Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Belgijska pjesnikinja Laurence Vielle i romanopisac Nicolas Hanot gostuju u Zadru

Objavljeno

-

U sklopu Književne frankofonije, projekta Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, u Hrvatskoj će ovih dana gostovati belgijska pjesnikinja Laurence Vielle i romanopisac Nicolas Hanot, čiji je nagrađeni prvijenac Krave gospodina Burbura na hrvatski prevela Maja Peterlić za Edicije Božičević.

U Zadru će tako u utorak, 19. studenog, u 17:30 u Kazalištu lutaka autori gostovati uz prevoditeljicu Maju Peterlić, te uz glazbenu pratnju multimedijalnog umjetnika Roberta Vodanovića Čopora. Program se izvodi u suradnji s Odjelom za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru. Vodit će ga Vanda Mikšić, inicijatorica i voditeljica cijeloga projekta, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić.

U Splitu je susret s autorima i prevoditeljicom predviđen u srijedu, 20. studenog, u 20h u Francuskoj alijansi.

Zagrebačka će publika imati priliku susresti Nicolasa Hanota već u petak, 15. studenog, u 17h na Interliberu (paviljon 7). S njim će o romanu razgovarati Maja Peterlić.

Poeziju Laurence Vielle publika će moći čuti u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u četvrtak, 21. studenog, u 18h. Poseban je program za učenike XVIII. gimnazije predviđen u petak, 22. studenog u KIC-u. Oba programa vodit će Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Lee Kovács.

Projekt Književne frankofonije pokrenut je ove godine povodom 20. obljetnice promatračkoga statusa Republike Hrvatske u Međunarodnoj organizaciji Frankofonije kako bi se raznovrsnoj publici predstavili frankofonske autori i autorice te osvijestila činjenica da se književnost na francuskom jeziku piše i izvan Francuske, odnosno da je taj jezik prisutan na pet kontinenata te da su na njemu napisana brojna djela kanadske, belgijske, švicarske, marokanske, libanonske, senegalske, haićanske i mnogih drugih književnosti.

U ožujku je u sklopu projekta u Hrvatskoj gostovao kanadski autor Larry Tremblay, a u svibnju Makenzy Orcel, pisac haićanskog porijekla koji živi u Parizu i čiji je roman Une somme humaine glasovima zadarskih i zagrebačkih studenata francuskog jezika i književnosti prošle godine proglašen hrvatskim izborom za Nagradu Goncourt. U prosincu je predviđena i tribina koja će okupiti ugledne medijatorice i medijatore (prevodioce, urednike i sveučilišne profesore) književnosti pisanih na francuskom jeziku.

Iako se izvode uživo, svi se programi snimaju u svrhu izrade dokumentarnog filma posvećenog recepciji frankofonskih književnosti u Hrvatskoj. Snimatelj je student Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu Sebastijan Borovčak. Film će premijerno biti projiciran u ožujku, tijekom mjeseca frankofonije 2025.

Partneri Centra za knjigu u izvođenju ovih programa su Veleposlanstvo Kraljevine Belgije u Hrvatskoj, Kazalište lutaka Zadar, Francuska alijansa Split, Knjižnica Bogdana Ogrizovića, XVIII. gimnazija, Kulturno informativni centar (KIC), Wallonie-Bruxelles International (WBI) i Edicije Božičević.

FB: Književna frankofonija

Laurence Vielle (Bruxelles, 1968.) belgijska je pjesnikinja i glumica. Nakon studija romanske filologije na Katoličkom sveučilištu u Louvainu i glume na Kraljevskom konzervatoriju u Bruxellesu posvećuje se pisanju, ali i govorenju tekstova, budući da je za nju poezija stvar usmenosti. Poezija kao akcija. Autorica je dvanaest knjiga, a među najnovijim naslovima valja spomenuti: Domo de Poezia: Bouteilles à la mer (2018., 2023.), Billets d’où (2023.), Renaître, suivi de Murmuration pour une pluie d’oiseaux (2023.), Dernier trein / Laatste train (2022.) Za svoje je stihove višestruko nagrađivana: za prvu su je zbirku nagradile Francuska zajednica (1998.) i Federacija Wallonie-Bruxelles (2020.); dobitnica je velike nagrade Akademije Charles Cros za zbirku Ouf ! (Maelström, 2015.), književne nagrade Scam Belgique (2016.), nagrade Découvreurs (2017.), nagrade kritike (2018.) za najbolju autoricu (tekst predstave burning). Piše za scenu i radio (uvijek za uho). Osmišljava predstave i performanse na temelju napisanih riječi prikupljenih tijekom književnih rezidencija u raznim gradovima. U razdoblju 2016.-2017. izabrana je za nacionalnu pjesnikinju (www.poetenational.be), što je poetičko-politički pokušaj da se oslabe jezične granice  i preko poezije progovori o aktualnosti Belgije. Gostovala je na brojnim festivalima i književnim događanjima, često vodi književne radionice i rado recitira stihove drugih pjesnikinja i pjesnika.

Nicolas Hanot rođen je nekoliko mjeseci prije pada Berlinskoga zida. Diplomirao je francuski i romanske jezike i književnosti na Katoličkom sveučilištu u Louvainu. U Sloveniji i Hrvatskoj više je godina radio kao lektor francuskog jezika, ali i kulturni ataše. Njegov prvijenac, Krave gospodina Burbura (Les vaches de Monsieur Burbur), objavljen 2022., dobitnik je nagrade René Fallet (2023.). Roman je na hrvatski prevela Maja Peterlić za Edicije Božičević (2024.).

Krave gospodina Burbura: Imaginarna država Slomenija upravo je izabrala novoga predsjednika, radikalnog desničara priprosta nastupa koji, ne libeći se nasilnog ponašanja i grubog eliminiranja protivnika, počinje provoditi strahovladu donoseći ishitrene odluke. Time ne samo da postaje omražen kod sunarodnjaka i u susjednim zemljama već i dovodi u pitanje ugled svoje zemlje u očima europskih čelnika. Njegovi potezi osobito teško pogađaju mlade ljude jer prijete njihovu školovanju i  ostvarenju ambicija, a nevjerojatna naredba da se duž cijele istočne granice države podigne željezna ograda kao „zaštita zemlje, a time i Unije, od upada imigranata” stvara niz problema pograničnom stanovništvu. Novonastala se situacija slama na seljaku Touneu Burburu kojemu spomenuta ograda prepolovi imanje i odsiječe ga od njegovih dviju krava. Burburu ne preostaje ništa drugo doli iznaći načina da ih, po svaku cijenu, vrati…

Maja Peterlić (1979.) diplomirala je komparativnu književnost i povijest umjetnosti  te magistrirala na poslijediplomskom stručnom prevoditeljskom studiju, smjer francuski jezik, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevodi stručne tekstove iz područja kulture te beletristiku. Radila je kao urednica područja književnosti u časopisu Vijenac Matice Hrvatske i kao diplomat u Veleposlanstvu RH u Alžiru. Od 2004. zaposlena je na HRT-u; danas kao radijska urednica i novinarka uređuje i vodi emisije o kulturi i umjetnosti na Trećem programu. Članica je Hrvatske sekcije frankofonskih novinara i promotorica frankofonskih kultura u RH, a 2017. proglašena je Veleposlanicom francuskoga jezika u Republici Hrvatskoj. 

No votes yet.
Please wait...

ZADAR / ŽUPANIJA

“POGLEDAJ OKO SEBE, ČOVJEČE” / T. M. Bilosnić napisao pjesmu optimizma kontra “sveopćoj kuknjavi na društvenim mrežama”

Objavljeno

-

By

Zadarski slikar i književnik Tomislav Marijan Bilosnić napisao je, kako kaže, “pjesmu podsticaja i optimizma uz sveopću crno-bijelu kuknjavu na društvenim mrežama”.

“Pjesma je podsjetnik da život nije sastavljen samo od problema, nego i od prilika, nade i razloga za osmijeh”, kazao je.

Donosimo je u nastavku:

POGLEDAJ OKO SEBE, ČOVJEČE

Pogledaj oko sebe ne nosi mrak u očima

Sve što vidiš loše nije zakon svijeta
nego samo navika gledanja

Pogledaj nebo je razapeto platno svitanja
sunce ti na licu ostavlja zlatne otiske prstiju

i ništa nije crno kako zvuče vijesti u prolazu

Nad tobom se nebo otvara kao svježa stranica
Zvijezde su noću tihe iskre sjećanja svemira

i ne gase se

samo čekaju da ih ponovno primijetiš
a oblaci putuju kao bijele misli dana
Ne zaboravi ime vjetar postani

Pogledaj cvijeće: svaka latica je zastava života
ne predaje se ni kiši ni umoru
Trava pod tvojim stopalima

diše zeleno i uporno

šume mirišu kao sve što si zaboravio

a zemlja šapuće: Tu si i dobro si došao

I živi svijet lijep i ogroman

u njemu tišina nosi glasove tisuće godina

i ptice nose nebo u krilima
pčele u cvijetu uče sunce kako će biti slatko
leptiri su misli prirode

koji zaboravljaju jučer u svakom zamahu
a mravi nose svoju planinu bez žaljenja

Čuješ li pjev koji ne traži prijevoda
riku jelena što para zoru kao crveni veo
i tiho sasvim blizu vidiš li mačka
koji te traži kao mjesečevu zrakua vjerni pas prepoznaje u svakom povratku

Čovječe pogledaj ljude i vidi

hodaju padaju ustaju

svatko sa svojim nevidljivim teretom

i nevidljivom svjetlošću
u svakom licu jedna neispričana rijeka
u svakom pogledu most što čeka prelazak

Pruži ruku
to je najstariji jezik koji još nije potrošen
Pogledaj i sebe kao početak koji diše

Živi
ne kao sjenka dana

nego kao njegov plamen

Misli na ljubav kao na pokret
učini što možeš za sebe i za druge
ne savršeno nego iskreno

Jedi Pij Ljubi

širi radost kao da je zarazna
kao da spašavaš vlastiti dah

I idi dalje

kao rijeka što ne pita gdje prestaje
nego ide i pretvara kamen u put

Ne dijeli svijet na tamu i svjetlo
svijet je kaleidoskop u pokretu
šareno srce koje kuca u bojama što se ne boje sudara

Društvene mreže lažu glasno
a svijet diše tiho i stvarno

Ne hrani mrak pored svjetla
jer i sjena je samo umor svjetlosti

Živi čovječe bez konačne stanice
kao vjetar koji ne pita smije li proći
život se ne objašnjava
nego se živi

I zapamti nema trajnog mraka
dan se vraća kao tvrdoglava istina

Pogledaj oko sebe
svijet nije nimalo dalek
u tebi diše

kroz dah si rasut u milijune lica

što pored tebe prolaze

Tomislav Marijan Bilosnić

Srijeda, 17. lipnja 2026.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“PROFESIONALNI STRES I SAGORIJEVANJE” / Započeo projekt podrške djelatnicima na hitnim prijamima OB Zadar

Objavljeno

-

By

Ususret turističkoj sezoni, koja već tradicionalno donosi povećan broj pacijenata i znatno veći opseg posla za zdravstvene djelatnike, u Općoj bolnici Zadar danas je započela edukacija pod nazivom „Profesionalni stres i sagorijevanje“. Edukacija se provodi u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, s ciljem pružanja dodatne podrške djelatnicima koji svakodnevno rade u zahtjevnim uvjetima, osobito na hitnim prijamima.

Riječ je o praktičnoj i interaktivnoj radionici usmjerenoj na prepoznavanje izvora profesionalnog stresa, razvoj učinkovitih strategija suočavanja sa stresnim situacijama te prevenciju profesionalnog sagorijevanja. Kroz edukaciju će sudionici steći znanja i vještine koje će im pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja, jačanju profesionalne otpornosti i kvalitetnijem odgovoru na izazove radnog okruženja. Program provode Arta Dodaj, Kristina Sesar i Krešimir Prijatelj.

Edukacija se nadovezuje na aktivnosti kampanje „Ako nije hitno, nije za hitnu“, koja nastoji rasteretiti sve hitne prijame te pružiti dodatnu podršku zdravstvenim djelatnicima suočenima sa sve većim profesionalnim zahtjevima.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Bačić u Zadru predstavio mjere priuštivog stanovanja: Novi Bokanjac i Smiljevac među ključnim projektima

Objavljeno

-

By

Nakon dodjele ugovora za zelenu urbanu infrastrukturu Jasenicama i Biogradu na Moru, u novoj vijećnici Zadarske županije održano je predstavljanje Zakona o priuštivom stanovanju i programa koje Vlada Republike Hrvatske planira provoditi zajedno sa županijama, gradovima i općinama.

Mjere je gradonačelnicima i načelnicima s područja Zadarske županije predstavio potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, uz nazočnost župana Josipa Bilavera i gradonačelnika Šime Erlića.

Bačić je istaknuo da rast cijena nekretnina i najma traži aktivniju ulogu države, županija i lokalnih jedinica u pripremi zemljišta i gradnji stanova. Devet jedinica lokalne samouprave iz Zadarske županije već je dostavilo svoje potrebe za projekte koji bi se mogli sufinancirati već iduće godine.

Grad Zadar je, prema njegovim riječima, najavio gradnju stanova na Smiljevcu, a poseban naglasak stavljen je na buduću stambenu zonu na Novom Bokanjcu, gdje bi se gradile i obiteljske kuće i višestambene zgrade.

„Krajnji korisnik, mlada osoba ili obitelj u Zadru, plaćala bi oko 1.900 eura po četvornom metru, uz kredit na 30 godina i najpovoljnije moguće kamate”, rekao je Bačić, ističući da je tržišna cijena u Zadru znatno viša.

Dio stanova i zemljišta ostao bi u javnom vlasništvu grada, županije ili jedinice lokalne samouprave, čime bi se trajno osigurao fond stanova za najam. Ministar je dodao da su izmjene Zakona o prostornom uređenju i novi Zakon o gradnji ubrzali postupke izdavanja dozvola, posebno za obiteljske kuće.

Župan Bilaver zahvalio je ministru Bačiću i Vladi Republike Hrvatske na suradnji i potpori u programima koji su usmjereni na demografiju, stanovanje i ostanak mladih obitelji na području Zadarske županije.

Podsjetio je da je Županija u proteklih nepunih godinu dana imala dodjele zemljišta za sedam općina i gradova s područja županije, a da su sada u postupku prodaja, odnosno dodjela zemljišta mladim obiteljima.

„Novi zakon i program daju nam mogućnost aktivnog sudjelovanja u rješavanju stambenog pitanja mladih, bilo kroz izgradnju obiteljskih kuća, bilo kroz izgradnju i rekonstrukciju stambenih zgrada. Nakon dodjele, odnosno stjecanja zemljišta, želimo pomoći mladim obiteljima da dođu do potrebne dokumentacije, ali i do konačne izgradnje svojih obiteljskih kuća u našoj županiji“, istaknuo je Bilaver.

Gradonačelnik Erlić istaknuo je da je priuštivo stanovanje jedan od prioriteta novog mandata. Ministarstvo je preko APN-a Gradu dodijelilo ugovor za oko 130 stanova na Smiljevcu, a za Novi Bokanjac, gdje se nalazi oko 30 hektara državnog zemljišta, traži se rješenje koje bi gradnju omogućilo već iduće godine.

„Za tu lokaciju želimo pronaći rješenje kako bismo što prije došli u fazu u kojoj se ondje mogu graditi kuće i višestambeni objekti, odnosno jedno potpuno urbanizirano naselje koje bi se realiziralo kroz program priuštivog stanovanja“, poručio je Erlić.

Nakon sastanka, ministar Bačić u pratnji domaćina obišao je novi kompleks Zadarske županije u nekadašnjoj vojarni Stjepana Radića, gdje su uređene zgrade za djelatnike Županije te okoliš i parkirna mjesta. Riječ je o nekretninama koje je država prepustila Zadarskoj županiji, što je istaknuto kao primjer kvalitetne suradnje državne i regionalne razine u rješavanju prostornih potreba javne uprave.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu