Hrvatska
HUP upozorava: Prijeti nam nova energetska kriza
Hladnija zima potiče snažniju potrošnju i brže prazni europska skladišta plina, a tu je i prekid tokova prirodnog plina kroz Ukrajinu, pa se stoga iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) pitaju što će biti s cijenama i opskrbom plinom te dolazi li drugi val energetske krize.
“Prekid tokova prirodnog plina kroz Ukrajinu ponovno je zakuhao uvijek aktualno pitanje: što će biti s cijenom i opskrbom plina te dolazi li drugi val energetske krize?”, pita glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojiću u najnovijoj HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna.
Naime, na prijelazu iz stare u novu godinu cijena prirodnog plina skočila je nadomak 50 eura po megavatsatu (MWh), nakon što je još u listopadu prošle godine bila uglavnom stabilna u intervalu od 35-38 eura, navode iz HUP-a.
Glavni razlog za ponovni skok cijena plina su svakako niže no očekivane temperature koje potiču veću potrošnju zbog čega se plinska skladišta brže prazne. Krajem prosinca, izvlačenje plina iz skladišta najjače je u posljednje tri zimske sezone i to za čak 13 posto u odnosu na prosjek tog razdoblja.
Do ove zime, navodi se, Europa je pokrivala jaz u opskrbi plina putem smanjene potrošnje kao i nabavkom LNG-a od drugih zemalja poput SAD-a, Katara i Alžira.
Međutim, ovosezonska potrošnja izlazi iz okvira, pa je popunjenost skladišta plina u Uniji od početka 2025. svega 69 posto ili 15 postotnih bodova manja nego lani u isto vrijeme, upozoravaju iz HUP-a.
U 2023. i 2024. godini razina zaliha plina u EU krajem ožujka bila je na razini između 56 i 58 posto, dok bi aktualnim tempom potrošnje popunjenost mogla pasti na 30-40 posto.
“To bi pak impliciralo snažno povećanje kupovine plina, naročito LNG-a kako bi se obnovile razine skladišta do sljedeće zime, ali po znatno većim cijenama, što predstavlja značajnu opasnost za potrošače”, napominju iz poslodavačke udruge.
Pritisak i na cijene električne energije
Kažu i da su prošle zime bile blaže i s dosta vjetra, što je omogućilo jeftinu proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, dok je trenutačna proizvodnja iz vjetra i sunca nestabilna i podiže pritisak na cijene električne energije.
U prilog tome dolaze i negativne vijesti iz Njemačke koja već neko vrijeme “pleše na rubu” recesije, što povećava broj otkaza u velikim tvrtkama. Upravo zbog toga, kao i relativno visokog troška financiranja, njemačko stanovništvo i tvrtke smanjuju ulaganja u solarne panele.
“Sve navedeno jasno naglašava povećanu mogućnost nove energetske krize, dok god imamo nestabilnu ponudu plina kao glavnog energenta u proizvodnji električne energije kao ključnog energenta za hrvatsku industriju. Dok je većina očekivala daljnju stabilizaciju cijene plina te posredno električne energije, izgleda kako će se Europa morati duže razdoblje nositi s višim cijenama, ali i povećanom volatilnošću, obzirom na to da svaka hladnija zima u kombinaciji s neizvjesnosti u kanalima ponude energenata značajno utječe na cijene”, stoji u HUP-ovoj analizi.
Takva situacija s energentima naravno podiže i negativne rizike u pogledu kretanja stope inflacije diljem Europe, posebice u 2026. godini, kad jednom istekne većina subvencija za maloprodajne cijene prirodnog plina i električne energije.
Hrvatska mora otvoriti tržište radi jačanja ulaganja u projekte OIE-a
U svjetlu svega spomenutog, poručuju iz HUP-a, Hrvatska mora dodatno otvoriti tržište električne energije konkurenciji u cilju većih ulaganja u inovacije i projekte obnovljivih izvora energije (OIE), smanjenja cijene električne energije za tvrtke ispod prosjeka EU-a i pouzdanije opskrbe električnom energijom.
“Sve u cilju kako bi Hrvatska do 2030. godine mogla postati energetski samodostatna upravo zahvaljujući investicijama u OIE”, kažu u HUP-u.
Apostrofiraju nužnost hitnog donošenja odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu, koja kasni već dvije godine, kako bi se pokrenule investicije u OIE.
“Zbog kašnjenja u donošenju odluke, blokirane su investicije vrijedne 2,6 milijardi eura pa investitori ne mogu pokrenuti postupak izrade EOTRP-a niti ishoditi ugovor o priključenju, što su preduvjeti za ishođenje potrebnih dozvola za projekte OIE-a”, upozoravaju iz poslodavačke udruge.
Napominju i da investitorima treba naplatiti isključivo stvarni trošak priključenja, što uključuje izgradnju trafostanice, vodova, kablova i druge opreme. Komplementarno, potrebno je značajno “labaviti” propis prema kojem se zahtjev za priključenje na mrežu podnosi samo jednom godišnje od 1. do 15. svibnja, kažu u HUP-u.
Predug proces ishođenja dozvola za projekte OIE-a
Navode i da razvoj projekata OIE-a predugo traje zbog administrativnih prepreka, bitnim dijelom zbog nedostatka stručne radne snage za provedbu postupaka, pri čemu je Hrvatska među četirima članicama EU-a s najdužim procesom ishođenja dozvola. Također, potrebno je hitno donijeti i program državnih potpora za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora te visokoučinkovitih kogeneracija, s obzirom da je zadnji doneseni program istekao s krajem prošle godine.
Pored pravovremenog adresiranja niza prijedloga za olakšanje uvjeta investiranja u OIE, navode iz HUP-a, od velike važnosti su nadolazeća ulaganja u modernu elektroenergetsku mrežu od oko 800 milijuna eura u idućih 10 godina, kao i tehnologije skladištenja, odnosno uravnoteženja zbog novih nadolazećih kapaciteta.
U tom smislu, unatoč dostupnim poticajima za razvoj baterija, potrebno je adekvatno prilagoditi prostorne planove s obzirom na to da oni ne podržavaju instalaciju baterijskih kapaciteta. Uz jačanje distribucijske elektroenergetske mreže, potrebne su i investicije u prijenosne kapacitete pa zbog toga treba žurno donijeti novi desetogodišnji plan razvoja hrvatske prijenosne mreže (2024.-2033.)”, smatraju u HUP-u.
Hrvatska
PROGNOZA: Pred nama promjenjiv utorak, zatim ponovno više sunca i ljetne temperature
Početak novog tjedna u Hrvatskoj donosi uglavnom stabilno i sunčano vrijeme, no već u utorak stiže prolazna promjena s kišom i grmljavinom. Nakon toga ponovno će prevladavati sunčano i vrlo toplo vrijeme, osobito na Jadranu.
Danas u većem dijelu Hrvatske očekuje se pretežno sunčano i suho vrijeme. Dnevne temperature uglavnom će biti ljetne, u unutrašnjosti oko 27 do 30 °C, a na Jadranu ponegdje i više. Na Jadranu će puhati slab do umjeren sjeverozapadnjak, uz obalu mjestimice jugozapadnjak. Podno Velebita u jutarnjim satima još su mogući jaki udari bure.
U utorak slijedi promjena vremena. Sa zapada će postupno pristizati više oblaka, a mjestimice će biti kiše i pljuskova s grmljavinom. Lokalno su mogući i izraženiji pljuskovi, ponajprije na sjevernom Jadranu. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak, dok će na Jadranu jugo okretati na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Uz grmljavinske pljuskove vjetar prolazno može biti jak.
Od srijede ponovno stabilnije. U većem dijelu zemlje bit će djelomice ili pretežno sunčano, uz mogućnost kratkotrajne jutarnje magle u unutrašnjosti. Temperature će ponovno rasti, pa će druga polovica tjedna uglavnom imati obilježja pravog ljetnog vremena.
Zadar i zadarsko područje
U Zadru će ponedjeljak biti sunčan i vrlo topao, uz najvišu temperaturu oko 31 °C, dok će se noću i ujutro temperatura zadržavati oko 22 °C.
U utorak će biti nestabilnije. Očekuje se više oblaka te mogućnost pljuskova i grmljavine, uz nešto nižu najvišu temperaturu, oko 29 °C.
Već u srijedu slijedi poboljšanje, uz mnogo sunca i temperaturu oko 30 °C. U četvrtak će biti više oblaka, ali i toplije, do oko 32 °C, dok se u petak očekuje sunčano do djelomice oblačno vrijeme uz oko 32 °C.
Prema sadašnjim prognozama, vikend bi na zadarskom području trebao ponovno biti uglavnom suh i sunčan, s dnevnim temperaturama oko 30 °C. Noći će krajem radnog tjedna biti vrlo tople, oko 25 °C, a tijekom vikenda nešto ugodnije.
Dakle, nakon kratkotrajno nestabilnog utorka, Zadar očekuje povratak stabilnog, sunčanog i vrlo toplog ljetnog vremena, bez naznake značajnijeg zahlađenja.

Hrvatska
Opasno pogoršanje vremena: Superćelije stižu nad Hrvatsku, mogući tuča, poplave i tornada
Nakon visokih temperatura koje će u Hrvatskoj dosegnuti i 36 stupnjeva, u poslijepodnevnim i večernjim satima očekuje se nagla promjena vremena uz grmljavinska nevremena, tuču i mogući razvoj superćelija.
Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), u većini zemlje prevladavat će sunčano i vruće vrijeme, no atmosfera neće biti potpuno stabilna. Od sredine dana na sjevernom Jadranu te u Gorskoj i središnjoj Hrvatskoj očekuje se porast naoblake, a lokalno su mogući kiša i pljuskovi s grmljavinom. Navečer ponegdje mogu biti i izraženiji.
Puhat će umjeren jugozapadni vjetar, povremeno s jakim udarima, osobito u višim predjelima, dok će na Jadranu puhati jugo. Najviša dnevna temperatura bit će između 31 i 36 stupnjeva, a na istoku zemlje mjestimice bi mogla biti i viša.
Grmljavinska nevremena danas su moguća na području riječke i gospićke regije.

Vremenske nepogode diljem Mediterana, moguća i tornada
Meteorološki servis Severe Weather, koji izrađuje prognoze za Europu, najavljuje da bi se u četvrtak i petak moglo razviti više intenzivnih olujnih ćelija i superćelija.
“Očekuje se dvodnevna pojava jakih vremenskih nepogoda diljem zapadnog, središnjeg i sjevernog Mediterana. Prognoziraju se višestruki ciklusi intenzivnih superćelija i multićelija od istočne Španjolske preko Balearskih otoka, južne Francuske, Švicarske, Austrije, sjeverno-središnje Italije, Slovenije i Hrvatske. Mogući su jaka tuča, jaki vjetrovi, bujične poplave i tornada.”
Pogoršanje će se nastaviti i u petak, kada bi vremenske prilike trebale biti još izraženije.
Gotovo cijela Hrvatska, osim splitske i dubrovačke regije, nalazi se pod žutim meteoalarmom. U pojedinim područjima upozorenje je izdano zbog mogućih grmljavinskih nevremena s jakom kišom, dok se na području Slavonije odnosi na visoke temperature.

Vrijeme u petak
Petak donosi promjenjivo oblačno vrijeme, povremenu kišu te lokalno izraženije pljuskove praćene grmljavinom, koji će biti češći na sjevernom Jadranu. Na istoku i jugu bit će više sunčanih razdoblja i uglavnom suho.
U unutrašnjosti će puhati slab do umjeren jugozapadni vjetar, a u višim predjelima mjestimice i jak. Na Jadranu će umjereno i jako jugo te južni vjetar naglo okrenuti na jugozapadni.
Jutarnja temperatura zraka većinom će se kretati od 20 do 25 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura bit će između 27 i 32 stupnja, dok će na istoku dosezati do 35 stupnjeva.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Temperatura će pasti za desetak stupnjeva
Nedjelja je u cijeloj Hrvatskoj opet donijela vrlo visoku temperaturu između 32 i 38 Celzijevih stupnjeva.
U ovom tjednu vrijeme više neće biti toliko sunčano, suho i stabilno. Već u prvom dijelu današnjeg dana bit će nešto više oblaka, ponegdje uz vrlo malo kiše.
Raširenija promjena vremena s kišom i grmljavinskim pljuskovima će kasno poslijepodne i navečer zahvatiti sjeverozapadnu unutrašnjost zemlje, Gorski kotar i Jadran, a tijekom noći i Slavoniju. Mjestimice je večeras i u noći moguće i nevrijeme s jakim i olujnim udarima vjetra. Na kopnu će većinom puhati umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar, prolazno navečer uz nestabilnosti i jak s olujnim udarima. Na Jadranu slabo i umjereno jugo sredinom dana će okrenuti na jugozapadni vjetar, navečer prolazno zapadni i sjeverozapadni s olujnim udarima.
Veći dio dana vruće i sparno, a s promjenom vremena navečer dolazi i osjetno hladniji zrak pa će se temperatura brzo spustiti za desetak stupnjeva.
Po trenutačnim pokazateljima to neće biti dovoljne količine oborine kako bi prekinulo probleme zbog dugotrajne suše, ali veliki dio Hrvatske će konačno dobiti bar nešto kiše koja je jako potrebna.
Sutra izmjena oblaka i sunčanih razdoblja. Još mjestimice može pasti malo kiše ili kraći pljusak. Na kopnu vjetar većinom slab, na istoku do umjeren sjeverozapadni. Na moru će većinom umjerena bura sredinom dana prolazno okrenuti na sjeverozapadni vjetar. Dnevna temperatura većinom između 26 i 29, na Jadranu i do 32°C.
Sredinom tjedna će opet biti više sunca i topline uz temperaturu posvuda preko 30°C, a novi pljuskovi mogući su krajem četvrtka i u petak.




