Svijet
Od automobila do avokada. Ovo su stvari na koje bi Trump mogao uvesti carine

Carine koje je američki predsjednik Donald Trump najavio za Kanadu i Meksiko pa ih odgodio na mjesec dana mogle bi izazvati potres u opskrbnim lancima za čitav niz proizvoda, od automobila do avokada, a industrije očekuju povećanje troškova.
Američki uvoz iz tih dviju zemalja iznosio je gotovo 900 milijardi američkih dolara 2023., a opskrbni pravci između triju zemalja koje povezuje trgovinski sporazum čvrsto su integrirani. Nove carine mogle bi izazvati komplikacije poduzećima koja posluju u jednoj ili više zemalja.
Analitičari očekuju da bi carine od 25 posto Kanadi i Meksiku teško pogodile automobilski i elektronički sektor.
Premda je za kanadski energetski izvoz uvedena niža carina od 10 posto, to je ipak povećanje jer SAD do sada nije imao carine za uvoz kanadske nafte.
Meksiko i Kanada imaju i značajan udio u američkom uvozu poljoprivrednih proizvoda, što znači da bi carine mogle podići cijene popularnih namirnica kao što su avokado i rajčice.
Kanada: energija, automobili
Najavljene američke carine na kanadski izvoz u SAD odgođene su za najmanje trideset dana, objavio je u ponedjeljak kanadski premijer Justin Trudeau o mjerama koje su trebale stupiti na snagu idući dan.
Gotovo 80 posto kanadskog robnog izvoza u vrijednosti od gotovo 410 milijardi američkih dolara odlazi u SAD, po kanadskoj agenciji Statistics Canada.
Carine bi teško pogodile kanadski automobilski i energetski sektor s obzirom na to da oni čine više od 40 posto kanadskog izvoza u SAD.
Energetski izvoz odnosi se uglavnom na sirovu naftu i bitumen te prirodni plin.
Automobilski sektor u Ontariju, najnapučenijoj kanadskoj pokrajini, očekuju posebni izazovi. To je zato što „razni dijelovi nekoliko puta prelaze preko granice prije nego završe u gotovom proizvodu”, objasnio je u analizi Robert Kavcic iz Montrealske banke.
SAD iz Kanade uvozi također građevinski materijal, što znači da bi carine mogle povećati cijenu stanogradnje. Više od 70 posto uvoza dvaju ključnih materijala koje trebaju građevinari – drvene građe i gipsa – dolazi iz Kanade i Meksika, rekao je predsjednik Nacionalnog udruženja građevinara Carl Harris.
„Carine na drvenu građu i druge građevinske materijale povećavaju cijenu izgradnje i destimuliraju nove građevinske projekte”, rekao je.
Meksiko: automobili, elektronika
Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je u ponedjeljak na svojoj mreži Truth Social da na snagu stupa “stanka” od mjesec dana u uvođenju carina od 25 posto Meksiku čija je provedba trebala početi u utorak.
Rekao je da je imao “vrlo srdačan razgovor s predsjednicom (Meksika) Claudijom Sheinbaum” i naglasio da će se tijekom te stanke od mjesec dana odvijati pregovori kako bi se pronašao dogovor s Meksikom.
Meksički izvoz u SAD činio je prošle godine 84 posto robe koju je prodao svijetu, po Nacionalnom institutu za statistiku. Vrijedio je više od 510 milijardi američkih dolara.
Carinama bi vjerojatno najteže bili pogođeni automobilski sektor, vozila i dijelovi, te elektronički sektor i sektor proizvodnje strojeva. Ti sektori prodaju gotovo polovice svoje proizvodnje SAD-u, rekli su analitičari Capital Economicsa.
Carina od 25 posto pogodit će i prehrambeni sektor. Meksiko je 2023. osigurao 63 posto američkog uvoza povrća i gotovo polovicu uvoza voća i orašastih plodova, po američkom ministarstvu poljoprivrede.
Više od 80 posto američkih avokada dolazi iz Meksika, što znači da bi više uvozne cijene mogle podići cijene proizvoda poput namaza od avokada. Osnova za carine
Trump se pozvao na krizne ekonomske ovlasti pri donošenju odluke da uvede carine Kanadi, Meksiku i Kini, tvrdeći da ne oni uspijevaju obuzdati ilegalnu imigraciju i krijumčarenje droge u SAD. Nove američke carine na robu iz Kine iznose 10 posto.
No analitičari su rekli da američke carine na kanadski i meksički uvoz možda nisu u skladu s trgovinskim sporazumom koji su SAD, Meksiko i Kanada (USMCA) potpisali u njegovu prvom mandatu.
Neki smatraju da Trump takvim stavom želi zauzeti bolju poziciju uoči revizije tog sporazuma 2026.
Moguće posljedice
Ekonomisti su upozorili da bi velike američke carine, i uzvratne mjere, mogle gurnuti Kanadu i Meksiko u recesiju, a i SAD bi riskirao blagu recesiju.
„Carine šalju jasnu poruku, jačajući Trumpov narativ ‘Amerika na prvom mjestu’ dok koristi trgovinu kao geopolitički alat”, rekao je glavni ekonomist EY-ja Gregory Daco za AFP.
Tržišta će to doživjeti kao povećanu političku neizvjesnost, a investitori se pripremaju za inflatorne pritiske i poremećaje u dobavnim lancima, rekao je.
Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum već je najavila da će Meksiko uvesti uzvratne carine.
„Meksiko i Kanada mogli bi osporiti tu odluku na osnovi USMCA-a, a Kina bi mogla odgovoriti ciljanim ograničenjima”, rekao je Daco.
Veći razlog za zabrinutost je to što bi situacija mogla eskalirati u dulji i veći sukob, rekao je.
Svijet
Pojavila se nova vrsta koronavirusa: Europska zemlja ponovno bilježi porast broja zaraženih

Broj potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom u Njemačkoj ponovno raste. Prema najnovijim podacima Instituta Robert Koch (RKI), u 37. tjednu 2025. zabilježeno je ukupno 2.396 novih infekcija, što je porast u odnosu na 2.153 slučaja iz prethodnog tjedna.
Taj uzlazni trend traje od kraja kolovoza, a očekuje se njegov nastavak i do kraja rujna.
Istovremeno je u porastu i broj slučajeva akutnih respiratornih infekcija među svim dobnim skupinama. Iako sve više ljudi traži liječničku pomoć zbog blažih simptoma, broj težih slučajeva koji zahtijevaju bolničko liječenje i dalje je nizak. To znači da se zaraza širi, ali jaka epidemija trenutno nije prisutna, prenosi Fenix Magazin.
Dominacija novog soja “Stratus”
Središnju ulogu u trenutnom porastu ima nova varijanta virusa – XFG, poznata i pod nazivom “Stratus”. Prema podacima RKI-ja, ovaj soj je otkriven u 84 % analiziranih uzoraka i trenutačno dominira u Njemačkoj. U usporedbi, u tjednima 32 i 33 njegov udio bio je 65 %. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je “Stratus” zarazniji od prethodnih sojeva, no ne postoje dokazi da uzrokuje teže oblike bolesti.
RKI ističe da su, uz koronavirus, trenutno prisutni i rinovirusi te parainfluenca, što podsjeća na situaciju nakon ljetnih praznika prethodnih godina, kada su respiratorne infekcije bile učestalije.
Poznati preventivni liječnik i medicinski novinar Christoph Specht ističe da je ovakav razvoj događaja očekivan. “Koronavirus je ostao s nama – s njim ćemo živjeti dugoročno”, rekao je za njemački medij ntv.de. Porast infekcija u rujnu tipičan je za hladnije razdoblje kada se ljudi više zadržavaju u zatvorenim prostorima, čime se širenje virusa olakšava.
Specht također naglašava kako trenutna situacija nije usporediva s prvim godinama pandemije. “Naš imunitet je sada mnogo jači, a simptomi koje ljudi prijavljuju uglavnom su blagi – promuklost, bolno grlo, klasični simptomi prehlade.”
Zdravstveni sustav još nije pod pritiskom
Iako se u bolnicama i liječničkim ordinacijama zasad ne bilježi značajan porast broja pacijenata s koronom, stručnjaci upozoravaju da bi opterećenje moglo rasti u nadolazećim tjednima, posebno ako se poklope sezona gripe, RSV i covid-19.
Za širu populaciju preporučuje se oprez, osobito za rizične skupine, uključujući nošenje maski. Međutim, Specht smatra da nema potrebe za posebnom zabrinutošću: “Koronavirus više nije iznimka – ako se netko boji korone, trebao bi se bojati i ostalih virusa koji kruže tijekom jeseni i zime.”
Svijet
Koliko je novaca “normalno” imati na tekućem računu?

Deutsche Bank je objavila rezultate studije o prosječnim iznosima na tekućim računima po starosnim grupama, s velikim razlikama između generacija.
Koliko novca osoba treba imati na svom tekućem računu?
Na ovo pitanje nije lako odgovoriti, ali nova studija Deutsche Bank nudi uvid u prosječne iznose štednje Nijemaca, raščlanjene po starosnim grupama.
Prema istraživanju, pokazalo se da mlađi ljudi imaju manje ušteđevine na svojim tekućim računima, dok stariji građani imaju veće iznose :
Osobe starosti od 16 do 24 godine imaju u prosjeku 1.400 eura na svom računu.
Za one od 25 do 34 godine, prosjek raste na 2.200 eura.
Oni starosti od 35 do 44 godine zarađuju u prosjeku 2.600 eura.
Starosna grupa od 45 do 54 godine ima otprilike 3.300 eura.
Osobe starosti od 55 do 64 godine u prosjeku imaju 3.100 eura.
Najviši prosjek je za one starije od 75 godina – čak 4.200 eura.
Što znači “normalno” stanje na računu?
Važno je napomenuti da su ovo prosječne vrijednosti koje ne odražavaju nužno stvarno financijsko stanje pojedinaca.
Ukratko, koncept ‘normalnog’ u datom slučaju je subjektivan – zavisi od načina života, prihoda, troškova i finanCijskih ciljeva, podsjeća Fenix Magazin.
Također postoje velike regionalne razlike: u urbanim područjima prosječni iznosi su veći nego u ruralnim područjima, a neke njemačke savezne države bilježe značajne razlike u štednji.
Imate li previše novca na računu?
Ovo možda nije pametno rješenje. Iako je osjećaj sigurnosti važan, držanje velikih količina novca na tekućem računu nije finansijski isplativo. Novac koji stoji na računu ne donosi vam nikakav prihod, a inflacija s vremenom smanjuje njegovu vrijednost.
Držanje određenog iznosa na tekućem računu ima smisla za likvidnost, ali pametno upravljanje viškom sredstava donosi dugoročnu finansijsku sigurnost i rast štednje. Prilagodite strategiju štednje svojim potrebama i ne dozvolite da vam novac ‘spava’ na računu.
Svijet
Radioaktivna tempirana bomba “spava” duboko na dnu oceana i prijeti milijunima

Duboko u Atlantskom oceanu leži opasnost koja bi mogla pogoditi milijune ljudi širom svijeta, a gotovo nitko od nas nije svjestan toga.
Atomska bombardiranja koja su okončala Drugi svjetski rat označila su i važnu prekretnicu za istraživanje nuklearne energije. Nuklearne sile u Europi, poput Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza, provodile su opsežna istraživanja na ovom području od sredine 1940-ih nadalje. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska posebno su se istaknule svojim nuklearnim programima.
U to se vrijeme punjenje nuklearnog otpada u bačve, prekrivanje asfaltom i betonom te bacanje u more smatralo sigurnom metodom odlaganja. Štoviše, ta se praksa nastavila sve do 1990. godine.
Više od 200.000 bačvi radioaktivnog otpada trenutačno leži na dnu Atlantskog oceana. Neke su bačve ondje već više od 50 godina, a većina se nalazi na dubini od oko 4.000 metara, stotinama milja od francuske obale.
U svojim ranijim izjavama znanstvenici su upozoravali da bi se taj otpad mogao ugraditi u morski hranidbeni lanac i da bi ga mogla apsorbirati morska bića.
Tempirane bombe
Ako bi se taj scenarij ostvario, postoji zabrinutost da bi radioaktivne tvari kontaminirale plodove mora koje konzumiraju milijuni ljudi, što bi rezultiralo dugoročnim zdravstvenim rizicima poput oštećenja tkiva i povećanih stopa raka.
Tim francuskih znanstvenika sada istražuje sudbinu tih potopljenih bačvi, opisanih kao “radioaktivne tempirane bombe”.
Istraživači će također analizirati pozadinsko zračenje kako bi razlikovali onečišćenje iz bačvi od drugih izvora, poput nuklearnih nesreća ili dopuštenih ispuštanja otpadnih voda iz elektrana.
A bilo je pod kontrolom
Kad su europske zemlje počele odlagati radioaktivni otpad u ocean, rad su nadzirale nacionalne institucije. S vremenom je proces stavljen pod međunarodni nadzor Agencije za nuklearnu energiju (NEA).
Testovi uništavanja provedeni su 1967. godine pod nadzorom NEA-e, međuvladine organizacije koju čine 34 zemlje članice, uključujući Sjedinjene Američke Države, a koja koordinira nuklearnu sigurnost, tehnologiju i gospodarenje otpadom. Nakon toga uvedeni su propisi za različite vrste spremnika za otpad kako bi se povećala sigurnost transporta.
Duboko područje uz Biskajski zaljev određeno je kao glavno mjesto za odlaganje. Tijekom 15 godina europske su zemlje bacile približno 42 petabekerela (decimalna jedinica bekerela koja se koristi za mjerenje radioaktivnosti) niskoradioaktivnog otpada u sjeveroistočni Atlantik.
Iako se ta količina, ekvivalentna 42 kvadrilijuna atoma koji se raspadaju svake sekunde, činila golemom, nije predstavljala ozbiljnu prijetnju jer je većina otpada bila niskoradioaktivna i raspršena u tisućama bačvi na dnu oceana.
Stručnjaci su rekli da je apsolutni rizik za ljude nizak zbog dubine vode i slabe radioaktivnosti većine materijala, ali dugoročni učinci na morski život i hranidbeni lanac ostaju zabrinjavajući.
Bačvama odavno istekao rok trajanja
Prema riječima stručnjaka, životni vijek potopljenih bačvi iznosi 20 do 26 godina, što znači da je njihova očekivana trajnost odavno premašena.
Iako većina bačvi sadrži niske ili umjerene razine radioaktivnog otpada, istraživači upozoravaju da one i dalje predstavljaju potencijalni dugoročni rizik.
To je zato što neki radionuklidi, poput stroncija-90, oponašaju kalcij i mogu ih apsorbirati morski organizmi, uzrokujući njihovo kretanje uz hranidbeni lanac.
Znanstvenici definiraju radionuklide kao nestabilne elemente koji emitiraju zračenje dok se raspadaju. Njihovo vrijeme poluraspada kreće se od godina do milijardi godina. Primjerice, ceziju-137 potrebno je 30 godina da se raspadne, plutoniju-241 potrebno je 13 godina, a uraniju-238 gotovo 4,5 milijardi godina.
To znači da neke tvari mogu ostati radioaktivne i potencijalno štetne generacijama.
Do sada dokumentirano 50 bačvi
Istraživački tim, predvođen Francuskim nacionalnim centrom za znanstvena istraživanja, krenuo je na četverotjednu ekspediciju iz Bresta u zapadnoj Francuskoj sredinom lipnja na istraživačkom brodu L’Atalante.
Autonomno podvodno vozilo UlyX, dugo 4,5 metra, mapiralo je morsko dno i fotografiralo bačve s udaljenosti od 9 metara, a do sada je vizualno dokumentirano 50 bačvi.
Dok su neke bačve ostale netaknute, fotografije su pokazale da su druge erodirane ili deformirane, a mnoge su kolonizirane sesilnim organizmima poput morskih anemona. U nekim uzorcima uočena su curenja nepoznatih tvari, poput onoga što se smatra bitumenom.
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Država daje do 9000 eura za kupnju novog automobila, evo kako se možete prijaviti
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
POLICIJA POZIVA NA OPREZ / Jučer na zadarskom području u padu s romobila teško ozlijeđeno još jedno dijete
-
Hrvatska5 dana prije
ZLU NE TREBALO / Znate li koliko je skloništa u Zadarskoj županiji, gdje su i koliko ljudi u njih stane?
-
Sport4 dana prije
HRVATSKA TRAIL LIGA / Filip Buturić iz AK Biograd drugi na zahtjevnom Sinj Trailu