Hrvatska
Velike promjene za nezaposlene: Nova pravila za naknade i prijave
Među brojnim promjenama koje su se dogodile od 1. siječnja nalaze se i povoljniji uvjeti za ostvarivanje prava na novčane naknade, ali i druge promjene koje će zanimati nešto manje od 95.000 građana u evidenciji nezaposlenih HZZ-a.
Izmjene i dopune Zakona o tržištu rada, koje su prošle javno savjetovanje još u rujnu prošle godine, donijele su povećanje osnovica za stjecanje naknada za nezaposlenost. Pravo na naknadu koristi nešto manje od 22 posto nezaposlenih, piše Tportal.
Naknada za prvih 90 dana ostala je na 60 posto utvrđene osnovice, no za razdoblje od 91. do 180. dana nezaposlenosti povećana je s 30 na 35 posto osnovice, ali pod uvjetom da ne može biti veća od 40 posto prosječne neto plaće isplaćene u prošloj godini. Naknada za nezaposlenost nakon 180 dana ostaje na 30 posto osnovice.
Kako je bilo i najavljeno, u osnovicu, koja je zapravo prosjek bruto plaće u razdoblju od tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, uračunavaju se od 1. siječnja i naknade plaća.
Uz to, prekid tromjesečnog razdoblja nezaposlenosti, o kojem ovisi visina naknade, ne računa se na dane vikenda i blagdane. Istovremeno, omogućen je nastavak isplate preostale novčane naknade, ali samo ako radni odnos prestane sporazumnim raskidom ugovora.
Olakšice za dobivanje naknade
Da bi nezaposlene osobe u raznim životnim situacijama mogle lakše doći do naknade, uvedene su neke ranije najavljene promjene. Tako, primjerice, inkluzivni dodatak ili invalidska mirovina više nisu zapreka da nezaposlena osoba primi naknadu u punom iznosu. Uz to, osobe mlađe od 30 godina na naknadu imaju pravo ako su u posljednja 24 mjeseca bile nezaposlene šest umjesto dosadašnjih devet mjeseci.
Prilikom određivanja iznosa naknade u obzir će se uzimati samo razlog prestanka posljednjeg radnog odnosa, s time da treba reći da zaposlenik ne smije sam dati otkaz. Uz to, nezaposlene osobe koje su upućene na osposobljavanje ili profesionalnu rehabilitaciju imaju pravo na naknadu i tijekom trajanja tog osposobljavanja ili rehabilitacije.
Na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje među popisom svih izmjena stoji da korisnici prava, prema ranijoj verziji Zakona o tržištu rada, neće moći računati na povećanje naknada i druge olakšice po tom pitanju. Iz HZZ-a navode da će se svi postupci pokrenuti prije stupanja na snagu izmjena i dopuna tog zakona dovršiti po staroj verziji.
Promjene prilikom prijave u evidenciju
Promijenjeni su i uvjeti za prijavu u evidenciju nezaposlenih. Tako se više neće tražiti podaci iz Registra osiguranika o tome da osoba ne ostvaruje mjesečne prihode te da ne obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu. Uz to, više nije nužno da nezaposlena osoba nije upravitelj zadruge, predsjednik, član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva ili likvidator.
No za upis u evidenciju nezaposlenih bitno je da ne ostvaruje pravo na rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku poštedu od rada, odnosno rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku brigu o novorođenom djetetu po posebnom propisu te da ne obavlja stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
U evidenciju nezaposlenih se od 1. siječnja mogu prijaviti i državljani trećih zemalja kojima je prestao radni odnos u Hrvatskoj, ali samo ako im u tom trenutku traje privremeni boravak. Pritom uvjet prijave u evidenciju nema veze s pravom na novčanu naknadu za nezaposlene. Za strance pravo na naknadu prestaje istekom privremenog boravka.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






