ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) STRUČNI SKUP U “ZMAJEVIĆU” / Dr. Alžbeta Grgić: “Slabljenje pamćenja je manje kod ljudi koji su se cijeli život bavili mentalnim aktivnostima”
Na stručnom skupu “Starenje ili treća dob, palijativa i mentalno zdravlje”, prvog dana njegovog dvodnevnog održavanja u sjemeništu ‘Zmajević’ u Zadru u petak, 7. veljače, o temi „Treća dob i mentalno zdravlje. Starenje stanovništva Republike Hrvatske i Zadarske županije“ izlagala je Alžbeta Grgić, dr. med., specijalistica interne medicine.

U Hrvatskoj je najviše stanovnika starosne dobi između 60 i 70 godina. Prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske 2023. godine iznosila je 44,4 godine (muškarci 42,6 godina, žene 46,1 godina). Prema tim podacima, hrvatski narod je među najstarijim narodima Europe i nastavlja se kontinuirano starenje hrvatskog stanovništva. Trajanje života se produžuje te su bolesti starijih osoba zastupljenije. Više od jedne trećine svih bolesnika u poliklinikama i na kliničkim odjelima čini populacija starijih osoba, a osobito je zastupljena u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, istaknula je dr. Grgić.
Na skupu se govorilo o demenciji kao jednom od znakova starosti i jako prisutnom stanju čovjeka u suvremenosti koje zahtjeva skrb i humani pristup, dostojanstveni i stručni tretman svih dijelova društva. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo iz 2023. godine, u RH od demencije, uključujući i Alzheimerovu bolest, boluje 48 842 osoba.
„Više od 55 milijuna ljudi u svijetu ima demenciju. Demencija je sedmi vodeći uzrok smrti i glavni je vodeći uzrok invaliditeta i ovisnosti među starijim osobama. Troškovi demencije u svijetu 2019. g. koštali su 1,3 trilijuna dolara, a polovica tih troškova je neformalna skrb. Prijatelji i članovi obitelji također pružaju u prosjeku pet sati svaki dan nadzora i brige za svoje najmilije. Žene osiguravaju 70 % sati skrbi za osobe koje žive s demencijom“, istaknula je dr. Grgić, navodeći podatke i za Zadarsku županiju.
Prema podacima iz 2023. g., u Zadarskoj županiji 2 369 osoba ima demenciju. Od Parkinsonove bolesti koja može dovesti do demencije, u Zadarskoj županiji boluje 571 osoba. Od mentalnih poremećaja i poremećaja zbog alkohola, u Zadarskoj županiji boluje 1 062 osoba. Moždani udar 2023. g. u Zadarskoj županiji dobile su 576 osobe, a od vaskularne demencije u Zadarskoj županiji boluje 3 300 osoba.

Govoreći o starenju intelekta, dr. Grgić je rekla da se demencija odnosi na nekoliko bolesti koje utječu na mišljenje, pamćenje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Demencija ima progresivni tijek, mijenja se osobnost čovjeka, ponekad i motoričke sposobnosti.
„Gubitak pamćenja smatra se glavnom karakteristikom starenja. Starije osobe dobro pamte što su naučili u mladosti, ali teško im je zapamtiti nešto novo. Karakteristično je i zaboravljanje predmeta. Zaboravljanje, gubljenje i potraga za izgubljenim predmetima su manifestacije senilne psihe. Zaboravljaju imena bliskih ljudi. Osoba ne prepoznaje poznanike ni najbližu rodbinu. Zanimanje za sadašnje događaje je slabije. Tipičan je i pad sposobnosti učenja. Rasuđivanje nije dosljedno, suvislo“, rekla je dr. Grgić. Demencije se mogu pojaviti i prije početka starosti, dok se neke javljaju rijetko u dobi od 65 godina.
„Kod ljudi koji su se cijeli život bavili mentalnim aktivnostima, slabljenje pamćenja je manje nego kod drugih. Mentalna svježina i stalno korištenje misaonih procesa dulje se zadržava i inteligencija ostaje dulje očuvana, ukoliko je u mladosti bila bolje razvijena“, rekla je dr. Grgić.
Dobna granica starije osobe je od 65 godina naviše. No, biološka i kalendarska dob često nisu povezane. Starenje organizma počinje u dobi između 40 i 45 godina, a počinje in utero. S godinama, vitalnost i energija postupno opadaju. Dr. Grgić je predstavila vanjske i unutarnje znakove starenja i tipične osobine starosti koje su naglašenije s većom starosnom dobi.

„Vanjski (fizički) znakovi starenja su funkcijske i somatske promjene u organizmu: promjene kože, mišića, kostiju, usporen i nesiguran hod, promjena crta lica, poremećaj termoregulacije, slabovidnost, nagluhost, poremećaji disanja, promjene srca, probavnog sustava, jetre, rada bubrega, krvi, endokrinološkog, reproduktivnog i imunološkog sustava itd. Unutarnji (psihički) znakovi su promjene mozga. Dolazi do usporavanja psihomotornog tempa i senzomotorne funkcionalne koordinacije. Stari ljudi često su nesigurni u nepoznatom okruženju i u razgovoru s nepoznatim ljudima. Povećan je umor i poremećaj spavanja. Govor starih ljudi je sporiji, a opsežan. Poremećaji su kratkoročnog pamćenja, stari ljudi misle i djeluju po starim i provjerenim shemama“, rekla je dr. Grgić, istaknuvši da se fizičke promjene uzrokovane starenjem odražavaju i na ljudsku psihu. Tjelesne i psihičke promjene međusobno su povezane i utječu jedna na drugu.
Dr. Grgić je govorila i o starenju u obitelji. Među osnovnim ljudskim potrebama je biti pozitivno prihvaćen, pripadati negdje ili čak „imati za koga umrijeti“. „Stara osoba često ovisi o pomoći drugih. Najbliži tko može pomoći je obitelj. Odlazak djece iz obitelji zbog posla ili braka predstavlja kritični događaj, no djed i baka imaju pozitivan odnos prema unucima. Neki stari ljudi su sretni kada mogu živjeti s djecom i unucima, a neki više vole živjeti u staračkom domu ili sami, kažu da ne žele biti smetnja“, rekla je dr. Grgić. Govorila je i o starenju u izolaciji. „Samci koji su od punoljetnosti živjeli sami, naviknuli su se i prilagodili samoći svog života. Nakon odlaska u mirovinu, u neograničenom slobodnom vremenu, u potpunosti će osjetiti svoju usamljenost. Druga skupina su ljudi usamljeni nakon smrti supružnika u starosti. Život im je ispunjeniji dok mogu ići jednom od potomaka nakon smrti svog partnera. Međutim, drugačiji je odnos kada mlada obitelj živi s roditeljima jednog partnera“, rekla je dr. Grgić, dodavši i da žene češće ostaju udovice, nego muškarci udovci.
Gerontologija je znanost koja proučava promjene organizma u normalnom procesu starenja i bavi se tjelesnim, psihičkim i socijalnim osobitostima starijih ljudi. Gerijatrija, medicina starije dobi je interdisciplinarna znanost koja proučava bolesna stanja u starijih ljudi, bavi se njihovim liječenjem i sprječavanjem.

„Palijativna skrb je pravi oblik suosjećanja i potvrđuje dostojanstvo umirućih“, papa Franjo
Dr. Grgić je predstavila i naglaske iz poruke pape Franje sudionicima Međunarodnog međureligijskog simpozija o palijativnoj skrbi, održanom u Torontu u Kanadi od 21. do 23. svibnja 2024. godine. Na tom susretu, Papa je rekao da smo pozvani s ljubavlju i suosjećanjem pratiti ljude koji se bore i teško pronalaze razloge za nadu kad se pojave teške bolesti ili kraj života.
„Svima koji su iskusili neizvjesnost koja često proizlazi iz bolesti i smrti, potrebno je svjedočanstvo nade onih koji o njima brinu i ostaju uz njih. U tom smislu, palijativna skrb, nastojeći što više ublažiti teret patnje je konkretan znak blizine i solidarnosti s braćom i sestrama koji pate. Ta vrsta skrbi može pomoći bolesnicima i njihovim bližnjima prihvatiti ranjivost, krhkost i ograničenost života na ovom svijetu“, rekao je papa Franjo.

Papa je istaknuo i da se „palijativna skrb radikalno razlikuje od eutanazije, koja nikad nije izvor nade ili istinske brige za bolesne i umiruće. U odnosu na palijativnu skrb, eutanazija je neuspjeh ljubavi, odraz ‘kulture odbacivanja’ u kojoj se osoba više ne smatra temeljnom vrijednošću o kojoj treba brinuti i koju valja poštovati. Eutanaziju se često lažno prikazuje kao oblik suosjećanja. Naprotiv, ‘suosjećanje’, što znači ‘osjećati s drugim’, ne uključuje namjerno okončanje života, nego spremnost da se odijeli teret osoba koje se suočavaju s posljednjim dijelom našeg zemaljskog hodočašća. Palijativna skrb je pravi oblik suosjećanja jer odgovara na patnju, fizičku, emocionalnu, psihičku ili duhovnu, potvrđujući temeljno i nepovredivo dostojanstvo svake osobe, a posebno umirućih i pomažući im da prihvate trenutak prijelaza iz ovoga života u život vječni. Suosjećajno djelovanje i poštovanje koje iskazuju predano medicinsko osoblje i njegovatelji često su pomogli učiniti da ljudi na kraju života uspiju pronaći duhovnu utjehu, nadu i pomirenje s Bogom, s članovima obitelji i s prijateljima“, citirala je papu Franju dr. Grgić, istaknuvši Papine riječi da je služenje djelatnika u palijativi važno i ključno u pomoći bolesnima i umirućima: da shvate da nisu izolirani ni sami, da njihov život nije teret, nego da su i dalje dragocjeni u Božjim očima i sjedinjeni s nama u zajedništvu.

„U jubilejskoj godini budimo i mi nada svakoj osobi koja zahtijeva istinsku suosjećajnost i solidarnost, potičući nas na konkretno djelovanje prema bolesnima i umirućima. Kraj života i dalje je dio života, koji ima svoj duboki smisao i važno je kako će ga proživjeti. Poštivanje svakog ljudskog života je temelj pravednog i solidarnog društva, a bolest, patnja ili bilo koji drugi oblik vanjskih utjecaja na život ne uništava ljudsko dostojanstvo. Poštujući volju i prava bolesnika, zadatak nam je u vlastitom životu svijet činiti boljim, toplijim i ljudskijim, u čemu nas vodi sustav vrijednosti uređen prema ljudskom dostojanstvu i životu kao temeljnom dobru“, poručila je dr. Grgić.

Sudionike je uvodno pozdravio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, istaknuvši da su starost i mentalno zdravlje važna tema. Upozorio je da neki temu mentalnog zdravlja još uvijek stigmatiziraju, „kao da je sramota biti bolestan, mentalno bolestan, kao da to treba potisnuti. Toj stvarnosti treba pogledati u oči“, potaknuo je nadbiskup, u tom smislu zahvalivši predavačima i sudionicima skupa. Mons. Zgrablić je podsjetio kako mu je jedan profesor koji je imao više od 90 godina, na njegovo pitanje ‘Kako ste?’, odgovorio: „Ja sam jako dobro. Veselim se svakom danu moga života jer znam da sam svaki dan bliže mom cilju, bliže Bogu, bliže Vječnosti“.
„U kršćanskoj antropologiji promatramo život koji ide prema svom cilju, prema svom vrhuncu. Život ide prema susretu s Bogom, prema cilju, a ne prema svom ništavilu. Stručnjaci nas prate na tom putu da možemo bolje razumjeti što se događa s čovjekom, kako pratiti čovjeka na putu života, kako ga što mirnije, dostojanstvenije i što bezbolnije voditi prema cilju, do vrata kroz koja on mora dalje sam ići“, rekao je nadbiskup Zgrablić.

Skup je organiziralo Povjerenstvo za bolnički pastoral i osobe stanje životne dobi Zadarske nadbiskupije s predstojnikom don Valterom Kotlarom. S obzirom na sve stariju populaciju u Hrvatskoj koja se vidi i u strukturi zajednice vjernika u župama, don Valter je rekao da Crkva treba odgovoriti na pastoralne potrebe starijih i umirućih te da smo pozvani biti otvoreni za pouku i stručne preporuke kako se ispravno ophoditi u susretu s tim osobama.
Ines Grbić











Foto: I. Grbić
Izlaganje „Alzheimer u novom dobu – Mentalno zdravlje i demencija“ održao je Vitomir Višić, dr. med. spec. psihijatar, na stručnom skupu o temi “Starenje ili treća dob, palijativa i mentalno zdravlje”, prvog dana njegovog dvodnevnog održavanja u sjemeništu ‘Zmajević’ u Zadru u petak, 7. veljače. Dr. Višić je voditelj Odjela za demencije i palijativnu skrb duševnih bolesnika u psihijatrijskoj bolnici Ugljan.

Demenciju ima 5 % ljudi iznad 65 godina starosti. U dobi iznad 75 godina je njen porast 10 %, a nakon 85 godina je oko 50 % populacije barem u početnom stadiju demencije. U Europi je sve starije stanovništvo, a to je bolest starosti. Najviše oboljelih od demencije u Europi je u Njemačkoj, 1 032, 969, približno 800 000 oboljelih imaju Italija, Francuska i Velika Britanija. U 25 zemalja Europe je 5 269 002 oboljelih od demencije. Alzheimerova bolest je globalni javno – zdravstveni prioritet. Svake tri sekunde u svijetu se otkrije novi slučaj demencije, a progresija te bolesti je toliko velika i zahtjevna da su skrbnici važni koliko i pacijent, istaknuo je dr. Višić.

U Hrvatskoj je između 94 000 i 102 000 oboljelih od demencije. No, s obzirom na skrb o dementnima, 400 000 ljudi su dotaknuti stanjem demencije u Hrvatskoj. „O tome treba pričati, važno je imati svijest o tom problemu, jer to je današnji primarni problem na razini svijeta o kojem treba podići svijest. Veliko je opterećenje na obitelji, na tzv. neformalnim skrbnicima koji često nisu dovoljno dobro educirani i izgaraju. Dementne osobe zbog zahtjevnosti svoje njege ne primaju klasični, standardni domovi za starije, to nisu tipični duševni bolesnici, to je sistemska bolest. Zadnjih desetak godina dogodili su se veliki pomaci. Postoji i svjetski strukovni pokret ‘Društvo prijatelja demencije’ kako bi svi sudionici društva doprinijeli da dementna osoba može biti dovoljno dobro uslužena, skrbljena, zbrinuta, da se omogući njeno što bolje funkcioniranje, od strane formalnih i neformalnih skrbnika“, rekao je dr. Višić, istaknuvši da je odnos prema najslabijima pokazatelj civilizacijskog dosega razvijenosti jednog društva.

Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije i ima početni, srednji i uznapredovali stadij. Važno je razlikovati vrste demencija, jer njihova liječenja su različita. Pravi znak demencije je da se osoba jako promijenila u odnosu na prije kakva je bila i kakvu smo je poznavali. U drugoj fazi osoba ne prepoznaje druga lica, gubi osjećaj o prostoru i vremenu, depresivna je, dnevno pospana, ima deluzije, halucinacije, može biti agresivna. U trećoj fazi ne može fiziološki kontrolirati svoje funkcije, ima gubitak samostalnosti, ponašajne smetnje, sve slabije pamti recentne događaje.

„Alzheimerova bolest je neurološko stanje koje može uzrokovati i demenciju. To je široki spektar u kojem postoji puno simptoma. Mi najviše mislimo na problem pamćenja, no to je uopće problem razumijevanja, učenja novih sadržaja, u izvršnim funkcijama, kuhanju. To je dio psiholoških smetnji, a dio neuroloških smetnji su poremećaj u koordinaciji, česti padovi, teškoća kontrole gutanja, hoda. Imunološke teškoće dovode do češćeg pobolijevanja. Psihološki oblik Alzheimerove bolesti je demencija koja ima simptome u ponašanju, emocijama, shvaćanju okoline, pa se u uznapredovaloj fazi dogode halucinacije, depresije. U trećoj fazi pamćenje je potpuno izgubljeno, svakodnevne aktivnosti nemoguće, stereotipni pokreti, bolesnik više ne može hodati, gutati, žvakati, kontrolirati sfinktere. Bolesnik potpuno ovisi o drugoj osobi i nastupa smrt osobe“, rekao je dr. Višić. Bolest traje od jedne do 23 godine, a u prosjeku između sedam i devet godina. Istaknuo je da postoje lijekovi za Alzheimerovu bolest koji poboljšavaju kvalitetu života za pojedine faze, postoji pet registriranih antidementiva. Među vježbama za mentalnu kondiciju su pomaganje drugima, postavljanje dostižnih ciljeva, razgovori, bavljenje sportom, hobijima, šaliti se, smijati, prisjećati se sretnih dana.

Moguće je smanjiti rizične faktore za nastanak demencije. Demencija se može prevenirati edukacijom i tako rizik od njene pojave smanjiti za 5 %; ako osoba pazi na sluh, rizik za pojavu demencije smanjuje se za još 7 %, ako se pazi na visoke masnoće, za još 7 % se može smanjiti, kontrolirati depresiju 3 %, traume glave, držati pod kontrolom dijabetes, tjelesnu težinu, vid, socijalne interakcije, čisti zrak – kad se zbroje svi ti utjecaji, za 45 % se može prevenirati nastanak demencije. Važno je da osoba ostane u svojoj sredini, kao i rana dijagnoza i liječenje, što povećava sposobnost za samostalan život te odgađa hospitalizaciju i smještaj u dom. To smanjuje i zdravstveno, socijalno i financijsko stanje obitelji, skrbnika. Sveukupno, smanjuje financijsko opterećenje društva. Dr. Višić je naveo podatak da je prema popisu iz 2001. u Hrvatskoj bilo 1 455 stogodišnjaka. Istaknuo je važnost pohoda svećenika oboljelome i podjele bolesničkog pomazanja, rekavši da često teško ili terminalno oboljeli nakon primanja toga sakramenta preminu, što je znak spokojnog predanja i smiraja njihove duše.
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




