Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

KNJIŽEVNI NATJEČAJ / Tomislav Marijan Bilosnić prvi primio prvu nagradu “Matko Peić”

Objavljeno

-

Peteročlano Prosudbeno povjerenstvo za najbolji književni putopis za 2024. godinu (u sastavu Milana Bešlića (predsjednika), Davora Šalata, Vesne Vlašić, Anite Katić i Dijane Klari), donijelo je jednoglasnu odluku – pobjednik Književnog natječaja „Matko Peić“ je književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić sa svojim putopisom Jesen u Lubliniecu.

Natječaj za nagradu „Matko Peić“ raspisala je Gradska knjižnica Požega uz potporu Grada Požege. Na Književni natječaj za najbolji putopis na hrvatskom jeziku u 2024. godini „Matko Peić“ pristigla su ukupno 62 rada.

Književni natječaj za najbolji putopis na hrvatskom jeziku „Matko Peić“ provodi se u spomen najvažnijem hrvatskom putopiscu 20. stoljeća Matku Peiću, s ciljem poticanja književnog stvaralaštva te popularizacije putopisa kao književne forme. Pokretanjem natječaja, za jedan od najstarijih književnih žanrova, Požega kao rodni grad Matka Peića ističe značaj tog velikog hrvatskog književnika.

Svečano proglašenje pobjednika Književnog natječaja „Matko Peić“ održano je u srijedu, 30. listopada 2024. godine, u 18 sati na Galeriji svjetlosti Gradske knjižnice Požega. Pobjedniku Tomislavu Marijanu Bilosniću uručena je novčana nagrada i kiparsko djelo Matko Peić akademskog kipara Krune Bošnjaka. Nagradu Bilosniću uručili su gradonačelnik Požege dr.sc. Željko Glavić, književnik i književni kritičar Milan Bešlić, predsjednik povjerenstva i Aleksandra Šutalo, ravnateljica Gradske knjižnice Požega.

Na svečanom proglašenju pobjednika književni kritičar Milan Bešlić održao je predavanje o književnom značaju Matka Peića s posebnim naglaskom na književnu formu putopisa. O nagrađenom putopisu Tomislava Marijana Bilosnića, Bešlić je kazao: „Povjerenstvo je donijelo jednoglasnu odluku na slijedećem činjenicama. Putopis Tomislava Marinjana Bilosnića Jesen u Lublinecu pisan je majstorskim perom na tradicijskim premisama hrvatske putopisne književnosti ulančavajući svoj prilog u baštinske vrijednosti. Ono pak što je naročito utjecalo na odluku jest činjenica da je tekst putopisa koncipiran na premisama koje definiraju njegova žanrovska obilježja: dakle, jasno markiranje prostora kroz kojega putopisac prolazi, kojega, čitajući putopis, upoznajemo u njegovim obilježjima, tipičnostima krajolika i podneblja, zatim, gradove i mjesta koje nam putopisac slikovnim opisima zorno predočuje…. Našu odluku učvrstila je i poveznica s Matkom Peićem kojega putopisac Bilosnić izravno uvodi u tekst i poentira s citatom iz njegova putopisa, potom, i po tome, što asocijativno tangira znameniti Peićev putopis Jesen u Poljskoj. Prevagu našoj odluci donijeli su i sugestivni opisi flore i faune, životinja i ptica otkrivajući živopisnu likovnost u prostoru grada zrcalnim odsjajima boja u širokom kolorističkom i tonskom rasponu o čemu najbolje govori činjenica da je putopisac vizualizirao putopis gotovo peićevskom sugestivnošću koja je energijom teksta i minucioznim opažanjem otkrivala iznimne putopisne vrijednosti teksta. Prvi dobitnik ove značajne književne nagrade Tomislav Marijan Bilosnić održao je prigodno

slovo o putopisu kao književnoj formi i svom putopisnom djelu. Bilosnić je među ostalim

kazao: „Danas primiti prvi, prvu književnu, putopisnu nagradu s imenom Matka Peića, gotovo da znači biti neskroman. Govoreći Vam hvala, mislim na ritam srca, ritam koraka, ritam disanja, na Peićev zvjezdani govor o zemaljskome. Kada kažem čast mi je, mislim na trajno trajanje trajnoga, na Peićeve dȕge nad ravnicom. Spomenem li obvezu kojom me obvezuje ova nagrada, to je kao da govorim o sadašnjoj prošloj budućnosti, o Peićevim znakovima mahovine na putu kao znakovima sferâ. Valovi ovog trenutka, tako za mene postaju oluje vremena.

Konačno, svaki je putopisac rječiti pjesnik, pa takvu priliku dopustite i meni. Neka u ovom zrcalnom ogledalu zasvijetle i Peićeve „širine Slavonije“, neka se zarumeni kamen požeškoga šetališta, jer svaki dobri putopis sadrži u sebi nešto od baroka, baš kao što je sakralna, kulturna jezgra grada Požege“.  

Bilosnić je potom Gradskoj knjižnici u Požegi poklonio osam svojih putopisnih knjiga (Put za Casablancu, Put za Barcelonu, Mediteranski putopis, Put u Europu, Put u Kotare, Put u Uzbekistan, Put u Havanu, Put u Andaluziju). Svečanosti dodjele nagrade !Matko Peić“ pridonijeli su nastupi učenika Glazbene škole Požega.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

KONCERT U DOŠAŠĆU / Učenici OGŠ Sv. Benedikta u srijedu sviraju na Sveučilištu. Ulaz je besplatan

Objavljeno

-

By

Nakon nedavnog gostovanja u Domu za starije i nemoćne Zadar, učenici, učitelji i ravnatelj Osnovne glazbene škole sv. Benedikta, jedine katoličke umjetničke škole u Republici Hrvatskoj, pozivaju sve zainteresirane na tradicionalni Koncert u došašću, u srijedu, 17. prosinca 2025. u 19 sati, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru.

Koncert u došašću jedan je od tri velika učenička koncerta u organizaciji Osnovne glazbene škole sv. Benedikta i njihovih osnivačica, Benediktinki svete Marije. Na ovogodišnjem Koncertu u došašću predstavit će se polaznici predškolske glazbene skupine, školski zbor i orkestar te čitav niz najboljih solista na raznim instrumentima i nekoliko komornih sastava, ukupno preko 60 učenika. Prilika je to pokazati uspjehe rada i vježbanja kroz proteklo prvo polugodište tekuće nastavne godine, ali i veliku ljubav prema glazbi.

Učenici Osnovne glazbene škole sv. Benedikta na početku svog glazbenog školovanja odabiru između pet ponuđenih instrumenata: flaute, gitare glasovira, klarineta i violine te uz svesrdnu podršku svojih roditelja, stručno i kolegijalno vođeni od strane svojih učitelja svladavaju vrlo izazovne, ponekad naizgled nemoguće zadatke za djecu te dobi, napredujući i razvijajući sposobnosti u poticajnoj atmosferi. Najbolji od njih, a to ne ovisi samo o darovitosti, već i o pažljivom slušanju uputa stručnjaka, sustavnom radu i pozitivnom stavu, dobiju priliku predstaviti se na javnim koncertima, kakav je i Koncert u došašću, koji najavljujemo.

U vremenu koje nudi površnu zabavu, privid instant nagrađivanja u hiperdigitaliziranom svijetu i sve veću otuđenost djece od sebe samih, ovaj koncert je živi prikaz kako se zdravi interes, pretočen u još zdraviju interakciju, koja korespondira s razvijanjem redovitih radnih navika, a što u konačnici rezultira neprocjenjivim osjećajem uspješnosti kod osnovnoškolske djece, višestruko  isplati ne samo kratkoročno, već postaje sastavni dio života budućih generacija.

Ulaz na koncert je slobodan!

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OBAVIJEST / Dio Kožina u srijedu bez vode!

Objavljeno

-

By

Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Europrojekt d.o.o., dana 17.12.2025. (srijeda) u vremenu od 08:00 h do 15:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u mjestu Kožino, predio Primorje.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEČANA ZVONJAVA / Sudjelujte u jednom od najstarijih božićnih običaja Zadra i Dalmacije – Luncijanju u Arbanasima

Objavljeno

-

By

Župa Gospe Loretske uputila je poziv na tradicionalno Luncijanje u Arbanasima 17./18. prosinca:

“Pozivamo sve vjernike, mještane i medije na praćenje i sudjelovanje u jednoj od najstarijih božićnih običaja Zadra i Dalmacije – Luncijanju, svečanoj zvonjavi koja naviješta dolazak Božića.

Luncijanje je svečana zvonjava koja se u Arbanasima održava u osmini prije Božića, neprekinuto više od stoljeća.

Program uključuje božićno bdjenje, pjevanje prigodnih pjesama ulicama Arbanasa te druženje uz fritule, čuvajući jedinstvenu lokalnu tradiciju pred kojom iduće godine obilježavamo 300. obljetnicu dolaska Arbanasa.

Kratka povijest Luncijanja:

Običaj Luncijanja potječe iz daleke dalmatinske prošlosti. U želji za očuvanjem svoje vjere i arbanaškog identiteta ukorijenjen je običaj Luncijanja (svečane zvonjave) koja se odvija 17. prosinca u osmini pred Božić, kao znak bdjenja, molitve i radosnog iščekivanja Kristova rođenja. Toga dana, navečer, u kućama su se obvezno pripremala prigodna jela, a u ponoć bi zvonila crkvena zvona, narod bi se okupljao ispred crkve, iz kuće bi se donosilo vino i jelo. Posvuda bi se čula pjesma. Ova dalmatinska tradicija, sačuvana neprekidno više od sto godina, danas je jedan od najprepoznatljivijih simbola Arbanasa i dio bogate baštine koju s ponosom prenosimo budućim naraštajima.

Program:

19:00 sveta misa

23:00 – okupljanje na Trgu Gospe Loretske ispred ulaza u crkvu

procesijski ulazak u župni dvor

druženje u Oratoriju i bdijenje uz pjevanje prigodnih pjesama

00:00 – svečana zvonjava – Luncijanje

druženje u župnom dvoru i Oratoriju uz tradicionalne fritule

Luncijanje – ova izvorna Božićna vjerska tradicija se neprekidno održava u gradskom predijelu Arbanasi, koji dogodine pune 300 godina nastanka.

Usprkos uvozu svjetovnih običaja, ova naša izvorna dalmatinska tradicija se uspjela održati zahvaljujući predanosti stanovnika Arbanasa i ljubavi prema vlastitim korijenima i zato ju ovim putem promoviramo.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu