Svijet
Od automobila do avokada. Ovo su stvari na koje bi Trump mogao uvesti carine

Carine koje je američki predsjednik Donald Trump najavio za Kanadu i Meksiko pa ih odgodio na mjesec dana mogle bi izazvati potres u opskrbnim lancima za čitav niz proizvoda, od automobila do avokada, a industrije očekuju povećanje troškova.
Američki uvoz iz tih dviju zemalja iznosio je gotovo 900 milijardi američkih dolara 2023., a opskrbni pravci između triju zemalja koje povezuje trgovinski sporazum čvrsto su integrirani. Nove carine mogle bi izazvati komplikacije poduzećima koja posluju u jednoj ili više zemalja.
Analitičari očekuju da bi carine od 25 posto Kanadi i Meksiku teško pogodile automobilski i elektronički sektor.
Premda je za kanadski energetski izvoz uvedena niža carina od 10 posto, to je ipak povećanje jer SAD do sada nije imao carine za uvoz kanadske nafte.
Meksiko i Kanada imaju i značajan udio u američkom uvozu poljoprivrednih proizvoda, što znači da bi carine mogle podići cijene popularnih namirnica kao što su avokado i rajčice.
Kanada: energija, automobili
Najavljene američke carine na kanadski izvoz u SAD odgođene su za najmanje trideset dana, objavio je u ponedjeljak kanadski premijer Justin Trudeau o mjerama koje su trebale stupiti na snagu idući dan.
Gotovo 80 posto kanadskog robnog izvoza u vrijednosti od gotovo 410 milijardi američkih dolara odlazi u SAD, po kanadskoj agenciji Statistics Canada.
Carine bi teško pogodile kanadski automobilski i energetski sektor s obzirom na to da oni čine više od 40 posto kanadskog izvoza u SAD.
Energetski izvoz odnosi se uglavnom na sirovu naftu i bitumen te prirodni plin.
Automobilski sektor u Ontariju, najnapučenijoj kanadskoj pokrajini, očekuju posebni izazovi. To je zato što „razni dijelovi nekoliko puta prelaze preko granice prije nego završe u gotovom proizvodu”, objasnio je u analizi Robert Kavcic iz Montrealske banke.
SAD iz Kanade uvozi također građevinski materijal, što znači da bi carine mogle povećati cijenu stanogradnje. Više od 70 posto uvoza dvaju ključnih materijala koje trebaju građevinari – drvene građe i gipsa – dolazi iz Kanade i Meksika, rekao je predsjednik Nacionalnog udruženja građevinara Carl Harris.
„Carine na drvenu građu i druge građevinske materijale povećavaju cijenu izgradnje i destimuliraju nove građevinske projekte”, rekao je.
Meksiko: automobili, elektronika
Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je u ponedjeljak na svojoj mreži Truth Social da na snagu stupa “stanka” od mjesec dana u uvođenju carina od 25 posto Meksiku čija je provedba trebala početi u utorak.
Rekao je da je imao “vrlo srdačan razgovor s predsjednicom (Meksika) Claudijom Sheinbaum” i naglasio da će se tijekom te stanke od mjesec dana odvijati pregovori kako bi se pronašao dogovor s Meksikom.
Meksički izvoz u SAD činio je prošle godine 84 posto robe koju je prodao svijetu, po Nacionalnom institutu za statistiku. Vrijedio je više od 510 milijardi američkih dolara.
Carinama bi vjerojatno najteže bili pogođeni automobilski sektor, vozila i dijelovi, te elektronički sektor i sektor proizvodnje strojeva. Ti sektori prodaju gotovo polovice svoje proizvodnje SAD-u, rekli su analitičari Capital Economicsa.
Carina od 25 posto pogodit će i prehrambeni sektor. Meksiko je 2023. osigurao 63 posto američkog uvoza povrća i gotovo polovicu uvoza voća i orašastih plodova, po američkom ministarstvu poljoprivrede.
Više od 80 posto američkih avokada dolazi iz Meksika, što znači da bi više uvozne cijene mogle podići cijene proizvoda poput namaza od avokada. Osnova za carine
Trump se pozvao na krizne ekonomske ovlasti pri donošenju odluke da uvede carine Kanadi, Meksiku i Kini, tvrdeći da ne oni uspijevaju obuzdati ilegalnu imigraciju i krijumčarenje droge u SAD. Nove američke carine na robu iz Kine iznose 10 posto.
No analitičari su rekli da američke carine na kanadski i meksički uvoz možda nisu u skladu s trgovinskim sporazumom koji su SAD, Meksiko i Kanada (USMCA) potpisali u njegovu prvom mandatu.
Neki smatraju da Trump takvim stavom želi zauzeti bolju poziciju uoči revizije tog sporazuma 2026.
Moguće posljedice
Ekonomisti su upozorili da bi velike američke carine, i uzvratne mjere, mogle gurnuti Kanadu i Meksiko u recesiju, a i SAD bi riskirao blagu recesiju.
„Carine šalju jasnu poruku, jačajući Trumpov narativ ‘Amerika na prvom mjestu’ dok koristi trgovinu kao geopolitički alat”, rekao je glavni ekonomist EY-ja Gregory Daco za AFP.
Tržišta će to doživjeti kao povećanu političku neizvjesnost, a investitori se pripremaju za inflatorne pritiske i poremećaje u dobavnim lancima, rekao je.
Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum već je najavila da će Meksiko uvesti uzvratne carine.
„Meksiko i Kanada mogli bi osporiti tu odluku na osnovi USMCA-a, a Kina bi mogla odgovoriti ciljanim ograničenjima”, rekao je Daco.
Veći razlog za zabrinutost je to što bi situacija mogla eskalirati u dulji i veći sukob, rekao je.
Svijet
Jedan trgovački lanac počeo naplaćivati 12 eura za ulazak u poslovnicu

Na ulasku u trgovinu prislonite svoju karticu koja se tereti za 12 eura pa ako potrošite više od toga, od sveukupnog računa vam se odbije depozit, a ako potrošite manje ili ništa, novac vam se vraća. No ovo posljednje i ne ide baš glatko.
Njemački Aldi prilikom otvaranja eksperimentalne trgovine Shop & Go bez blagajni i blagajnika u Greenwichu u istočnom Londonu, uveo je i još jednu novinu. Naime, sad ne možete ući u trgovinu bez da se prijavite s Aldijevom aplikacijom koja vas tereti za 12 eura ili ako nemate apliklaciju, onda morate s bankovnom karticom platiti 12 eura depozita.
Kroz samu trgovinu slobodno se krećete, a sve što uzmete s police budno prate kamere kojima upravlja AI koji sve bilježi. Na kraju samo slobodno izađete van, a ono što ste uzeli bude vam naplaćeno s kartice ili Aldijeve aplikacije, prenosi Dnevnik.hr.
Novost je sad ovaj depozit da bi uopće mogli ući. Ako ćete potrošiti 12 eura ili više eura, depozit vam se priznaje, ali ako potrošite manje ili ništa, depozit bi vam se trebao vratiti. Kažemo trebao, jer povrat može potrajati danima, s čime kupci nisu baš oduševljeni.
Ova Shop & Go Aldijeva trgovina za sad je prva i jedina takve vrste, otvorena još 2022. godine. Bio je to eksperiment koji još nije zaživio među pučanstvom. Amazon je planirao 260 sličnih Just Walk Out trgovina, ali su u međuvremenu smanjili te brojke. Tesco npr. ima samo četiri takve trgovine u Velikoj Britaniji.
Svijet
U potrazi ste za poslom? Ovo su najtraženiji poslovi u Europi

Ako ste trenutno nezaposleni ili ste u potrazi za poslom, a možda čak razmišljate i o promjeni karijete, korisno je znati koja su zanimanja trenutno najtraženija.
Euronews je objavio podatke o tome koji su poslovi i vještine bili najviše oglašavani diljem EU-a tijekom 2023. godine. Ovo je nedavno objavljena eksperimentalna statistika Eurostata, koja sadrži dva glavna pokazatelja. Prvi je broj online oglasa za posao, a drugi je stopa online oglasa za posao (OJAR), koja također predstavlja broj zaposlenika koji rade u tim područjima.
Potražnja za ICT stručnjacima
Stručnjaci za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (ICT) daleko su najtraženiji stručnjaci i čine 9% svih online oglasa za posao. Tvrtke i organizacije objavile su 871.000 oglasa u kojima potražuju ICT stručnjake.
Programeri softvera i aplikacija te analitičari zauzeli su drugo mjesto s 515.000 oglasa, što predstavlja 5,3% ukupnog broja. Slijede ih inženjerski stručnjaci s 412.000 oglasa, što predstavlja 4,3%. Odmah iza njih su radnici u proizvodnji, s 385.000 oglasa, što čini 4%.
Ostala zanimanja na popisu 10 najtraženijih na internetskim oglasima su:
– Tehničari fizike i inženjerstva, s 351.000 oglasa (3,6%)
– Prodavači u trgovinama, s 312.000 oglasa (3,2%)
– Radnici u transportu i skladištu, sa 308.000 oglasa (3,2%)
– Voditelji prodaje, marketinga i razvoja, s 280.000 oglasa (2,9%)
– Ostali pomoćni službenici, s 262.000 oglasa (2,7%)
– Financijski i matematički suradnici, s 246.000 oglasa (2,5%).
Traže se i brojni vozači
Gledajući pojedinačna zanimanja, 136.000 oglasa za posao (1,4%) objavljeno je za vozače kamiona i autobusa. Traženi su bili i vozači osobnih automobila, kombija i motocikala, za što je objavljeno 61.000 oglasa, odnosno 0,6%.
Gotovo 100.000 oglasa za posao objavljeno je za kuhare i pomoćnike u pripremi hrane, a oko 55.000 za rukovatelje strojevima za hranu i srodne proizvode. Ova tri zanimanja zajedno su činila 2,6% ukupnih oglasa za posao.
Zanimanja u zdravstvu također su bila istaknuta, pri čemu je objavljeno 96.000 oglasa za liječnike, 115.000 za djelatnike osobne njege u zdravstvenim službama, 71.000 za ostale zdravstvene djelatnike i 60.000 za ostale zdravstvene suradnike. Zajedno, oni su činili 3,5% ukupnih online oglasa za posao.
Stručnjaci (23,4%) i stručni suradnici (18,9%) traženi su u čak 42,3% oglasa, a udio menadžera bio je 7,8%. U 2023. radnici u uslužnim djelatnostima i prodaji činili su 12% internetskih oglasa za posao.
Najtraženije vještine
“Volja za učenjem” bila je najtraženija vještina koja se pojavila u 26,2% internetskih oglasa za posao za transverzalne vještine i kompetencije diljem EU-a.
Timski rad također je visoko rangiran, a “suradnja u timovima” je na drugom mjestu s 21,4%. Poslodavci također cijene proaktivne zaposlenike, budući da je “proaktivni pristup” činio 12,4% najtraženijih vještina.
Svijet
Minimalna plaća preko 1500 eura u nekim zemljama EU-a. Kako stoji Hrvatska?

Rumunjska, Litva, Bugarska i Poljska zabilježile su najveću prosječnu godišnju stopu rasta minimalne plaće u Europskoj uniji u razdoblju između siječnja 2015. i siječnja 2025.
U ovim je zemljama zabilježeno povećanje između 14% i 10%, prema posljednjim podacima Eurostata. Nasuprot tome, najniže prosječne godišnje stope rasta među zemljama EU-a zabilježene su u Francuskoj od +2,1% i Malti od +2,9%, piše Euronews.
U Uniji, 22 od 27 država članica imaju postavljenu nacionalnu minimalnu plaću. Međutim, minimalne mjesečne plaće uvelike se razlikuju u zemljama bloka. Iznimke su samo Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska.
Minimalna plaća preko 1500 eura
Luksemburg, Irska, Nizozemska, Njemačka, Belgija i Francuska čine šest zemalja u kojima minimalna plaća iznosi više od 1500 eura mjesečno. Minimalne plaće ovih zemalja kretale su se od 1802 eura u Francuskoj do 2638 eura u Luksemburgu.
S druge strane, Hrvatska, Grčka, Malta, Estonija, Češka, Slovačka, Rumunjska, Latvija, Mađarska i Bugarska imaju najniže minimalne plaće, koje su ispod 1000 eura mjesečno.
Minimalne plaće u ovim zemljama kretale su se od 551 eura u Bugarskoj do 970 eura u Hrvatskoj.
Je li plaća jedino mjerilo rejtinga?
Standard kupovne moći (PPS), koji mjeri cijenu određene robe, može pružiti pravedniju usporedbu s obzirom na to da životni troškovi, posebice troškovi stanovanja, značajno variraju u europskim zemljama.
U zemljama EU-a razlike u minimalnoj plaći znatno su manje nakon usklađenja s razlikama u razinama cijena. Eurostat je zemlje EU-a podijelio u tri skupine: iznad 1500 PPS-a, između 1000 PPS-a i ispod 1500 PPS-a te ispod 1000 PPS-a.
Njemačka, Luksemburg, Nizozemska, Belgija, Irska, Francuska i Poljska su sedam država članica u gornjem rasponu od 1500 PPS, a Slovačka, Češka, Estonija, Bugarska, Latvija i Estonija čine šest zemalja u rasponu ispod 1000 PPS-a.
Međutim, neke zemlje s nižom apsolutnom minimalnom plaćom mogu imati sličnu kupovnu moć u usporedbi s bogatijim nacijama zbog nižih troškova života. Poljska, na primjer, prelazi u najvišu razinu kada se prilagodi standardu svoje kupovne moći, što sugerira da njezina minimalna plaća ima snažnu kupovnu moć u usporedbi s troškovima života.
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
AKO ZATREBA… Radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prije
Koji čaj je zapravo najbolji za vaše zdravlje?
-
Sport7 dana prije
FOTOGALERIJA / Doček rukometaša u Zadru
-
magazin1 tjedan prije
Mjesečni horoskop za veljaču 2025. – Prognoza za sve znakove Zodijaka