Hoće li nas ove godine ikako počastiti bijeli pokrivač? Većina mu se nada, posebice za Božić, ali činjenica jest da ga stanovnici metropole nisu doživjeli od 2007. godine. Državni hidrometeorološki zavod objavio je nedavno veliku sezonsku prognozu za zimu prema kojoj u sva tri zimska mjeseca (prosinac, siječanj, veljača) postoji signal za pozitivno odstupanje temperature od prosjeka uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.

Za Večernji list govorio je Tomislav Kozarić, voditelj Odjela za vremensku analizu i verifikaciju, koji je komentirao meteorološka predviđanja nadolazeći zimski period.

Ova godina mogla bi, najavljuju to meteorolozi, mogla biti jedna od najtoplijih otkako postoje mjerenja. Ljeto je rušilo temperaturne rekorde, imali smo i dugotrajne toplinske valove. Kakva su predviđanja za zimu? Hoće li i ona pratiti trend iznadprosječnih temperatura u odnosu na prijašnje godine?

U smislu iznadprosječnih temperatura, možemo se vratiti i na period prije ljeta. Možemo gledati još dva godišnja doba ranije pa i krenuti od protekle zime, uključujući i proljeće i ljeto. Sva tri godišnja doba prije jeseni bila su gotovo ekstremno topla. U većini krajeva ljeto je imalo nekoliko toplinskih valova. Od toga su tri bila zaista intenzivna i dugotrajna. Jesen je nekako malo normalizirala situaciju, dakle protekla tri mjeseca kada govorimo o klimatološkoj jeseni. Rujan, listopad i studeni bili su, dakle, nešto normalniji, ali ipak je bilo nešto malo toplije od prosjeka u većini krajeva. A što se tiče ove zime koja je pred nama, već smo ušli u nju, klimatološki gledano, s prvim prosinca, i ona bi, po dostupnim sezonskim prognozama, trebala biti barem malo toplija od prosjeka i trebalo bi biti nešto više oborina. Točnije, očekuje se da će biti prosječno kišovita uz nešto više oborina u veljači, pogotovo na Jadranu te da će biti barem malo toplije od prosjeka. Prije svega se misli na srednju temperaturu.

Približavaju nam se veliki blagdani, uskoro je Božić, a onda će i Nova godina. Kako zapravo vrijeme očekujete za blagdane? Svi sanjamo o Bijelom Božiću, međutim činjenica je da ga u Zagrebu nismo imali od 2007.

S obzirom na temperature koje se očekuju tijekom zime, postoji mogućnost da bude razdoblja koja su hladnija i ako se ona preklope s oborinama, ta razdoblja daju nešto snijega. Najveća vjerojatnost za to je u gorju, ali to je ono što bih htio najprije reći vezano uz sve ove prognoze koje se odnose i na prosinac i na cijelu zimu je riječ o dugoročnim prognozama; mjesečnim, ali i kada gledamo cijelu zimu. To je sezonska prognoza i ona u umjerenim širinama, gdje se mi nalazimo, ima ograničenu pouzdanost. Jako je atraktivna u javnosti. Iz nekog razloga ljudi valjda žele znati kakvo će biti godišnje doba ili cijela godina ispred njih, ali teško je tu dati pouzdanu i preciznu informaciju. Možda samo da se osvrnem na studeni nekoliko mjeseci ili više mjeseci unaprijed, prognoze su davale da će biti topliji od prosjeka. Međutim, evo, ostao je nekako normalan, čak negdje i malo hladniji. A što se tiče ovog prosinca, on u ovim prvim danima nastavlja taj ton studenog. Dakle, tu smo negdje oko prosjeka. Normalno je vrijeme i po mjesečnim prognozama koji idu četiri tjedna unaprijed.

To je druga vrsta dugoročnih prognoza. Sredina mjeseca, odnosno iduća dva tjedna bi trebali biti nekako normalni ili čak možda malo hladniji od prosjeka, a onda bi malo toplije bilo potkraj mjeseca, odnosno u zadnjem tjednu. To znači da bi po tjednima temperatura zraka u svakom tjednu bila malo jednaka ili krajem mjeseca malo viša od onoga što je klimatologija, odnosno, statistika dala za te tjedne iz povijesnih podataka.

A kakva nas prognoza očekuje za početak 2025. Dakle, imamo siječanj i veljaču kao dva zimska mjeseca i dio ožujka. Što možemo očekivati i hoće li i kako će to razdoblje biti u odnosu na prijašnje godine?

Pa možemo, recimo, usporediti s ovom godinom, ali htio bih još možda reći samo za prosinac. Iako nekako prognoze upućuju možda malo topliji od prosjeka. Može se dogoditi da isto bude, kao i studeni, ostao nekako normalan. Ili da se negdje čak dogodi neko malo hladnije od prosjeka vrijeme. U nekim dijelovima Hrvatske. Dakle, to je ta pouzdanost tih dugoročnih prognoza koja nije nije velika. Znači, neće se dogoditi da će biti hladniji puno, ali bi mogao ostati unutar nekakvog prosjeka. Što se tiče snijega, naravno, postoji povećana vjerojatnost za gorje u ovom hladnijem razdoblju koje nam tek malo slijedi, uz uvjet da će biti naravno, oborine. A što se tiče siječnja i veljače rekao sam zima, kao takva bi trebala biti barem malo toplije od prosjeka. Znači, u tim mjesecima neki od njih morao bi biti ipak topliji od prosjeka i nekako je veća vjerojatnost da će topliji od prosjeka biti veljača. A da bi to pozitivno odstupanje srednje temperature siječnja ipak bilo manje nego u veljači, pa bi možda bilo sličniji prosincu ili u tom smislu.

Evo u zapravo detaljnoj prognozi koje je DHMZ objavio za nadolazeći period. Zapravo, spominju se prodori hladnog zraka prilikom kojih se temperatura može spustiti oko vrijednosti prosjeka ili možda čak ispod prosječnih. Što zapravo znači taj prodor hladnog zraka, kako on nastaje što utječe na njegovu njegovo formiranje?

Ono što moram imati u umu kad govorimo o sezoni da se tu ne gledaju pojedini dani, već se njihovo vrijeme zbroji i podijeli pa dobivamo prosjek za tri mjeseca ili prosjek za za cijeli mjesec. Što se tiče zime, to može značiti da će možda češće biti normalnih ili toplijih razdoblja nego onih hladnih. Ali taj hladni prodor sigurno će se dogoditi barem jednom ili nekoliko puta, iako je njihova učestalost onda manja zbog toplih razdoblja, ali su, naravno, itekako moguća. Samo što, s obzirom na prirodu tih dugoročnih prognoza, mi ne možemo razlučiti kada bi se ona događala. Prodori hladnog zraka u principu u Hrvatskoj nastaju određenomm atmosferskomm cirkulacijom. Naši krajevi, prilikom sinoptičkih situacija u kojima zrak dolazi sa sjevera i sjeveroistoka, u načelu imaju hladno vrijeme jer iz tih smjerova zapravo dolaze hladne zračne mase.

Prodor hladnog zraka može biti slabiji i jači. Intenzivni prodori često se povezuju s polarnim vrtlozima koji se u zadnje vrijeme dosta spominju. To nije nikakva neobična pojava, hladni vrtlog postoji nad polarnim krajevima, ali je u određenim situacijama ili oslabljen ili se deformira i uobliči i onda dozvoli malo jače prodore hladnijeg zraka stoga se može dogoditi jače zahlađenje, ali po svemu sudeći to se prije siječnja ne bi trebalo dogoditi.

Postoje li neki drugi meteorološki fenomeni, recimo, hladni valovi ili snježne oluje, a što je možda karakteristično za ovo naše područje i možemo li neke od njih očekivati tijekom ove zime?

Za naše područje, najčešće što se tiče obilnih oborina, odnosno obilnih snježnih oborina, su ciklone koje dolaze iz Sredozemlja. To najčešće bude genovska ciklona za koju su svi već čuli. Kada dolazi na hladnu zračnu masu ili kad sama napravi dotok hladnog zraka sa sjevera ili sjeveroistoka, onda su moguće te situacije koje bi se mogle opisati kao snježne oluje. Naravno, ciklona mora iskombinirati nekoliko stvari da bi se dogodila snježna oluja. Prije toga mora biti dosta hladnog zraka koji se mora uvući i u naše krajeve. Ciklona prije nego što dolazi u naše krajeve vuče topli zrak. U trenutku kada odlazi, sa sjevera vuče hladni zrak. Ako se tu, naravno, poklopi dovoljno vlage ili oborina ne prestane prije nego zahladi, a još pritom imamo buru, onda dobijemo, uvjetno rečeno, snježne oluje. Takva se, primjerice, dogodila u Lici prošle godine u veljači, kada je bio kaos i zastoji u prometu.

Što se tiče hladnih valova, oni su sad već malo zakinuti po tom pitanju. Nemamo ih baš previše zadnjih godina i slabi su. Prije su bili dosta jači, a dogodilo bi se kad bi, recimo, imali su drugi fenomen. To je bila sibirska anticiklona koja se već godinama ne proširi do Hrvatske. Ona ostaje dalje na istoku. Kad bi došla, onda bi se moglo očekivati neko dugotrajnije hladno razdoblje, ali ona je već rijedak gost. Iskreno, ne sjećam se kad sam zadnji put imao u svojim prognozama utjecaj sibirske anticiklone.