U Koljnofu (Kópháza), mjestu koje se nalazi u Gradišću, u zapadnoj Mađarskoj i pripada Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji, od petka 8. studenoga do ponedjeljka 11. studenoga 2024. godine održani su 16. međunarodni književni susreti Koljnof 2024.

Sudionici 16. Međunarodnih književnih susreta u Koljnof bili su članovi Društva hrvatskih književnika: Tomislav Marijan Bilosnić (Zemunik), voditelj susreta, prof. dr. sc. Joško Božanić (Vis), Vlasta Vrandečić Lebarić (Brač, Zagreb), prof., Biserka Glasnović Goleš (Zagreb), Nada Galant,  (Žminj, Istra), Tomislav Milohanić, (Poreč, Istra) Davor Grgurić, predsjednik Ogranka DHK Rijeka (Delnice, Gorski kotar) i Pablo Bilosnić (Zadar).

Prvog dana susreta, hrvatski književnici posjetili su Petrovo selo (Szentpéterfa), najjužnije gradišćanskohrvatsko selo u zapadnoj Mađarskoj, gdje su odali počast preminulim kolegama i prijateljima, pjesnikinji Timei Horvat i pjesniku Lajošu Škrapići, na čijim su grobovima čitali svoje pjesme. Potom su nastupili u Etno muzeju u Petrovomo selu, gdje im se pridružio i dr. sc. Robert Hasjszan Panonski, direktor Panonskog instituta, iz susjednog Pinkovca (Güttenbacha), austrijskog dijela južnoga Gradišća.

Na putu prema Koljnofu pjesnici su se kraće zadržali u Hrvatskim Šicama, te se družili i razgovarali s predstavnicima hrvatske samouprave u tome mjestu. Navečer je održana pjesničko glazbena večer u restoranu „Levanda“ u Koljnofu. Hrvatskim gostima pridružili su se domaći pjesnicidr. Franjo Pajrić (Koljnof, Mađarska), inače domaćin i pokretač književnih susreta u Koljnofu,  pjesnikinja i novinarka Ingrid Klemenčić, također iz Koljnofa, te poznati pjesnik Jurica Čenar, član DHK, iz Donje Pulje u Austriji, dok su iz Beča stigli pjesnici i glazbenici Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo.

Program je započeo odavanjem počasti i sjećanjem na netom preminulog kolegu Ernesta Fišera, koji je višekratno sudjelovao na književnim susretima u Koljnofu. Susrete je biranim riječima, uz pozdrave sudionicima i posjetiteljima, otvorio Tomislav Marijan Bilosnić, dugogodišnji voditelj književnih susreta u Koljnofu, koji ove susrete prati od njihovih početaka.

U nastavku programa Bilosnić je predstavio novotiskane zbornike 15 godina književnih susreta u Koljnofu, i Oko njegove kuće šulja se Tigar.  Riječ je o zbornicima koji sadržavaju književne priloge (poeziju, prozu, putopise, kritike) dosadašnjih sudionika književnih susreta u Koljnofu. Istom prigodom, uz čitanje pjesama i glazbene točke, pjesnici su predstavili i svoje novoizišle zbirke. Pjesničko-glazbena večer uz brojnu publiku, koja je došla i iz udaljenijih mjesta, produžila se duboko u noć.

Drugog dana susreta, u subota, 9. studenoga 2024. godine na koljnofskom groblju odana je počast hrvatskim književnicima Mati Šinkoviću i Mihovilju Nakoviću, a potom su se književnici uputili u Undu, gdje ih je dočekala kolegica, pjesnikinja Marija Huljev, koja živi u ovome mjestu. U ime Hrvatske narodnosne samouprave književnike je primila Sabina Balog.

Na seoskom trgu hrvatski su književnici čitali svoje radove, a njima su se pridružili i ovdašnji mladi literati. Za goste je priređena posebna gozba koju su priredile domaćice Unde.

U Prisiki (Peresznye), pjesnik i znanstvenik, sveučilišni profesor dr. sc. Šandor Horvat, (Narda, Mađarska), sudionike Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu,upoznao je s nedavno postavljenom izložbom „Naše Marije“ uMuzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj, u rodnoj kući gradišćanskog svećenika don Štefana Dumovića. Po razgledanju muzeja, književnici su u  Hrvatskom Židanu (Horvátzsidány) posjetili don Štefana Dumovića, koji ih je primio i ugostio u svome župnom dvoru. U Židanu je održan i spomen na hrvatskog umjetnika i slikara Luju Brigovića i pjesnika Ivana Horvata.

Na putu u Sambotel gdje se održavao Dan Hrvata u Mađarskoj, hrvatski književnici posjetili su grad Kiseg. U Kisegu, a potom i Sambotelu književnici su posjetili spomenike i kulturne institucije vezane za povijest i život Hrvata u ovom dijelu Gradišća. U Sambotelu su dijelom sudjelovali i u obilježavanju Dana Hrvata u Mađarskoj, na kojemu su se okupili hrvatski predstavnici iz svih dijelova Mađarske.

Istoga dana, u večernjim satima, u restoranu „Levanda“ u Koljnofu, održana je književna večer i  nastavljeno predstavljanje knjiga sudionika književnih susreta. Sudionicima su se pridružili Ivan Rotter (Gerištof, Austrija), Dorotea Zeichmann – Lipković (Klimpuh, Austrija) i  dr.sc. Herbert Gassner (Celindorf, Austrija).  

U nedjelju, 10. studenoga, trećeg dana Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2024. književnici su se upoznali sa znamenitostima mjesta Koljnofa, koji je smješten na samoj granici nekadašnje Željezne zavjese. U podnevnim su satima sudjelovali u otvaranju spomenika Židovima u Gori, koji su ovdje 1944/45. godine stradali i ubijeni. U ime svih, dr. Franjo Pajrić otvarajući spomenik postavio je i pitanje: Zašto se ovo moralo dogoditi? Svjedoci ovog događaja, Marica Grubić, rođena Prešić, i Mátyás Grubić i sami su nazočili otvaranju spomenika.

Međunarodne književne susrete u Koljnofu posjetio je i veleposlanik Republike Hrvatske dr. sc. Mladen Andrlić sa svojim suradnicima. Potom je u Domu kulture u Koljnofu otpočela priredba Folklorno otpodne, na kojoj su nastupili tamburaši, folklorne grupe, plesači, muške i ženske klape iz Koljnofa, a na pozornici su im se svojim pjesmama pridružili i sudionici književnih susreta, pjesnici iz Hrvatske. Večer je nastavljena pučkim kazivanjem pjesama gradišćanskih pjesnika u interpretaciji Joška  Grubić Babra.

Četvrtog, posljednjeg dana susreta, u ponedjeljak, 11. studenoga sudionici Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2024. posjetili su Osnovnu školu „Mihovil Naković“ u Koljnofu, gdje su se uz čitanje svojih radova družili s učenicima ove škole od petog do osmog razreda.

Potom ih je primio načelnik Općine Koljnof  gospodin Matija Firtl, i upoznao s razvojem ovog mjesta, kojega su Međunarodni književni susreti, ucrtali na kulturnu kartu srednje Europe. Uslijedio je posjet gradu Šopronu, gdje su i završena ovogodišnja književna druženja u Koljnofu. Hrvatska pjesnička riječ tako se čula od, juga do sjevera Gradišća, od  Petrova sela do Šoprona.