Hrvatska
Plenković u Davosu: Sankcije nisu pokrenule ništa unutar Rusije, oni to mogu izdržati
Treba započeti razgovore s Rusijom o ratu u Ukrajini jer ruski predsjednik Vladimir Putin može biti strpljiv, a ruski narod može izdržati sankcije, kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković danas na radnom doručku u sklopu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
“Ne vidim nikakvu dramatičnu stvar unutar (Rusije), da je 15, 16 ili 26 paketa sankcija išta promijenilo u njihovom načinu razmišljanja, a to se događalo i u prošlosti”, poručio je Plenković na panelu “Ukrajinski doručak”. Premijer je rekao da je potrebno započeti razgovore s Rusijom “jer Putin može biti strpljiv, a Rusi mogu izdržati režim sankcija”.
“Treba ojačati Ukrajinu i držati se naših načela”
Kazao je da unutar Rusije ne vidi nikakvu oporbu koja bi mogla ugroziti ruskog predsjednika te naglasio da Rusija izdvaja “devet posto svog BDP-a na obranu”.
“Imaju mogućnost beskonačnog novačenja regruta, bilo domaćih raštrkanih na dva kontinenta ili sjevernokorejskim koji vode rat u Ukrajini”, dodao je.
Rekao je da se slaže da je potrebno ojačati Ukrajinu “koliko god se može”, a istovremeno se “držati načela”:
“Ne dopustiti da kada god dođe do bilo kakvog sporazuma, to bude sporazum koji će zacementirati okupirane teritorije u neku vrstu zamrznutog sukoba i dati im (Rusima) izglede za novu priliku (da napadnu Ukrajinu)”, kazao je Plenković. Istaknuo je da bi za pregovaračkim stolom trebala biti i Europa, no da bi Ukrajina trebala biti glavni akter.
“A ako pronađemo neku vrstu primirja, ono bi trebalo uključivati postupnu, mirnu reintegraciju okupiranih teritorija”, dodao je premijer.
Trumpov izaslanik: U SAD-u postoji velika frustracija
Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za posebne misije Richard Grenell na panelu je videovezom kazao da postoji velika frustracija Amerikanaca zbog “puno govora proteklih godina o dodatnom izdvajanju za vojsku i još rata”.
“(Bivši američki predsjednik Joe) Biden i Putin nisu razgovarali više od tri i pol godine, mislimo da je to nečuveno. Američki narod smatra da je to nečuveno. Morali biste moći razgovarati s ljudima. Razgovor je taktika i nećete moći riješiti probleme mirnim putem osim ako zaista ne budete razgovarali. Mislim da postoji ogromna frustracija Amerikanaca što trošimo stotine milijardi dolara, a naši vođe ne razgovaraju međusobno.”
Plenković mu je odgovorio da je Putin bio izoliran posljednjih “10 ili 11 godina”:
“Postoji doslovno nekoliko vođa na vlasti na Zapadu koji imaju neku vrstu stvarno osobnog kontakta s njim, veoma malo, ne više od pet, rekao bih, a to je bitno. To znači da ne postoji povjerenje ni povijest vjerodostojnog odnosa”, kazao je Plenković.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




