Hrvatska
Hrvati o cijenama frizerskih usluga: “Bilo je 150 kn, kako je došlo na 100+ eura?”
Nakon što su se brojni Hrvati 24. siječnja odazvali masovnom bojkotu trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih postaja, a uoči najave novih bojkota, na društvenim mrežama povela se rasprava o tome što bi se još moglo bojkotirati. Na Redditu je jedan korisnik pokrenuo tu raspravu i otkrio da je odlučio prestati koristiti frizerske usluge. “Ja konkretno frizera. Kupio krajem ljeta Philipsovu mašinicu i lagano svaki tjedan skratim sve na 3 mm. Pokušao sam radit fade, ali jbg, treba prakse, a ja nemam živaca. Istina je da mi puno bolje stoji kad mi frizer napravi fade, ali ne dam im 15 eura više. Mislim da im je 10 eura sasvim dovoljna cijena, ako nije, Bože moj, sigurno ima ekipe koja će uvijek to moći platiti.
Inače kod mene u gradu su svi digli cijene na isto za muško šišanje, kao da su se dogovorili, tako da nije da imam izbor za manje. 60 eura mjesečno nije mala cifra”, napisao je autor objave na Redditu i upitao druge: “Što po vama se može isto tako samostalno odraditi bez da se plaćaju napucane cijene kao kod frizera?” “Ono što sam nekad plaćala 150 kn sad košta 100 eura”
Kako je spomenuo bojkot frizerskih usluga, mnogi su u komentarima raspravljali o cijenama šišanja te uspoređivali koliko su koštale prije, a koliko danas.
“Prije eura šišanje je došlo 50 kuna. Na početku kad je došao euro moja frizerka je postavila cijenu na 8 eura, par mjeseci kasnije došlo je na 10. Ok, prihvatljivo, ali nakon još par mjeseci digla je na 15.
E pa draga moja frizerko zadnji put si me vidjela jer za 20 minuta posla digneš preko 100 kuna. Ja toliko ne zarađujem i plaća mi nije išla gore već par godina. Sad idem kod lokalnog brice za 10 eura. Nisam budala i još mogu procijeniti koliko nešto realno košta”, napisala je jedna osoba.
Drugi su također podijelili svoja iskustva i stavove o cijenama frizerskih usluga. “Mislim da ću se pridružiti bojkotu, ono što sam nekad plaćala 150 kn sad košta 100 eura”, “Ovo! Šišanje i farbanje s pramenovima je bilo 150 kuna. Kako je došlo na 100+ eura???”, “2019. u Splitu, izrast, pramenovi i šišanje 220 kuna. Sad ta frizerka za to uzima 80 eura”, pisali su neki.
“Neću bojkotirati kafić, frizera i sl.”
No, nisu se svi složili s bojkotom frizera, ali ni kafića, koji se također često spominju kao mjesta za potencijalni bojkot. “Neću bojkotirati kafić, frizera i sl. jer su to mjesta gdje me nitko ne tjera i idem jer želim i kada želim”, “Ne znam kako ti, ali šišam se jednom u 4-5 tjedana, platim to 7 eura i to mi je prihvatljivo”, “Za frizerku mi nikada neće biti žao platit”, komentirali su drugi.
Međutim, neki su istaknuli da su pojedine usluge jednostavno morale poskupjeti.
“Neke usluge su morale poskupjeti jer su povezane s cijelom situacijom u svijetu, nema smisla bojkotirat sve. Iako podržavam da ljudi znaju što više i troše što manje, sve to oduzima i vremena, očisti, spremi… Zanati nam pomažu. Plaćam 10 eura šišanje jer trenutačno mogu, frizerka je jako uljudna, razgovara sa mnom, sasluša me, daje savjet točno odmjeren, nikad ne forsira. Sve to vrijedi 10 eura, po meni. Postoje mjesta za 6-7 eura, ali nema prethodno navedeno”, napisala je jedna osoba.
“Manje-više sve usluge koje su poskupile”
Drugi su pak upitali ima li smisla bojkotirati nešto što nije nužno. “Zašto bi bojkotirao nešto što ti nije nužno? Uostalom mislim da je 15 eura sasvim realna cijena uzimajući u obzir da plaćaš uslugu, znanje, iskustvo. Nitko od malih poduzeća nije velika riba, i oni manje više sklapaju kraj s krajem, čemu ovo…”
Osim frizera, neki su predložili bojkot drugih usluga i proizvoda, uključujući komunalne usluge, energente i određene prehrambene brendove.
“Ja bih konkretno najviše volio bojkotirati grad i državu i županiju. Komunalne usluge su poskupjele a gradovi su sve prljaviji. Struja je poskupila, plin itd. PDV je i dalje ogromnih 25%. Treba tankati benzin i kupovati u susjednoj zemlji, smeće iz protesta ostavljati izvan kanti dok usluga ne pojeftini”, napisala je jedna osoba.
“Manje-više sve usluge koje su poskupile. Ja sam jesenas popizdio na vulkanizera – promjenu guma na 2 auta (uz cjelogodišnje čuvanje guma) mi naplatio skoro 150 eura. Još bi mu i oprostio da me nije zajebavao s terminima zamjene i ostavio sat i pol da čekam”, dodala je druga.
“Ljudi, bojkotirajte čokoladu”, “Sve ću bojkotirati dok ne crknem od gladi. Mater im jebem”, bili su još neki od odgovora na upit što sve treba bojkotirati.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




