Hrvatska
Cijene bolničkih usluga u godinu dana poskupjele čak 31 posto!
Cijene u zdravstvu veće zbog viših plaća, a ne zbog inflacije
Rast cijena zdravstvenih usluga prošle je godine zasjenio rast ostalih životnih troškova. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), bolničke su usluge tijekom 2024. godine poskupjele čak 31 posto. To su poskupljenje, međutim, na svom džepu osjetili samo građani bez police dopunskog zdravstvenog osiguranja, za koje se participacija u prosjeku povećala za spomenutih tridesetak posto, piše Novi list.
Cijene su, u nešto manjim postocima, rasle i u privatnim zdravstvenim ustanovama, kao i kod privatnih osiguravajućih kuća koje su, za razliku od HZZO-a, mahom podigle cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Dan liječenja
Rastu cijena dijagnostičko-terapijskih postupaka i skupina, kao i cijena dana bolničkog liječenja, na temelju kojih HZZO bolnicama obračunava naknadu za pružene usluge, nije kumovala inflacija, kao što je to slučaj kod ostalih poskupljenja, već činjenica da su lani zaposleni u zdravstvu s Vladom ugovorili značajno povećanje koeficijenata plaća. Kako bi bolnice i druge zdravstvene ustanove mogle podnijeti taj novi financijski teret, podizanjem cijena usluga HZZO je bolnicama osigurao veći mjesečni prihod kako bi mogle pokriti naraslu masu plaća.
Cijena dijagnostičko-terapijske skupine rasla je sa 1.445,50 na 1.619 eura, za dijagnostičko terapijske postupke sa 9,30 na 10,20 eura, a za dan bolničkog liječenja s 20 na 22 eura. Slijedom toga, došlo je i do rasta participacija za pacijente bez dopunskog zdravstvenog osiguranja, dok je maksimalan iznos participacije za jednokratno bolničko liječenje povećan sa 265 na čak 530 eura. Participacija za dan bolničkog liječenja povećana je na 17,70 eura, a specijalistički pregled na 8,83 eura. Participacije za posjet obiteljskom liječniku ili lijek na recept stoji 1,32 eura.
Bolnice zahvaljujući tom podizanju cijena nisu bogznakako profitirale, a prema računici Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), spomenutim povećanjem cijena nisu dostigle niti inflatorni rast.
“Tri puta su prošle godine dizali cijene, ali su i neki ostali troškovi skočili tako da su bolnice na istome, ako ne i malo lošije, jer su nam plaće pojele to povećanje, kaže Dražen Jurković, direktor UPUZ-a. Tako je 2024. godina završena s 200 milijuna eura manjka u bolničkom sustavu.
Specijalistički pregled
Privatne zdravstvene ustanove, orjentirane na tržište, opreznije su u pogledu podizanja cijena svojih usluga jer je za privatan specijalistički pregled prosječnom građaninu danas teško izdvojiti od 60 do 100 eura, a za skuplje dijagnostičke pretrage, poput MR-a i CT-a po 220 do 550 eura po regiji. Cijene su kod dijela privatnika rasle u nešto manjim postocima, no o tome kako se privatne poliklinike nose balansirajući između tereta inflacije i potreba pacijenata, u njihovim udruženjima danas ne žele govoriti.
Građani od prošle godine skuplje plaćaju i privatno dopunsko osiguranje, dok je HZZO cijenu police zadržao na postojećoj razini koja se ne mijenja već godinama. Cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a ostala je na 9,29 eura mjesečno, dok su privatnici mahom poskupili svoje police, čije se cijene danas kreću od devet do 37 eura mjesečno, ovisno o dobi i paketu usluga. Cijene polica DZO-a za mlade uglavnom su najpovoljnije i nisu se mijenjale, no stariji osiguranici koji se odluče osigurati kod privatnih osiguravatelja plaćaju sve više. Tako je cijena za starije od 65 godina i trostruko veća u odnosu na dvadesetogodišnjake.
U Croatia osiguranju, na primjer, polica dopunskog zdravstvenog osiguranja za osobu od 56 godina iznosi 216 eura godišnje, što je na mjesečnoj razini 18 eura, dvostruko više od istovjetne police osiguranja koju nudi HZZO. Za tu cijenu, međutim, privatni osiguravatelj osigurava i 20-postotni popust u svojim poliklinikama, piše Novi list.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.
-
magazin22 sata prijeŠPICA!
-
Sport4 dana prijeFIBA WORLD TOUR / Hrvatska i Zadar postaju svjetska pozornica košarke! U naš grad stiže 14 najboljih 3×3 ekipa svijeta
-
Hrvatska4 dana prijeNova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
-
magazin2 dana prijeĐIR PO GRADU sa Sašom Čukom






