novog ekstremnog povećanja cijena”

Uzroci ovih povećanja vrlo su kompleksni, od kombinacije lošeg uroda izazvanog nepovoljnim vremenskim prilikama, niskog stanja zaliha sirovina prenesenih iz prethodnog razdoblja, rastućih troškova rada, fluktuirajuće potražnje, geopolitičkih tenzija i ratova preko zastoja u dobavnim lancima sve do promjene navika potrošača u svijetu, prije svega na azijskom tržištu gdje se bilježi sve veća konzumacija kave, što je dodatno utjecalo na to da potražnja premaši ponudu, kaže Gabrijela Kasapović, izvršna direktorica Korporativnih komunikacija unutar Atlantica.

Tržišni poremećaji

Dodaje da su pod utjecajem svih ovih faktora cijene sirovina na svjetskim burzama dostigle rekordne razine i nemaju tendenciju opadanja.

“Tako je sada cijena arabike veća sto posto, a nabavna cijena robuste porasla je za gotovo 130 posto uspoređujući kraj 2024. s krajem 2023. godine. Teško je i u ovoj godini očekivati osjetniju stabilizaciju tržišta, pa očekujemo da će cijene sirovine i dalje ostati izuzetno visoke”, ocjenjuje Kasapović.

U obje tvrtke nastojali su, sve do sada, poštedjeti krajnje potrošače.

“Unatoč rastu svih ovih troškova u posljednje gotovo četiri godine, nastojali smo da se efekt tržišnih poremećaja u što je moguće manjoj mjeri prenese na potrošače, zbog čega smo veći dio sami amortizirali.”

Uzimajući u obzir poskupljenja prehrambenih proizvoda s kojima se suočavaju naši potrošači i posljedični pad kupovne moći, svjesno smo išli na smanjenje naših profitnih marži, što se u konačnici odrazilo na pad naše profitabilnosti, pojašnjava Tavra iz Francka.

I Kasapović ističe kako su u Atlanticu već nekoliko godina, kroz sve krize koje su iza njih i opći rast ulaznih troškova, amortizirali dramatična poskupljenja, ne prenoseći ih većim dijelom na potrošača.

“Tako je i ukupna razina nužnog povećanja proizvođačkih cijena znatno manja od ukupnog rasta stvarno nastalih troškova, što znatno utječe na poslovni rezultat biznisa kave. Kako bismo održali kvalitetu koju potrošači očekuju, za nas ne postoji opcija primjesa supstituta, koji su najjednostavniji način uštede, te je neizbježno da se povećanje ulaznih troškova reflektira i na cijenu finalnog proizvoda”, nagovješćuje Kasapović.

Minimalne zalihe

Nažalost, najnovija procjena ovogodišnje berbe u Brazilu je dodatno znatno smanjena, a s obzirom na to da su i zalihe minimalne, teško je očekivati da se zadovolje potrebe za arabikama globalno. Dodatno su i procjene sljedeće berbe također smanjene zbog izuzetno sušnog razdoblja tijekom sazrijevanja nove berbe, pa je procjena da će se manjak arabike osjećati najmanje do 2026. godine.

Budući da je zbog logističkih problema dopreme arabike iz Brazila kasnila isporuka kave od kraja 2023., fondovi su kratkoročno iskoristili manjak kave u zemljama konzumenata i podignuli razinu burze, a time i cijenu arabike na visoke razine.

Kod robuste postoji i velik izazov nedovoljne raspoloživosti zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u zemljama podrijetla, budući da su dva najveća izvoznika, Vijetnam i Indonezija, zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta podbacila s berbama, a postoji i dodatni problem transporta, napadi na tranzitne brodove, produljena vremena tranzita za dvostruko i više, što posljedično odražava i u ekstremnim poskupljenjima.

“Dugoročno je to ipak neodrživo za sve aktere na domaćem tržištu kave i općenito. Najvjerojatnije je da bi se, bez daljnjih cjenovnih intervencija, domaće tržište kave suočilo s velikim rizikom održanja kvalitete i gubitka kontinuiteta proizvodnje, odnosno s ozbiljnim izazovom da uopće opskrbljuje tržište kavom”, ocjenjuje Gabrijela Kasapović iz Atlantica.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”

Objavljeno

-

By

Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)

Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.

Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.

Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”

Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.

Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.

Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.

Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”

Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.

Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.

“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.

“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.

Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada. 

Nastavi čitati

Svijet

Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura

Objavljeno

-

By

Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.

Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.

Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.

More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno

Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.

Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.

Toplo more znači i toplije noći

Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.

Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.

Posljedice osjećaju i morski organizmi

Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.

Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.

Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.

More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.

Nastavi čitati

Svijet

PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena

Objavljeno

-

By

Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.

Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.

Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.

Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja

Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.

To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.

Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.

Alpe bi mogle biti iznimka

Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.

Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.

Što donose prosinac, siječanj i veljača?

Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.

U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.

Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.

S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.

Prognoza nije uklesana u kamen

Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.

Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.

Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.

Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu