Connect with us

Svijet

Trump je isključio Europu iz pregovora, ali ona ima adut vrijedan 200 milijardi eura

Objavljeno

-

Američki predsjednik Donald Trump isključio je Europu iz pregovora o ratu u Ukrajini. No Bruxelles ima tajno oružje vrijedno čak 200 milijardi eura koje bi moglo promijeniti igru, piše Politico. Nakon što je Europa ostala po strani tijekom razgovora između SAD-a i Rusije 18. veljače o završetku rata u Ukrajini, europske bi vlade mogle posegnuti za “nuklearnom opcijom” – zapljenom ruskih državnih sredstava koja su zamrznuta nakon što je Moskva prije tri godine pokrenula punu invaziju na Ukrajinu.

Najveći dio tih sredstava – oko 200 milijardi eura – nalazi se u financijskoj instituciji Euroclear sa sjedištem u Bruxellesu i već sada donosi značajne kamate. S druge strane, SAD drži tek oko pet milijardi dolara. Zapljena tih sredstava bila bi radikalan potez, koji bi gotovo sigurno Europi osigurao veći utjecaj u pregovorima, posebno nakon što je isključena iz nedavnih razgovora Washingtona i Kremlja u Rijadu.

Dok se ministri financija i guverneri središnjih banaka okupljaju ovog tjedna u Južnoafričkoj Republici na summitu G20, europske vlade i dalje su podijeljene oko toga bi li odmrzavanje tih sredstava dokazalo Trumpu da Bruxelles još uvijek ima političku i ekonomsku snagu – ili bi im se taj potez mogao obiti o glavu.

Pregovarački adut ili rizik?
Usred prijetnji o mogućem povlačenju SAD-a iz Ukrajine, zagovornici čvrstog stava prema Rusiji smatraju da bi odmrzavanje zamrznutih sredstava i njihovo prosljeđivanje Kijevu omogućilo ratom pogođenoj zemlji da stekne prednost na bojištu i odupre se Trumpovim zahtjevima za okončanje rata. “Imamo 300 milijardi eura vrijednih ruskih zamrznutih sredstava u Europi i moramo ih iskoristiti”, izjavio je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna dodavši kako bi ta sredstva mogla zamijeniti američku vojnu i ekonomsku pomoć Ukrajini ako se SAD povuče.

Baltičke i nordijske zemlje, koje dijele granicu s Rusijom, smatraju da novac treba odmah predati Ukrajini. Takav stav podržavaju i Poljska, Češka te visoka predstavnica EU za vanjsku politiku, bivša estonska premijerka Kaja Kallas.

“Ne prihvaćam argument da je to pravno problematično… Potrebna nam je politička volja za takav potez”, izjavio je litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys naglasivši da skeptične članice EU trebaju pružiti “snažnije argumente zašto to ne radimo”.

Podijeljena Europa
S druge strane, veliki igrači poput Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen strahuju da bi zapljena sredstava mogla uplašiti međunarodne investitore i oslabiti europski pregovarački položaj u mirovnim pregovorima s Rusijom.

“Ako odmrznemo sredstva i predamo ih Ukrajini, gubimo ih kao pregovarački adut”, rekao je jedan europski diplomat želeći ostati anoniman.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom sastanka s Trumpom u Bijeloj kući istaknuo je kako bi zapadne saveznice legalno mogle koristiti prihode od tih sredstava tijekom rata, ali da bi bilo nezakonito zaplijeniti same rezerve. “Zamrzavanje pruža važnu polugu u pregovorima”, naglasio je.

Kaja Kallas priznala je da su šanse za zapljenu ruskih sredstava u bliskoj budućnosti male. “Treba nam podrška svih članica. Zasad je nemamo”, rekla je na konferenciji za novinare.

Zamrznuta sredstva kao poluga
Zemlje EU svjesne su da im zamrznuta ruska sredstva pružaju dodatni utjecaj na Kremlj. “Ako Rusija želi natrag svoj novac, mora nešto ponuditi zauzvrat”, kazao je diplomat EU.

U dokumentu pripremljenom za sastanak ministara vanjskih poslova EU estonska vlada je navela da “nastavak zadržavanja sredstava služi kao financijska i diplomatska poluga osiguravajući da Rusija ima jasan, opipljiv poticaj za pregovore o rješenju i naknadi štete Ukrajini”.

Procjenjuje se da bi sredstva mogla pomoći u obnovi Ukrajine, čiji se troškovi, prema procjeni Svjetske banke, penju na 486 milijardi dolara. Mnoge članice EU protive se odmrzavanju sredstava jer ih vide kao ključni fond za obnovu ratom razrušene Ukrajine. “Mnogi su protiv jer ovo vide kao novac za obnovu”, rekao je drugi diplomat EU.

Dok traju pregovori s SAD-om, Rusija razmatra ideju korištenja sredstava za obnovu, ali uz uvjet da financiranje obuhvati i ukrajinske regije pod ruskom kontrolom, izvijestio je Reuters.

Skupina G7 prošle je godine postigla dogovor o korištenju profita od tih sredstava za osiguranje zajma Ukrajini u iznosu od 50 milijardi dolara. Ministri financija G7 ponovno će se sastati u Cape Townu ovog tjedna, u sklopu summita G20, kako bi raspravljali o budućoj podršci Ukrajini i mogućem nastavku sankcija Rusiji.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša

Objavljeno

-

By

Severe Weather

Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.

Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.

Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Super El Nino
Severe Weather

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.

Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.

Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.

Nastavi čitati

Svijet

NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi

Objavljeno

-

By

Windy.com/ilustracija

Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.

Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.

Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.

„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.

Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.

„Od UK-a do istočne Europe“

U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.

Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.

Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.

No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.

Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“

Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.

„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.

Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?

Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.

Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.

Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.

Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.

Tračak nade

Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.

Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.

Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.

Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.

Nastavi čitati

Svijet

Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?

Objavljeno

-

By

Pexels

Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”

Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.

No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).

I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.

“Nijedan par ne smije biti odbijen”

Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.

Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg BätzingParovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.

Svi su pozvani slijediti Isusa

Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance

Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.

“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.

Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.

Nastavi čitati

U trendu