Connect with us

Tech

U vožnji računate na toleranciju zbog moguće greške radara? Do ove se brzine možete pouzdati u to

Objavljeno

-

Sigurnosna razlika za brzine do 50 km/h iznosi 3 km/h, za brzine veće od 50 km/h do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h je 10%. To ostavlja nešto prostora vozačima koji voze na gornjoj granici, no moramo napomenuti da ograničenja brzine treba poštivati ne toliko zbog kazne, koliko zbog sigurnosti svih sudionika u prometu.

Ma, možeš slobodno do 150 km/h, neće te na autocesti kazniti za tu brzinu! Koliko ste puta čuli takav poticaj da malo snažnije pritisnete gas, argumentiran nedostatkom policijskih službenika. Zacijelo više puta, no pitanje je jeste li među onima koji su se odlučili taj savjet i poslušati. Policijskih djelatnika nedostaje – to je sigurno – no uz prometnice je tijekom protekle godine niknulo puno stacionarnih uređaja za mjerenje brzine, prenosi Večernji list.

Jeste li pri 150 km/h na autocesti sigurni od kazne?

Presretači također redovno krstare autocestama. S druge strane, tolerancija na prekoračenje brzine vožnje propisana je i Pravilnikom o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu (NN 60/20). Kakva je onda situacija? Jeste li pri 150 km/h na autocesti sigurni od kazne?

Ne možemo staviti ‘ruku u vatru’ za to, jer u spomenutom se pravilniku navodi da sigurnosna razlika kod mjerenja brzine vozila za brzine do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10 posto izmjerene brzine. Sigurnosna razlika definirana je kao vrijednost brzine izražene u km/h ili postotak koja se mora odbiti od izmjerene vrijednosti brzine kako bi se učinio ispravak zbog pogreške mjerila brzine, odnosno, mjerne metode.

Ograničenje je na autocesti (ako prometnim znakom nije drukčije naznačeno) u Hrvatskoj postavljeno na 130 km/h, što bi značilo da se tolerira brzina do 143 km/h. No, ni uređaj kojim se mjeri brzina nije bezgrešan, pa Pravilnik propisuje da i on mora biti u granicama dopuštene pogreške: plus/minus 3 km/h kod mjernih vrijednosti do i uključivo100 km/h, odnosno plus/minus 3% kod mjernih vrijednosti iznad 100 km/h. Sigurnosna razlika kod mjerenja brzine za brzine do 50 km/h stoga iznosi 3 km/h, za brzine veće od 50 km/h do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10%. Sve ovo ipak ostavlja nešto prostora vozačima koji voze na gornjoj granici, iako moramo napomenuti da ograničenja brzine treba poštivati ne toliko zbog kazne, koliko zbog sigurnosti svih sudionika u prometu.

Hrvatska nije jedina

Hrvatska nije jedina koja ima propisanu sigurnosnu razliku. Tolerancija na prekoračenje brzine varira među europskim zemljama, ovisno o njihovim zakonima i pravilnicima. U većini država postoji određena tolerancija koja uzima u obzir moguće pogreške u mjerenju brzine, no važno je napomenuti da se oslanjanje na ovu toleranciju ne preporučuje, jer može dovesti do kazni.

Konkretno, u Hrvatskoj su za prekoračenje brzine kretanja Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisane kazne u iznosu do 2650 eura. Ta, najviša kazna predviđena je za vozače koji se u naselju kreću brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine. Vratimo se na pitanje tolerancije na prekoračenje brzine u drugim europskim državama.

Tolerancija zbog moguće pogreške uređaja za mjerenje brzine postoji, primjerice, i u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Francuskoj, Sloveniji. Razlike su minimalne. Općenito, pravilo je da se kod brzina do 100 km/h oduzima određeni broj kilometara na sat (3-5 km/h), dok se kod viših brzina primjenjuje postotna tolerancija (3-5%). U nekim zemljama tolerancija također ovisi o vrsti mjerenja. Tako se u Njemačkoj kod stacionarnih uređaja (fiksni radari) kod brzina do 100 km/h oduzima 3 km/h, a kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 3% izmjerene brzine.

Jednak je postupak kod mjerenja brzine mobilnim uređajima, odnosno ručnim radarima ili uređajima u vozilima. No, kod mjerenja iz policijskih vozila u pokretu, ovisno o metodi, tolerancija može biti veća – obično između 5 i 10% – zbog veće mogućnosti pogreške. U Italiji se kod stacionarnih i mobilnih radara temeljem tolerancije zbog tehničkih ograničenja uređaja kod brzina do 100 km/h oduzima 5 km/h, a kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 5% izmjerene brzine. Kod takvih radara u Austriji se kod brzina do 100 km/h oduzima 3 km/h, kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 3% izmjerene brzine. a kod policijskih vozila s radarom u pokretu tolerancija može biti nešto veća (ovisno o tehnologiji).

Isto je u Sloveniji, gdje se kod policijskih radara u pokretu tolerancija obično kreće do deset posto izmjerene brzine. U Francuskoj se za stacionarne i mobilne radare kod brzina do 100 km/h oduzima 5 km/h, kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 5% izmjerene brzine. Kod ručnih mjerenja ili mobilnih uređaja ponekad se primjenjuje veća tolerancija, posebno u specifičnim uvjetima, poput kiše.

Dakle, općenito je pravilo da se kod brzina do 100 km/h oduzima određeni broj kilometara na sat (3-5 km/h), dok se kod viših brzina primjenjuje postotna tolerancija (3-5%). To se automatski oduzima od izmjerene brzine prije nego što se izda kazna, čime se vozačima osigurava pravedno postupanje. Međutim, ovo ne znači da vozači mogu svjesno prelaziti brzinu, jer i uz toleranciju mogu dobiti kaznu.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta

Objavljeno

-

By

Vodeća developerska i AI konferencija u Europi – Infobip Shift 2026 održava se od 13. do 15. rujna.

Infobip Shift 2026 ponovno na Višnjiku okuplja developere i inženjere iz cijeloga svijeta. Središnje teme su razvoj vrhunskih tehnoloških platformi, razvoj karijera u tehnološkoj industriji i primjena AI alata, a ovogodišnje izdanje dovodi neke od najuspješnijih europskih i svjetskih tehnoloških kompanija kao što je Nvidia.

Vrhunski stručnjaci i predstavnici ovih predvodnika globalne tech scene podijelit će iskustvo rada na nekim od najkompleksnijih tehnoloških sustava na svijetu, a posjetitelji će iz prve ruke imati prilike čuti sve o izazovima skaliranja i pametnim produkcijskim rješenjima. Očekuje ih bogat program na nekoliko pozornica, kao i brojni paneli, radionice i predavanja. Uz predvodnike industrije kao što su Katie Gamanji (Apple) i Igor Dmochowski (Nvidia), svoja će iskustva podijeliti i Sven Peters, Bette Lyon Delsordo, Nico Martin i brojna druga zvučna imena. Više informaciji.

Najveća developerska konferencija i ove godine naš grad pozicionira kao privremenu tech prijestolnicu regije. Programeri, osnivači, tehnološki entuzijasti i programeri iz cijeloga svijeta tri su dana u Zadru, i između ostaloga, razgovaraju o tome na koji način AI mijenja našu radnu i životnu okolinu.“, istaknuo je gradonačelnik Erlić. 

Na Infobip Shift konferenciji očekuje se više od 5.000 sudionika, a uz Shift se ove godine održava Scale 2.0, startup natjecanje na kojem će finalisti svoje ideje predstaviti domaćoj i međunarodnoj tech zajednici.

Nastavi čitati

Tech

FOTOGALERIJA / U Zadru i Kukljici održan Robot-dron demo konvoj, pažnju najmlađih privukao robotski pas 

Objavljeno

-

By

U Zadru i Kukljici jučer je održan Robot-dron demo konvoj, jedinstveni tehnološko-znanstveni događaj s demonstracijom naprednih autonomnih robotskih sustava u stvarnim uvjetima pomorskog okruženja. Događaj je organiziran u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026: Robot Technologies and Applications (RTA), koje je održano na Sveučilištu u Zadru. U okviru konvoja predstavljena su i u stvarnim uvjetima demonstrirana suvremena rješenja podvodne, zračne i kopnene robotike, autonomnih sustava te umjetne inteligencije.

U prostorima Jedriličarskog kluba Uskok uvodno su predstavljeni projekt „MARBLE – Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo” i „MULTI-STEM – promocija STEM-a multidisciplinarnim pristupom”, kojima je fokus na razvoju podvodne robotike u Hrvatskoj te privlačenju mladih STEM tehnologijama. Akademik Karolj Skala prigodno je pripremio videozapis u povodu 30. godišnjice Sveučilišne regate ELMAR.

Središnji dio odvijao se nakon dolaska konvoja u Kukljicu, gdje su okupljenima prikazani rad humanoidnih robota Jože i Tonke, robotskog psa te različitih dronova i letjelica kojima je cilj istraživanje mora i podmorja, bilo da se radi o uzorkovanjima, detektiranju vrulja, snimanju kamerama za blisku fotogrametriju, batimetriju… Naravno, najviše pažnje privukli su Joža i Tonka, koji su komunicirali s posjetiteljima i otplesali valcer, kao i robotski pas koji se igrao s djecom.

Poseban dio bila je javna tribina posvećena viziji razvoja robotike i umjetne inteligencije, njihovom utjecaju na gospodarstvo i svakodnevni život te širim promjenama koje donose u oblikovanju budućeg društva, na kojoj su uz novinare i uzvanike sudjelovali rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, profesor emeritus Karolj Skala, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan (FER), pročelnik Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić, prof. Zorislav Šojat (IRB), dr. Katarina Đurić, predsjednik Uprave Infodoma i Udruge pametnih industrija Slavko Vidović, inovator i poduzetnik Željko Goja te menadžer Tadej Slapnik. Moderirao ju je dr. Ernest Vlačić.

– Umjetna inteligencija pruža velike mogućnosti i omogućuje nešto što je bilo nezamislivo, ali postoji velika opasnost da kliznemo u zonu komfora i užitka s mišlju da će nas potpuno zamijeniti tehnološka dostignuća. Ona je izvrstan alat koji može otvarati neslućene prostore, ali treba je sagledavati s oprezom. Važno je da se od najranijih susreta učenici ne plaše umjetnom inteligencijom, već da ih se uputi u razborito korištenje, istaknuo je rektor Faričić.

Dr. Šojat istaknuo je kako velikim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju nećemo povećati svoju, ing, Goja potaknuo je mlade da se uključe u suvremene trendove i pripreme za budućnost koja će biti dosta drugačija, dok je dr. Valčić izrazio zabrinutost oko zloporabe robotskih sustava u ne baš plemenite svrhe.

– Tehnologije su se do sada razvijale na način da ih je naš mozak mogao apsolvirati, ovu ne može. Ona se razvija sve brže i sve je manje vremena da nešto poduzmemo. Mladima ostavljamo nešto što im je zanimljivo, ali ne znam je li to nešto dobro, istaknuo je dr. Bogdan.

Dok je inteligencija bila u računalu, još je sve bilo pod kontrolom, no izlaskom u robote i stvaranjem fizičke ili anorganske inteligencije konkurirat će ljudima u brojnim poslovima. Unatoč svim izazovima, istraživanja i razvoj će se nastaviti, u čemu uz dobro promišljanje priliku mogu tražiti i male zemlje poput Hrvatske.

Nastavi čitati

Tech

FOTO / Tonka danas na Sveučilištu, sutra pomoć u vašem domu: za deset godina svako domaćinstvo imat će robota! 

Objavljeno

-

By

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u okviru 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026 sinoć je održana interaktivna demonstracija „Humanoidni roboti – od hoda do plesa”. Sudionici su imali priliku izbliza vidjeti roboticu Tonku, humanoidnog robota proizvedenog u Kini i baziranog na platformi Unitree G1, kojeg je nadogradila i za hrvatske prilike prilagodila slovenska tvrtka Vandri Robotics.

Ono što su vidjeli mnogima je promijenilo percepciju o robotima: nakon intervjua koji je dala televizijskoj postaji, odgovarajući na postavljena pitanja izvrsnim vokabularom, prikazala je i svoje fizičke vještine, posebno ples koji se u trenucima pretvarao u kung-fu. Sve su to promatrali Mali programeri iz Travnika, učenici Strukovne škole Vice Vlatkovića, sudionici skupa, ali i mali budući robotičari koji su iz Svečane dvorane izašli puni dojmova.

O lokomociji robota i tehnološkim izazovima govorili su akademik Karolj Skala i direktor Vandri Roboticsa Tadej Slapnik. Istaknuto je kako su primjene humanoidnih robota u sinergiji s umjetnom inteligencijom neslućene, bilo da se radi o hotelskim recepcijama, trgovinama u kojima mogu kupcima pronalaziti proizvode i davati informacije o akcijama, bolnicama i javnim uredima gdje mogu usmjeravati posjetitelje i rasteretiti zaposlenike…

– Fizička inteligencija je sposobnost strojeva i robota da percipiraju fizičko okruženje, razumiju ga i samostalno djeluju unutar njega putem umjetne inteligencije, odnosno kombinacijom naprednih algoritama strojnog učenja, senzorskih sustava poput LiDAR-a, kamera i zvuka te robotske mehanike, što im omogućuje da u stvarnom vremenu vide, čuju i osjete svoje okruženje, prepoznaju obrasce, donose odluke, fizički izvršavaju zadatke i prilagođavaju se nepredvidivim situacijama, slično kao ljudi. Često me pitaju kad ćemo imati robota koji će nam pomoći nešto kod kuće, da malo popegla robu i odradi kućanske poslove. Trebat će nam godinu-dvije da ovi roboti to budu u stanju napraviti, ali prije toga počet će se koristiti u različitim područjima – istaknuo je Slapnik.

Tonka ima 50 elektromotora koji upravljaju zglobovima, a u svom sustavu ima oko 3.000 komponenti te šest neuralnih mreža koje njome upravljaju. Za demonstraciju kakva je priređena potreban je kompleksan sustav u koji je ugrađena i umjetna inteligencija.

– Ne znamo točno što nas čeka u budućnosti, ali smo sigurni da će se s vremenom roboti vezati uz sve više aktivnosti. Nitko prije 15 godina nije mislio da će svatko u džepu imati računalo i internet. Za možda jedno desetljeće svako domaćinstvo imat će barem jednog robota, obiteljski krug će se mijenjati, proširivati, poslovi će se drugačije odvijati i cijeli život će nam se promijeniti – prognozirao je akademik Skala.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu