Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Otvaranje Godine Jubileja 2025. u Zadarskoj nadbiskupiji

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Na proslavi otvaranja Svete Godine Jubileja 2025. u Zadarskoj nadbiskupiji na blagdan Svete Obitelji Isusa, Marije i Josipa, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru u nedjelju, 29. prosinca, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Propovijed nadbiskupa Zgrablića donosimo u cijelosti.

Draga braćo svećenici, redovnici i redovnice!

Draga braćo i sestre!

Nakon što je papa Franjo u božićnoj noći otvorio Jubilejsku godinu i Sveta vrata na Bazilici sv. Petra u Rimu, ovom svetom službom otvaramo Jubilejsku godinu u Zadarskoj nadbiskupiji, a zaključit ćemo je za godinu dana, također na svetkovinu Svete Obitelji Isusa, Marije i Josipa, 28. prosinca 2025. godine.

S radošću vas pozdravljam i izražavam srdačnu dobrodošlicu na ovaj sveti i radosni čin koji nam donosi mogućnost dara jubilejskog oprosta.

Jubilejska ili Sveta godina

Što je Jubilejska godina?

Među starim Židovima početak jubileja najavljivao se zvukom roga jarca. Jubilej je proglašen svetom godinom (hebrejski, godina – yōbēl, `od jarca`). Mojsijev zakon (usp. Lev 25) je u tom razdoblju propisivao da se u jubilejskoj godini koja se obilježavala svakih pedeset godina, zemlja, kojoj je jedino Bog gospodar, treba vratiti svom drevnom vlasniku, svatko da se vrati na svoju očevinu, da robovi i zatvorenici ponovno budu slobodni.

Prvi jubilej u kršćansko doba slavio se za vrijeme pape Bonifacija VIII., 1300. godine. Od tada se Jubilej slavio u različitom vremenskom razmaku od 50, 33 i 25 godina. Posljednji Jubilej koji mnogi pamtimo je onaj iz 2000. godine kojeg je otvorio sada već sv. Ivan Pavao II. Pamtimo i Izvanredni jubilej kojeg je proglasio papa Franjo 2015. godine. Mislimo i na sljedeći Jubilej koji će biti 2033. godine. Bit će to godina u kojoj će se spominjati 2000 godina od Kristova otkupljenja i spomen na 33 godine Isusovog života na zemlji.

Jubilejsku godinu možemo definirati i kao „Svetu godinu“ ili „Kristovu godinu“. To je zato što ovaj tijek vremena od godine dana prati niz obreda i znakova, ali nadasve zato što sve njezina događanja i svi znakovi koji je prate promiču svetost, to jest, život daleko od grijeha i vrijeme proživljavanja radosne blizine i prijateljstva s Bogom, po uzoru na Isusa Krista.

ZNAKOVI JUBILEJA

Jubilej prati niz znakova. Spomenut ću ih nekoliko.

  1. Hodočašće

Prvi znak Jubilejske godine je hodočašće. Jubilej koji započinjemo odvija se pod geslom „Hodočasnici nade“. „Nije slučajno“, piše papa Franjo u Buli „Spes non confundit“ (Nada ne razočarava), kojom najavljuje Jubilej, „da je hodočašće bitni element jubilejskog događanja. Polazak na put karakterističan je za one koji traže smisao života. Pješačko hodočašće vrlo je prikladno za ponovno otkrivanje vrijednosti tišine, truda i usredotočenosti na bitno“ (Spes non confundit, 5).

Jubilej nas poziva da krenemo na put, hodočastimo, da prijeđemo neke granice. Kad se krećemo, zapravo, ne mijenjamo samo mjesto, već mijenjamo i sebe, svoje navike, svoj uhodani ritam.

Abraham je u Bibliji opisan kao osoba na putovanju. Bog ga poziva: “Idi iz zemlje svoje, iz zavičaja i doma očinskog“ (Post 12, 1). Ovim  riječima počinje njegova avantura koja završava u Obećanoj zemlji. Isusovo poslanje također se oslikava s putovanjem koje je krenulo iz Galileje prema Svetom gradu: „Kad su se navršili dani da bude uzdignut, krenu Isus sa svom odlučnošću prema Jeruzalemu“, piše sv. Luka (LK 9, 51). Isus poziva svoje učenike da ga slijede i promatraju svoj životni put kao hod prema Jeruzalemu, nebeskom Jeruzalemu, vječnoj Domovini.

Promatranje prirode također je dio ovog putovanja koje nam može pomoći naučiti voditi brigu o stvorenom i naučiti nas da je briga o njemu bitan izraz vjere u Boga i poslušnosti njegovoj volji, a susretanje s mnogim izrazima kulture omogućuje nam obogaćivati se novim iskustvima (usp. Spen non confundit, 5).

  1. Sveta vrata

Osobiti znak Jubilejske godine jesu i Sveta vrata. Papa je u božićnoj noći otvorio Sveta vrata na Bazilici svetog Petra u Vatikanu, a u narednim danima otvorit će se Sveta vrata i na ostalim rimskim bazilikama. Na blagdan sv. Stjepana, Papa je prvi put u povijesti otvorio Sveta vrata u jednom velikom rimskom zatvoru.

Sa simboličkog gledišta, Sveta vrata poprimaju posebno značenje Jubileja. Prolazeći prag Svetih vrata, hodočasnik se prisjeća teksta 10. poglavlja Evanđelja po Ivanu, gdje Isus kaže: “Ja sam vrata. Kroza me tko uđe, spasit će se: i ulazit će i izlaziti i pašu nalaziti.“ (r. 9). Gesta prolaska kroz Sveta vrata izražava pobožnu želju, koja je ujedno i molitva, i spremnost da slijedimo Isusa, Dobrog Pastira. K tome, vrata su prolaz koji vodi u crkvu. Za kršćansku zajednicu, crkva nije samo sveti prostor u kojeg se ulazi s poštovanjem i u primjerenoj odjeći, već i mjesto zajedništva koje svakog vjernika povezuje s Kristom. To je mjesto molitve i mira, susreta i dijaloga, koje traži svaki vjernik hodočasnik.

  1. Ispovijest vjere

 Znak Jubilejske godine je i ispovijest vjere. Ispovijest vjere, koja se naziva i “simbol vjere”, znak je raspoznavanja krštenika. U simbolu vjere izražava se središnji sadržaj vjere i sažimaju glavne istine koje vjernik prihvaća i svjedoči na dan svoga krštenja i koje dijeli s cijelom kršćanskom zajednicom do kraja života.

„Jer ako uistinu ispovijedaš da je Isus Gospodin, i srcem vjeruješ da ga je Bog uskrisio od mrtvih, bit ćeš spašen. Doista, srcem vjerovati, opravdava, a ustima ispovijedati spasava“ (Rim 10, 9 -10). Ovaj tekst svetog Pavla naglašava kako ispovijedanje otajstva vjere zahtijeva duboko obraćenje ne samo u riječima, nego, također, i prije svega, u viđenju Boga, sebe i svijeta. „Izgovarati Vjerovanje s vjerom znači ući u zajedništvo s Bogom, Ocem, Sinom i Duhom Svetim, a također i s cijelom Crkvom koja nam prenosi vjeru i u koju vjerujemo“, uči nas Katekizam Katoličke Crkve (KKC, 197).

  1. Ljubav (caritas)

Ljubav je, također, bitna značajka kršćanskog života, pa tako i Jubilejske godine. Nitko ne može misliti da se hodočašće i slavlje jubilejskog oprosta može svesti na oblik magičnog obreda, a da ne zna kako im upravo život ljubavi, caritas, daje njihov konačni smisao i stvarnu učinkovitost.

Ljubav je najistaknutiji znak kršćanske vjere i njezin poseban oblik vjerodostojnosti. U kontekstu Jubileja ne smije se zaboraviti poziv apostola Petra: „Prije svega imajte žarku ljubav jedni prema drugima jer ljubav pokriva mnoštvo grijeha!“ (1 Pt 4, 8).

Prema riječima evanđeliste Ivana, ljubav prema drugima koja ne dolazi od čovjeka, nego od Boga, omogućit će nam prepoznati Kristove učenike. Jasno je, dakle, da nijedan vjernik ne može reći da vjeruje ako ne ljubi, i obrnuto, ne može reći da ljubi, ako ne vjeruje.

Ljubav, dakle, ima svoj poseban prostor u životu vjere. Stoga, naše obraćenje mora biti potvrđeno konkretnim djelima ljubavi.

  1. Pomirenje

Jubilejski znak je i pomirenje, jer otvara “povoljno vrijeme” (usp. 2 Kor 6, 2) za obraćenje. Ako se Boga stavi u središte života, kreće se prema Njemu i prepoznaje njegovu prvotnost u svemu. Bog je onaj koji ovu godinu čini svetom, darujući joj svoju svetost.

Papa Franjo podsjeća u Buli kojom je najavio Izvanrednu svetu 2015. godinu: „Milosrđe nije protivno pravdi, nego izražava Božje ponašanje prema grešniku, nudeći mu daljnju mogućnost vlastite spoznaje, obraćenja i vjere […]. Ta je Božja pravda milosrđe darovano svima kao milost, snagom smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Križ Kristov je, dakle, Božji sud nad svima nama i nad svijetom, jer nam nudi sigurnost ljubavi i novi život“ (Misericordiae Vultus, 21).

Jubilej nas potiče da otkrivamo i živimo sakrament pomirenja, ispovijedi, i osobno proživljavamo milinu Božjeg milosrđa.

  1. Jubilejski oprost

Znak jubileja je i jubilejska milost – potpuni oprost. Oprost je konkretno očitovanje Božjeg milosrđa, koje nadilazi granice ljudske pravde i preobražava ih. Ovo blago milosti skupilo se tijekom vremena u Isusu i u svecima. Gledajući te primjere i živeći u zajedništvu s njima, nada u oproštenje i vlastiti put prema svetosti jača i postaje sigurna. Oprost omogućuje oslobađanje srca od tereta grijeha, tako da se dužna naknada daje u potpunosti.

Kako bih na jednostavan i razumljiv način opisao oprost, poslužit ću se slikom. Kao što tijelu otvorena rana, makar i mala, stvara opasnost od infekcije za cijelo tijelo, tako je i grijeh rana za dušu. Grijeh nije samo prekršaj, nego i zlo koje nanosi veliku štetu duši, donosi nemir i uzrokuje strah. Grijeh nosi ozbiljnu opasnost da uništi dušu, ono bitno u čovjeku, čovjekovu svrhu – vječno zajedništvo s Bogom. Poput neke bakterije, i grijeh se može „začahuriti“ u našoj duši i nakon izvjesnog vremena prouzročiti veliku štetu. Grijeh može biti, naizgled, poput male životinjice, poput krpelja, koja nas može ugristi da gotovo i ne primijetimo. Neće nam krpelj isisati svu krv, ali nam u krv ubacuje ono što je njemu na korist, a nama otrov, izuzetno štetno. Nećemo umrijeti od ugriza zmije, ali možemo od otrova kojeg je zmija ugrizom ubrizgala izravno u našu krv. Takav je i grijeh.

Iskreno kajanje i ispovijed „zacjeljuje rane“ na duši, slikovito, uništavaju sve štetne bakterije, izbacuju sav otrov i iscjeljuje rane, ali ostaje vidljiva posljedica grijeha, ostaje „ožiljak na duši“, poput ožiljka koji ostaje na mjestu otvorene povrede na koži. Pred Boga ne možemo s grijehom, ali ni s „ožiljkom“ prouzročenim grijehom. Posljedica grijeha zacjeljuje pokorom na ovom svijetu ili u čistilištu ili potpunim oprostom. Oprost nam vraća onu istinsku ljepotu djeteta Božjega kakvima nas je Bog stvorio. Milosrđe u ispovijedi i oprost nam vraćaju krsno dostojanstvo. Za Blaženu Djevicu Mariju vjerujemo da je, nakon što je završila tijek zemaljskog života, bez ljage i nabora, uznesena u nebesku slavu. Grijeh je ljaga, a nabor posljedica grijeha. I mi, poput Marije, samo bez ljage i nabora, možemo pred lice Božje.

Sveta godina nam donosi veliku milost ove potpune ljepote i čistoće duše, milosrđe i oprost.

Oprost možemo namijeniti za sebe ili za neku dušu u čistilištu.

  1. Molitva

Znak Jubileja je i molitva. Postoji mnogo načina i mnogo razloga za molitvu. Temelj svake kršćanske molitve je uvijek želja otvoriti se Božjoj nazočnosti, njegovoj ponudi ljubavi i milosnom djelovanju.

Kršćanska zajednica, Crkva, osjeća se pozvanom komunicirati s Bogom i zna da se može obratiti Ocu samo zato što je primila dar Duha Svetoga. Isus je svojim učenicima povjerio molitvu Oče naš kao uzor svake molitve. Kršćanska tradicija nudi i druge tekstove, kao što je Zdravo Marijo, koji pomažu pronaći prikladne riječi za obraćanje Bogu.

ZAKLJUČAK

Braćo i sestre!

Neka nam ova Jubilejska godina bude istinsko milosno vrijeme u kojem ćemo rasti u svetosti života i vjeri, napredovati u ljubavi prema Bogu i bližnjemu, raspirivati nadu koja ne razočarava. Neka nam to bude milosno vrijeme u kojem ćemo na osobiti način proživljavati „općinstvo svetih“, to jest, prijateljstvo sa svim svetima i blaženima,  i iz njihove „riznice“ duhovnog blaga svetosti primiti milost oprosta. Neka to bude vrijeme puno nade u vječni život, vrijeme zajedništva s našim dragim pokojnicima kojima ćemo izmoliti potpuni oprost.

Neka nas na ovom hodočašću nade prati zagovor Blažene Djevice Marije, svete Stošije, svetog Šime i drugih naših zaštitnika. Neka nam nevino prolivena krv don Eugena Šutrina, don Janeza Kranjca, Ive Mašine i drugih ugodnika naše Nadbiskupije, potiče nadu u njihovo uzdizanje na čast blaženstva i svetosti, kako bismo u njima u nebu imali pouzdane prijatelje i zagovornike. Za ovu milost molimo Gospodina i u ovom svečanom jubilejskom slavlju.

Draga braćo sestre! Neka vam Jubilejska 2025. godina donosi mnogo roda! Amen.

mons. Milan Zgrablić

zadarski nadbiskup

Zadar, Katedrala sv. Stošije, 29. prosinca 2024.

Foto: Ines Grbić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

4. VELJAČE / Smotra učenika puhačkih instrumenata Zadarske županije

Objavljeno

-

By

Najavljen je nastavak tradicionalne uspješne suradnje triju glazbenih škole Zadarske županije, koje i ove godine organiziraju Smotru učenika puhačkih instrumenata Zadarske županije. Smotra će se održati u srijedu, 4. veljače 2026.u 19 sati u Koncertnoj dvorani Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar.

Glazbena škola pri Osnovnoj školi Biograd, Osnovna glazbena škola sv. Benedikta i Glazbena škola Blagoje Bersa Zadar surađuju na brojnim poljima, od kojih su za publiku najistaknutije upravo zajedničke smotre učenika glasovira i učenika puhačkih instrumenata.

Smotra puhača ima za cilj popularizirati i pokazati raznolikost i ljepotu puhačkih instrumenata koji daju puno mogućnosti i kada nisu izbor za životni poziv. Naime, učenici nakon obrazovanja u glazbenim školama mogu nastaviti svirati u puhačkom orkestru ili manjim sastavima klasičnog ili zabavnog karaktera.  Za nastup na Smotri učenika puhačkih odjela, sve tri škole odabrale su najbolje učenike koji će nastupiti na flauti, klarinetu, oboi, saksofonu, horni i trubi.

Pozvani su svi zainteresirani da dođu i podrže mlade glazbenike koji na najljepši način promoviraju svoju županiju.  

Ulaz na smotru je slobodan!  

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI 

Objavljeno

-

By

Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.

U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.

Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu 

Objavljeno

-

By

Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.

Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.

– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.

Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.

Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.

– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.

Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.

U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.

Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.

Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu