Connect with us

Svijet

Što će se dogoditi kada umre papa? Ovo je procedura

Objavljeno

-

Pixabay

Papa Franjo već danima je u bolnici i bori se obostranom upalom pluća. Istovremeno, svijet je u stanju pripravnosti zbog izvanrednog događaja – smrti pape.

Papa Franjo, koji je izgubio dio pluća zbog respiratorne infekcije, a od nedavno mu je zdravstveno stanje dodatno narušeno, prošle je godine odobrio skromni sprovod za sebe, izbjegavajući neke tajanstvenije obrede i rituale koji se inače odvijaju kad papa umre.

Što se događa nakon što papa umre? Politico je objasnio detaljnu proceduru.

Nakon smrti pape započinje cijeli niz događaja, pri neke vatikanske tradicije potječu još iz starog Rima, a krajnji događaj jest izbor novog lidera Katoličke crkve.

Smrt

Tradicionalno je posao kamerlenga, višeg vatikanskog dužnosnika, potvrditi papinu smrt. Trenutačno tu poziciju obnaša kardinal Kevin Farrell, rođen u Irskoj.

Budu li se držali tradicije, Farrell će biti taj koji će posjetiti tijelo pape Franje u njegovoj privatnoj kapeli i zazvati njegovo ime da ga probudi. Danas je to uglavnom ceremonijalno, budući da su liječnici potvrdili papinu smrt uobičajenijim medicinskim putem.

Kada papa ne odgovori, prema tradiciji, njegov pečatni prsten koji služi kao pečat za službene papinske dokumente biva oštećen ili uništen, što označava kraj njegove vladavine, a papinski stanovi su zapečaćeni. Kamerlengo potom obavještava kardinalski kolegij, upravno tijelo viših crkvenih dužnosnika, da je papa umro, prije nego što se vijest o papinoj smrti obznani u vatikanskoj izjavi za medije.

Razdoblje žalosti

Nakon toga slijedi devetodnevna žalost poznata kao Novendiale, što je izvorno starorimski običaj. Italija također obično proglašava razdoblje nacionalne žalosti.

Njegovo će tijelo biti blagoslovljeno, odjeveno u papinsko ruho i izloženo u Bazilici Svetog Petra za javno razgledavanje, gdje će stotine tisuća ljudi stajati u redu kako bi odali počast, uključujući strane dostojanstvenike i svjetske vođe. U prošlosti je papino tijelo bilo izloženo na uzdignutoj platformi zvanoj katafalk, ali budući da Franjo želi pojednostavljeni obred, njegovo će tijelo biti u otvorenom lijesu bez toliko pompe i raskoši.

Povijesno gledano, pape su često bile balzamirane, a nekima su vađeni organi prije pokopa – crkva u blizini Fontane di Trevi u Rimu čuva srca više od 20 papa u mramornim urnama.

Dok je papa Franjo tu, dnevne molitve i mise zadušnice održavat će se u bazilici svetog Petra i diljem katoličkog svijeta. U međuvremenu, Vatikan će ući u prijelazno razdoblje zvano sede vacante, što znači “sjedalo je upražnjeno”, tijekom kojeg je vladavina crkve privremeno predana kolegiju kardinala – iako se ne mogu donositi veće odluke dok se ne izabere novi papa.

Pokop

Papin sprovod najvjerojatnije će se održati na Trgu svetog Petra, a ožalošćeni će se skupiti u Vatikan na misu. Predvodit će ga dekan Kardinalskog zbora, a to je trenutačno 91-godišnji Talijan Giovanni Battista Re.

Prema tradiciji, papu se potom pokapa u Vatikanskim špiljama, kriptama ispod Bazilike svetog Petra. Ondje je pokopano gotovo 100 papa, uključujući papu Benedikta XVI., Franjinog prethodnika, koji je dao ostavku 2013. i umro 2022.

No, papa Franjo je u intervjuu 2023. rekao da je odabrao baziliku Santa Maria Maggiore u Rimu, jednu od svojih omiljenih i najposjećenijih crkava, kao svoje posljednje počivalište, čime će postati prvi papa u stoljeću koji će biti sahranjen izvan Vatikana.

U prošlosti se pape pokapalo u tri lijesa: jedan od čempresa, jedan od cinka i jedan od brijesta, ugniježđeni jedan u drugi, ali Franjo je naredio da bude pokopan u jednom lijesu, od drveta i cinka.

Kad je Benedikt XVI. pokopan, u njegovom lijesu nalazili su se i novčići iskovani tijekom njegove vladavine, kao i metalna cijev u kojoj je bio omotan smotani papirnati svitak, nazvan rogito – dokument od 1000 riječi koji prepričava njegov život i vladavinu. Franjo će vjerojatno biti pokopan sa svojim vlastitim rogitom koji će detaljno opisivati ​​njegovo papinstvo.

Izbori

Dva do tri tjedna nakon papina sprovoda, kardinalski kolegij sastat će se u Sikstinskoj kapeli kako bi održao konklavu, tajnoviti proces kojim se bira novi papa. U teoriji, svaki kršteni muškarac rimokatolik ima pravo na papinstvo, ali u posljednjih 700 godina papa se uvijek birao iz kardinalskog kolegija.

Velika većina od 266 papa izabranih kroz povijest bili su Europljani. Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Argentini, prvi je neeuropski papa u 1300 godina.

Za razliku od standardne politike, kandidati za papu ne vode otvorenu kampanju za to mjesto. Na dan glasovanja, Sikstinska kapela, sa svojim slavnim stropom koji je oslikao Michelangelo, fizički je zatvorena, a kardinali, koji su položili prisegu na tajnost, zaključani su unutra.

Pravo glasovanja imaju samo kardinali mlađi od 80 godina. Oko 120 će tajno glasovati za svog izabranog kandidata, ispisujući ime na glasački listić i stavljajući ga u kalež na vrhu oltara. Ako niti jedan kandidat ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, održava se novi krug glasovanja. Dnevno se mogu održati četiri runde glasanja.

Konklava koja je 2013. izabrala papu Franju trajala je oko 24 sata i održano je pet rundi glasanja, ali to može potrajati i dulje. Primjerice, jedna konklava u 13. stoljeću trajala je oko tri godine, dok je druga u 18. stoljeću trajala četiri mjeseca. Nakon što se glasački listići prebroje, spaljuju se u peći unutar Sikstinske kapele, koju su ranije postavili vatikanski vatrogasci. Druga peć sagorijeva kemikaliju šaljući dimni signal kroz dimnjak u vanjski svijet: crni dim znači da novi papa nije izabran, bijeli dim znači da je izabran.

Novi papa

Nakon što se izabere novi papa, predstavnik kardinalskog zbora čita latinsku objavu Habemus papam, što znači “Imamo papu”, s glavnog balkona bazilike svetog Petra s pogledom na tisuće vjernika. Zatim novoizabrani papa, nakon što je odabrao papinsko ime (najvjerojatnije u čast sveca ili prethodnika) i obukao bijelu mantiju, izlazi na balkon kako bi održao svoje prvo obraćanje javnosti. I time katolički svijet ima novog vođu.

Uz postavljanje crkvenih učenja i morala, papa ima značajnu diplomatsku i političku moć u svjetskoj politici, djelujući kao posrednik u globalnim sukobima i vodeći humanitarne napore. Većina papa služi do smrti. Papa Benedikt XVI., koji je podnio ostavku 2013., u dobi od 85 godina, zbog narušenog zdravlja, prvi je papa koji je odstupio s dužnosti u 600 godina.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Širi se novi soj korone, nazvan je po kukcu. Ovo su simptomi

Objavljeno

-

By

Pixabay

Novi soj covida, koji je dobio ime po kukcu, uskoro bi mogao postati dominantan u Ujedinjenom Kraljevstvu

Varijanta BA.3.2 dio je obitelji Omicron i nazvana je „Cikada” jer je gotovo četiri godine bila neaktivna, poput cikada koje mogu dugo mirovatI.

Ovaj soj pokazuje povećanu sposobnost zaobilaženja postojećeg imuniteta zahvaljujući oko 75 mutacija u svom spike proteinu – dijelu virusa koji koristi za ulazak u ljudske stanice.

Profesor Ravi Gupta sa Sveučilišta Cambridge, koji je savjetovao vladu tijekom pandemije, rekao je: „Ovo je drugačije od virusa (covida-19) s kojima smo se suočavali posljednje dvije godine.”, piše Express.

„Otkriven je u Ujedinjenom Kraljevstvu, njegova učestalost raste i očekujem da će postati dominantan soj. BA.3.2 trenutačno se testira”, dodao je Gupta. „Proučavamo ga u kontekstu izbjegavanja imuniteta i imuniteta koji svi imamo.”

Cikada u 23 zemlje

Varijanta Cikada nastala je iz omikron soja koji se pojavio 2021., a prvi put je otkrivena u Južnoj Africi 2024., nakon čega se činilo da je nestala.

Gupta smatra da je veliki broj mutacija nastao jer se virus razvijao u jednom pacijentu više od godinu dana. Taj „nulti pacijent” nije mogao eliminirati virus zbog oslabljenog imuniteta, što se može dogoditi kod osoba s HIV-om ili onih koje uzimaju lijekove protiv raka.

Sada, nakon razdoblja mirovanja, Cikada se proširila u 23 zemlje i širi se SAD-om. javlja Forbes.

Gupta je rekao: „Ova nova varijanta otkrivena je i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Neki su proveli analize koje sugeriraju da bi mogla biti češća među malom djecom. Djeca često dobivaju infekcije, ali to bi moglo biti povezano s činjenicom da nikada nisu bila izložena cjepivima protiv covida.

„To sada istražujemo u laboratoriju kako bismo utvrdili zašto. Problem je što se radi o infekciji koja se brzo širi. Na kraju uvijek dođe do ranjivih osoba.”

Simptomi

Simptomi su slični kao kod drugih nedavnih varijanti i uključuju grlobolju, kašalj, začepljen nos, umor, glavobolju i temperaturu. Međutim, ovaj soj kod nekih ljudi uzrokuje i probavne tegobe poput mučnine ili proljeva, prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

CDC navodi da su između studenoga 2025. i siječnja 2026. tjedni udjeli varijante BA.3.2 porasli na oko 30 posto svih sekvenciranih slučajeva covida u Danskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj.

Ipak, zasad nije zabilježen ukupni porast broja slučajeva u odnosu na prethodne godine.

Nastavi čitati

Svijet

Europska komisija poslala važan poziv svim građanima Unije: “Situacija je vrlo ozbiljna”

Objavljeno

-

By

Europska komisija pozvala je građane da rade od kuće, manje voze i lete te da države članice hitno ubrzaju razvoj obnovljivih izvora energije, upozoravajući na dugotrajnu energetsku krizu uzrokovanu sukobom u Zaljevu.

U govoru koji podsjeća na početak pandemije koronavirusa, europski povjerenik za energiju Dan Jørgensen izjavio je da se Europa suočava s “vrlo ozbiljnom situacijom” bez jasnog kraja, javlja Politico.

“Čak i ako mir nastupi već sutra, u dogledno vrijeme nećemo se vratiti u normalu“, rekao je nakon izvanrednog sastanka ministara energetike 27 država članica EU-a.

Što više možete učiniti da uštedite nafti, posebno dizelu i zrakoplovnom gorivu, to bolje“, dodao je, potvrđujući da Bruxelles želi potaknuti građane na smanjenje putovanja.

Rad od kuće, par-nepar vožnja,…

Pozvao je države članice da slijede preporuke Međunarodne agencije za energiju, koje uključuju rad od kuće gdje god je to mogućesmanjenje ograničenja brzine na autocestama za deset kilometara na sat, poticanje korištenja javnog prijevozaizmjenično korištenje osobnih vozila, povećanje dijeljenja prijevoza te učinkovitiju vožnju.

Dugoročno, pozvao je države EU-a da snažnije ulažu u obnovljive izvore energije, naglasivši da je „ovo trenutak da konačno preokrenemo situaciju i postanemo energetski neovisni“.

Razgovori ministara završili su bez konkretnih mjera, no Jørgensen je najavio da će Europska komisija uskoro predstaviti paket mjera na razini EU-a.

Naftni šok

Njegove izjave dolaze u trenutku rastućih strahova od velike energetske krize, potencijalno ozbiljnije od naftnog šoka iz 1970-ih, s mogućim globalnim ekonomskim posljedicama sličnim onima tijekom pandemije.

Od početka napada SAD-a i Izraela na Iran prije više od mjesec dana, cijene nafte i plina porasle su i do 70 posto, dok je oko petine svjetske opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom ostalo blokirano u Perzijskom zaljevu.

Na sastanku se raspravljalo o državnim potporama, povećanju udjela obnovljivih izvora i nuklearne energije radi jačanja energetske sigurnosti, kao i o prijedlogu Komisije za povećanje uporabe biogoriva. Nordijske zemlje istaknule su potrebu zaštite energetske infrastrukture.

Prema diplomatskim izvorima, očekivanja od sastanka bila su skromna, a glavni cilj bio je koordinacija djelovanja među državama članicama.

Nastavi čitati

Svijet

Europa na udaru hladnog vala: Temperature naglo padaju, bit će i obilnog snijega

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nakon stabilnog i neuobičajeno toplog proljetnog vremena u mnogim dijelovima Europe, sprema se oštar podsjetnik da zima još nije gotova. Kako navodi Severe Weather Europe, u tijeku je velika promjena koja donosi hladnoću, snijeg i potencijalno štetni mraz u mnoge dijelove europskog kontinenta.

Nakon konačnog kolapsa polarnog vrtloga, očekuje se oštar pad temperature od 15 do 20 °C u dva dana. Promjena vremena počinje već danas, kada se visoki tlak uspostavlja iznad Sjevernog Atlantika. Za središnju Europu i Balkan prognozira se obilni snijeg kojeg bi na nekim područjima moglo napadati i više od 50 centimetara. Također, snijega bi moglo biti i u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva, Beneluxa, Njemačke, Francuske, Češke, Slovačke i Poljske. Severe Weather Europe objavio je i graf koji prikazuje oštru promjenu temperature i dugotrajnost hladnog bazena u Zagrebu.

Vremenska situacija, koja se formira u posljednjim danima ožujka, predstavlja klasičan kasnosezonski arktički upad u Europu. Nakon stratosferskog zagrijavanja početkom ovog mjeseca, došlo je do konačnog poremećaja i kolapsa polarnog vrtloga te pomicanja arktičkog zraka. On, potom, donosi produljeno razdoblje dinamičnijeg vremena sa zimskim uvjetima, snijegom i jakim mrazovima.

Polarni vrtlog naziv je za zimsku cirkulaciju nad sjevernom polutkom. Dijeli se na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Polarni vrtlog prolazi kroz oba sloja, ali s različitom snagom, oblikom i utjecajima. Jak polarni vrtlog može zadržati hladniji zrak u polarnim regijama, sprečavajući njegovo kretanje. To obično stvara blaže uvjete za veći dio Sjedinjenih Država, Europe i drugih područja srednje širine. Slabi polarni vrtlog, s druge strane, donosi hladno vrijeme. Sam poremećaj obično nastaje zbog porasta tlaka i temperature u stratosferi, odnosno stratosferskog zagrijavanja. Kada se pak polarni vrtlog poremeti ili uruši, više ne može u potpunosti zadržati hladni zrak te on bježi iz polarnih regija u srednje širine, prenosi Večernji list.

Sredinom ovoga tjedna, točnije nakon utorka te kroz srijedu i četvrtak, očekuje se kako će raširene oborine prelaziti iz kiše u snijeg. Naime, sustav povezan s niskim tlakom iznad sjeverne Europe napreduje jugoistočno preko zapadne Europe, donoseći značajan pad temperature. Do srijede hladni val doseže alpsku regiju, a do četvrtka dolazi i do razvoja niskog tlaka preko Italije prema Jadranskom moru. Obilne oborine sudarit će se s arktičkom zračnom masom te pretvoriti u snijeg, a očekuje se kako će nad Balkanom razviti uvjeti mećave.

Kako polarna fronta donosi značajnu hladnoću daleko na jug, snijega bi moglo biti od Ujedinjenog Kraljevstva do Francuske, no značajno više preko središnje Europe, Alpa i Balkana. Lokalno se očekuje 20 do 40 centimetara te značajno više u planinama. Primjerice, dio sjevernih Alpa mogao bi imati 75 do 100 centimetara novog snijega do nedjelje.

Najhladnija zračna masa bit će nad zapadnom Europom u srijedu i četvrtak, s jutarnjim minimumima do -2 °C nad Engleskom, sjevernom Engleskom, Walesom i Irskom. Više hladnoće razvit će se nad Francuskom i Beneluxom u četvrtak, s temperaturama koje padaju na -2 do -6 °C u mnogim regijama. Ta hladnoća trajat će u petak i subotu kada će krenuti slabjeti. Što se tiče središnje Europe, hladne temperature proširit će se preko Njemačke, alpske regije i Češke do četvrtka i petka, s lokalnim jutarnjim minimumima ispod -5 °C. Slični uvjeti vjerojatni su i nad sjevernim Balkanom, s nekoliko stupnjeva ispod nule oba dana. Uvjeti će ostati slični tijekom vikenda, s velikim hladnim bazenom koji stagnira nad Balkanom barem do nedjelje.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu