Jedno dijete je u ponedjeljak ujutro preminulo od posljedica gripe.

U Hrvatskoj je u ovoj sezoni gripe zabilježeno oko 25.000 oboljelih. Najviše zaraženih bilo je među djecom predškolske dobi, a najmanje kod osoba starijih od 65 godina. Zbog gripe ili komplikacija povezanih s gripom umrlo je 30 ljudi, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Gripa i dalje hara, ali liječnici poručuju da je kretanje gripe unutar očekivanog u usporedbi s prošlim godinama. Profesor Goran Tešović iz Klinike za infektivne bolesti je za Dnevnik Nove TV potvrdio da je jedno dijete s gripom jutros i preminulo,

“Nažalost, jedno takvo dijete koje je imalo nekoliko komorbiditeta i svakako trebalo biti cijepljeno je jutros od posljedica influence kod nas i preminulo. Drugo dijete koje smo primili također u subotu je na aparatu za umjetno disanje i ima vrlo teški oblik”, rekao je Tešković.

Potrošačka platforma “Halo inspektore” na konferenciji za medije istaknula je da je bojkot pekarnica bio velik uspjeh te da nastavlja s aktivnostima.

Najavili su proširenje aktivnosti jer su potrošači izrazili nezadovoljstvo povećanjem cijena usluga banaka i telekomunikacijskih operatora.

Dana 20. veljače pred HNB-om organiziraju akciju – 5 minuta šutnje upozorenja.

“U četvrtak 20. veljače pred HNB-om u Zagrebu potrošači će biti pozvani da dođu i iskažu nezadovoljstvo svime što se događa na tržištu. Pozivamo ih da dođu s prospektima i katalozima za akcije i popuste, da dođu pred guvernera i njegove suradnike koji su nas pozvali da kupujemo na akcijama. U redu, pa ćemo pokazati kako to izgleda kada živite od akcije do akcije”, rekao je Josip Kelemen, savjetnik potrošačke platforme “Halo, inspektore”, a prenosi HRT.

U protekla tri mjeseca u Hrvatskoj je registrirano šest novih političkih stranaka. Nekoliko ih je osnovano u međuvremenu, ali još nisu službeno registrirane. A u prošloj, superizbornoj godini, ukupno je osnovano 15 političkih stranka. Neke od njih upravo zbog lokalnih izbora u ovoj godini.

Još lani u ožujku osnovana je stranka Plavi grad na čelu s Ivicom Lovrićem, svojedobnim zagrebačkim pročelnikom za obrazovanje i bliskim suradnikom pokojnog gradonačelnika Milana Bandića. Lovrić je već nazivom stranke dao do znanja da mu nisu prioritetni parlamentarni izbori (stranka je registrirana pet dana prije njihovog održavanja) nego lokalni izbori u Zagrebu. Lovrić, uostalom, već mjesecima vodi kampanju ne oštroj kritici aktualne gradske vlasti.

Prema sličnom obrascu u studenome prošle godine osnovana je i stranka BM365 Idemo delati kao svojesvrsna sljednica BM365 – Stranke rada i solidarnosti, koju je vodio Bandić, a lani je otišla u stečaj. Stranku nazvanu po čuvenoj Bandićevoj uzrečici osnovao je Slavko Kojić, još jedan dugogodišnji bliski suradnik pokojnog gradonačelnika.

Predizborna inflacija nezavisnih lista

U prosincu prošle godine osnovano je nekoliko nezavisnih listi koje se sada moraju registrirati kao političke stranke. Tako su osnovane Ante Vičević – Lista za Kostrenu, Dario Zurovec – Nezavisna lista (Zurovec je gradonačelnik Svete Nedelje, saborski zastupnik i bivši član stranke Fokus), a u Zaprešiću Nezavisna lista Matija Teur. Pred sam kraj 2024. u Dugom Selu osnovana je Nezavisna lista Nenad Panian. Panian je dugoselski gradonačelnik koji je prvi mandat osvojio 2017. kao član HNS-a, a drugi 2021. kao član Fokusa. Sada ide po treći mandat u nizu s nezavisnom listom.

Na koncu, u Registar političkih stranaka ove godine zasad je upisana tek jedna – Nezavisna lista Dina Dogan. Riječ je o zastupnici u zagrebačkoj Gradskoj skupštini (donedavno poznatoj po djevojačkom prezmenu Vasić) koja je ondje izabrana kao članica SDP-a da bi potom postala nezavisnom. Kao kritičarka gradonačelnika Tomislava Tomaševića najavljivala je kandidaturu za gradonačelnicu pa je stoga osnovala stranku. U međuvremenu je odustala od kandidature i dala podršku Davoru Bernardiću.

“Ne možeš udebljati svinju na sajmeni dan”

Budući da se zahtjev za upis u Registar političkih stranaka mora podnijeti u roku od 15 dana nakon osnivačke skupštine stranke, valja računati na još novih uoči lokalnih izbora, mahom u formatu nezavisnih lista. Primjerice, koncem siječnja u Garčinu kod Slavonskog Broda osnovana je Nezavisna lista Bolje sutra, ali još nije službeno upisana u Registar političkih stranaka.

Komunikacijski stručnjak Maro Alavanja kaže da je, što se tiče tajminga, sada već krajnji rok da oni koji planiraju ići na lokalne izbore osnuju stranku, odnosno nezavisnu listu.

“Zapravo su to već trebali napraviti. Tko želi ozbiljno sudjelovati, taj je već trebao krenuti u kampanju. Za svaku dobru kampanju potrebno je minimalno šest mjeseci. Tajming ovisi o tome koliko imaš vremena, novca i ljudi. To su tri ključne komponente u kampanji. To je posao koji se radi sustavno, mjesecima pa i godinu dana unaprijed. Englezi imaju izreku “You can’t fatten the pig on market day” ili “Ne možeš udebljati svinju na sajmeni dan”. Mislim da je to dobra usporedba”, smatra Alavanja.

I Jonjić osniva stranku sa svojim imenom

S druge strane, Alavanja ističe Lovrića koji je stranku za lokalne izbore osnovao još lani u proljeće.

“Na vrijeme je krenuo, radi vrlo efikasno i nametnuo se kao trenutno jedini opozicijski lider u Zagrebu. Usred kampanje za predsjedničke izbore, on je u Zagrebu postavio svoje plakate za lokalne izbore. A koliko vidim, mjesečno troši 2.000 do 3.000 eura na kampanju na društvenim mrežama”, kaže.

Uoči lokalnih izbora s velikom vjerojatnošću treba očekivati još novih političkih stranaka i nezavisnih lista. O jednoj se već naveliko priča jer iza nje stoji nedavni kandidat za predsjednika Republike Tomislav Jonjić. On se na taj korak odlučio osokoljen dobrim rezultatom na predsjedničkim izborima (82.000 glasova; 6 posto). Iako je formalno član HSP-a, Jonjić je zbog nesređenog stanja u toj stranci nakon unutarstranačkih izbora odlučio s političkim kapitalom stečenim na predsjedničkim izborima osnovati stranku koja će se zvati Nezavisna lista Tomislava Jonjića.

Zašto Selak Raspudić ipak ne mora žuriti?

Očekuje se da i trećeplasirana na predsjedničkim izborima (150.000 glasova; 9,25 posto), nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić, uoči lokalnih izbora osnuje političku stranku, ponajprije s fokusom na Zagreb.

“Ona je iskoristila predsjedničke izbore da raskrči sebi daljnji politički put. Kao već etablirana politčarka ona može u kampanju krenuti i kasnije. Oni drugi, anonimni, ne mogu i njima sada ističe krajnji rok”, napominje Alavanja.

Trenutno je u Hrvatskoj aktivno oko 150 političkih stranaka. Njih 18 registrirane su kao nezavisne liste. Doduše, među njima se kao aktivna vodi i Nezavisna lista Ivana Penave, predsjednika Domovinskog pokreta, osnovana uoči lokalnih izbora 2021. godine.

Bolje ‘nezavisni’ nego ‘svi isti’

Alavanju smo pitali zašto je postalo popularno, naročito prije lokalnih izbora, osnivati nezavisne liste, a ne klasične stranke. Je li tomu razlog što na lokalnim izborima zajedničke komunalne teme pretežu nad političkima i ideološkima?

“U politici generalno vlada taj antiestablišmentski moment pa je jednostavnije maknuti se od narativa u kojemu su političke stranke ‘sve iste’ umočene u afere i staviti si predznak ‘nezavisni’. No pitanje je koliko je tu tko nezavisan i koliko je ta nezavisnost realna. To prvenstveno treba gledati kao alat za sudjelovanje u demokraciji”, rekao je Alavanja.