Sigurnosna razlika za brzine do 50 km/h iznosi 3 km/h, za brzine veće od 50 km/h do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h je 10%. To ostavlja nešto prostora vozačima koji voze na gornjoj granici, no moramo napomenuti da ograničenja brzine treba poštivati ne toliko zbog kazne, koliko zbog sigurnosti svih sudionika u prometu.

Ma, možeš slobodno do 150 km/h, neće te na autocesti kazniti za tu brzinu! Koliko ste puta čuli takav poticaj da malo snažnije pritisnete gas, argumentiran nedostatkom policijskih službenika. Zacijelo više puta, no pitanje je jeste li među onima koji su se odlučili taj savjet i poslušati. Policijskih djelatnika nedostaje – to je sigurno – no uz prometnice je tijekom protekle godine niknulo puno stacionarnih uređaja za mjerenje brzine, prenosi Večernji list.

Jeste li pri 150 km/h na autocesti sigurni od kazne?

Presretači također redovno krstare autocestama. S druge strane, tolerancija na prekoračenje brzine vožnje propisana je i Pravilnikom o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu (NN 60/20). Kakva je onda situacija? Jeste li pri 150 km/h na autocesti sigurni od kazne?

Ne možemo staviti ‘ruku u vatru’ za to, jer u spomenutom se pravilniku navodi da sigurnosna razlika kod mjerenja brzine vozila za brzine do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10 posto izmjerene brzine. Sigurnosna razlika definirana je kao vrijednost brzine izražene u km/h ili postotak koja se mora odbiti od izmjerene vrijednosti brzine kako bi se učinio ispravak zbog pogreške mjerila brzine, odnosno, mjerne metode.

Ograničenje je na autocesti (ako prometnim znakom nije drukčije naznačeno) u Hrvatskoj postavljeno na 130 km/h, što bi značilo da se tolerira brzina do 143 km/h. No, ni uređaj kojim se mjeri brzina nije bezgrešan, pa Pravilnik propisuje da i on mora biti u granicama dopuštene pogreške: plus/minus 3 km/h kod mjernih vrijednosti do i uključivo100 km/h, odnosno plus/minus 3% kod mjernih vrijednosti iznad 100 km/h. Sigurnosna razlika kod mjerenja brzine za brzine do 50 km/h stoga iznosi 3 km/h, za brzine veće od 50 km/h do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10%. Sve ovo ipak ostavlja nešto prostora vozačima koji voze na gornjoj granici, iako moramo napomenuti da ograničenja brzine treba poštivati ne toliko zbog kazne, koliko zbog sigurnosti svih sudionika u prometu.

Hrvatska nije jedina

Hrvatska nije jedina koja ima propisanu sigurnosnu razliku. Tolerancija na prekoračenje brzine varira među europskim zemljama, ovisno o njihovim zakonima i pravilnicima. U većini država postoji određena tolerancija koja uzima u obzir moguće pogreške u mjerenju brzine, no važno je napomenuti da se oslanjanje na ovu toleranciju ne preporučuje, jer može dovesti do kazni.

Konkretno, u Hrvatskoj su za prekoračenje brzine kretanja Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisane kazne u iznosu do 2650 eura. Ta, najviša kazna predviđena je za vozače koji se u naselju kreću brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine. Vratimo se na pitanje tolerancije na prekoračenje brzine u drugim europskim državama.

Tolerancija zbog moguće pogreške uređaja za mjerenje brzine postoji, primjerice, i u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Francuskoj, Sloveniji. Razlike su minimalne. Općenito, pravilo je da se kod brzina do 100 km/h oduzima određeni broj kilometara na sat (3-5 km/h), dok se kod viših brzina primjenjuje postotna tolerancija (3-5%). U nekim zemljama tolerancija također ovisi o vrsti mjerenja. Tako se u Njemačkoj kod stacionarnih uređaja (fiksni radari) kod brzina do 100 km/h oduzima 3 km/h, a kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 3% izmjerene brzine.

Jednak je postupak kod mjerenja brzine mobilnim uređajima, odnosno ručnim radarima ili uređajima u vozilima. No, kod mjerenja iz policijskih vozila u pokretu, ovisno o metodi, tolerancija može biti veća – obično između 5 i 10% – zbog veće mogućnosti pogreške. U Italiji se kod stacionarnih i mobilnih radara temeljem tolerancije zbog tehničkih ograničenja uređaja kod brzina do 100 km/h oduzima 5 km/h, a kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 5% izmjerene brzine. Kod takvih radara u Austriji se kod brzina do 100 km/h oduzima 3 km/h, kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 3% izmjerene brzine. a kod policijskih vozila s radarom u pokretu tolerancija može biti nešto veća (ovisno o tehnologiji).

Isto je u Sloveniji, gdje se kod policijskih radara u pokretu tolerancija obično kreće do deset posto izmjerene brzine. U Francuskoj se za stacionarne i mobilne radare kod brzina do 100 km/h oduzima 5 km/h, kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 5% izmjerene brzine. Kod ručnih mjerenja ili mobilnih uređaja ponekad se primjenjuje veća tolerancija, posebno u specifičnim uvjetima, poput kiše.

Dakle, općenito je pravilo da se kod brzina do 100 km/h oduzima određeni broj kilometara na sat (3-5 km/h), dok se kod viših brzina primjenjuje postotna tolerancija (3-5%). To se automatski oduzima od izmjerene brzine prije nego što se izda kazna, čime se vozačima osigurava pravedno postupanje. Međutim, ovo ne znači da vozači mogu svjesno prelaziti brzinu, jer i uz toleranciju mogu dobiti kaznu.