Hrvatska
HRVATI SVE VIŠE ŠTEDE / Stanovnik Zadarske županije u prosjeku ima štednju od 11.035 eura!?
Ukupni depoziti stanovništva krajem rujna iznosili su 38,7 milijardi eura, uz rast na godišnjoj razini od 900 milijuna eura, pri čemu je u proteklih godinu dana porastao udio oročenih depozita, no ne treba očekivati da će se taj trend u značajnijoj mjeri nastaviti, kažu iz HNB-a.
Od ukupnih depozita kućanstava, 27,7 milijardi eura odnosi se na prekonoćne depozite, to jest sredstva na transakcijskim računima građana, dok 11 milijardi eura čine oročeni depoziti.
U usporedbi s rujnom prošle godine, prekonoćni depoziti smanjili su se za 1,3 milijarde eura, dok su oročeni porasli za 2,2 milijarde eura, stoji u odgovoru Hrvatske narodne banke (HNB) na upit Hine u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu.
Iz središnje banke napominju da postoje brojni činitelji koji utječu na odluke kućanstava o oročavanju raspoloživih novčanih sredstava, a kao najvažniji mogu se istaknuti visina kamatnih stopa na oročene depozite, dostupnost alternativnih oblika ulaganja, osjetljivost kućanstava na promjene kamatnih stopa kao i preferencija držanja likvidnijih oblika sredstava (u vidu prekonoćnih depozita).
Dugogodišnji trend pada udjela oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa preokrenut je u listopadu 2023., kada je prosječna kamatna stopa na oročene depozite znatnije porasla, a osobito su se izdvojile ponude pojedinih banaka koje su nudile više kamatne stope od prosječne te tako nastojale privući deponente.
Isprva su deponenti na povećanu disperziju kamatnih stopa reagirali seljenjem sredstava s prekonoćnih depozita u bankama s nižim stopama na oročenja u bankama koje nude više stope.
Inercija u oročavanju depozita
No, kažu iz HNB-a, ti su se tokovi vrlo brzo usporili pa su klijenti banaka već u narednim mjesecima umjesto prebacivanja sredstava u banke koje nude bolje uvjete oročavanja, u većem broju prihvaćali nižu kamatnu stopu u banci s kojom posluju.
“To upućuje na znatnu ‘ljepljivost’ depozita, odnosno inerciju deponenata u oročavanju depozita, što je smanjilo intenzitet prijenosa povećanja kamatnih stopa na oročene depozite. Drugim riječima, osjetljivost kućanstva na promjene kamatnih stopa kao jedan od ključnih činitelja odluka kućanstava o oročavanju raspoloživih sredstava, u Hrvatskoj je relativno niska”, kažu HNB-ovi analitičari.
Udjel oročenih depozita tako se od travnja ove godine stabilizirao na razini od otprilike 29 posto i nije znatnije reagirao niti na dodatni porast kamatnih stopa na oročene depozite u nekolicini banaka u svibnju i lipnju.
Već spomenutog lanjskog listopada udio oročenih depozita u ukupnim depozitima je porastao najsnažnije, na 25 posto, s rujanskih 23,2 posto, da bi se do lipnja 2024. popeo do maksimalnih 29,2 posto, nakon čega se čak i blago smanjio te je u rujnu iznosio 28,4 posto.
“Narodni” trezorci i obveznice glavna alternativa oročavanju
Iz HNB-a ističu kako su “narodni” trezorski zapisi i državne obveznice privukli pažnju građana koji su u šest izdanja državnih vrijednosnih papira upisali ukupno 4,7 milijardi eura, te se to trenutačno čini kao glavna alternativa oročenim depozitima.
Gledajući unaprijed, s obzirom na očekivani nastavak snižavanja kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) koji će se nastaviti postupno prenositi i na kamatne stope na oročene depozite koje banke nude kućanstvima, kao i najave Ministarstva financija da će nastaviti s izdanjima vrijednosnih papira namijenjenih kućanstvima, vjerojatno se udjel oročenih u ukupnim depozitima stanovništva neće znatnije povećavati, ocjena je HNB-ovih stručnjaka.
Hrvatska gospodarska komora (HGK) u svojoj analizi također apostrofira da su kod građana od prošle godine relevantna postala i ulaganja u dužničke vrijednosne papire. Tu je i brži rast vrijednosti ulaganja u mirovinske fondove, pa tako, iako gotovina i depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, vidljiv je trend smanjenja njihova udjela, koji je od 2020. manji od 50 posto, a lani je iznosio 45,5 posto.
Depoziti koncentrirani u Zagrebu i primorskim županijama
HGK je iznio i podatke o regionalnoj raspodjeli depozita kućanstava, pa tako na Grad Zagreb otpada 28,5 posto svih depozita, što je krajem lipnja ove godine iznosilo 10,64 milijarde eura.
Nadalje, u sedam županija Jadranske Hrvatske koncetrirano je 42 posto svih depozita kućanstava, dok se 30 posto depozita nalazi u 13 ostalih županija.
“Podatak o koncentraciji depozita u primorskim županijama može se povezati s činjenicom da se u ovim županijama velik dio stanovništva bavi sezonskim poslom odnosno privatnim iznajmljivanjem smještaja za turiste”, napomenuli su iz HGK.
Prema podacima s kraja lipnja ove godine, prosječna visina depozita po stanovniku na razini cijele Hrvatske iznosila je 9.682 eura.
Pritom je prednjačila Istarska županija, čiji je stanovnik u prosjeku imao štednju od 14.419 eura, slijedi Grad Zagreb s 13.800 eura, Primorsko-goranska županija s 13.083 eura, Dubrovačko-neretvanska s 12.705 eura, Zadarska s 11.035 eura, Splitsko-dalmatinska s 10.659 eura, Šibensko-kninska s 9.425 eura te Ličko-senjska županija s 8.137 eura štednje po stanovniku.
Na začelju su Virovitičko-podravska županija s 4.862 i Vukovarsko-srijemska županija s 4.657 eura.
U strukturi depozita kod svih županija i dalje premoćno prevladavaju depoziti transakcijskih računa, od najmanje 59 posto u Karlovačkoj do najviše 73 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.
No, napominju iz HGK, u 2024. godini vrijednost transakcijskih računa, kao i njihov udio u ukupnim depozitima pada u svim županijama.
Kada je riječ o oročenim depozitima u strukturi depozita, najmanji su u Sisačko-moslavačkoj županiji, 24 posto, a najviši u Karlovačkoj, 37 posto. Štedni depoziti, pak, najmanje su zastupljeni kod svih županija, od najmanje dva posto u Krapinsko-zagorskoj do najviše osam posto u Primorsko-goranskoj županiji, naveli su iz Komore.
Hrvatska
MERCEDES, AUDI, BMW… / Prodaju se vozila u državnom vlasništvu – provjerite što se prodaje i po kojoj cijeni
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je javni poziv za kupnju 51 vozila u vlasništvu Republike Hrvatske. Detaljan popis vozila, početne cijene, troškovi procjene i iznosi jamčevine dostupni su u tekstu javnog poziva objavljenom na internetskoj stranici Ministarstva. Ponude se zaprimaju do 6. ožujka 2025. godine do 10:00 sati.
Najjeftinije vozilo koje se nudi jest Honda Civic 1.4 LS s početnom cijeno od 151,71 EUR, dok je najskuplje vozilo Mercedes S 500 Coupe s početnom cijenom od 47.000,00 EUR.
Na natječaju su dostupna i vozila drugih marki s početnim cijenama u rasponu od 155,35 EUR (Opel Astra 1.4 Club) do 22.500,00 EUR (Mercedes SL 280), uključujući vozila registrirana u Republici Hrvatskoj, na području EU-a i izvan EU-a.
Ponuda vozila uključuje dva motocikla – Kawasaki Ninja ZX-7R 750 (1.507,06 EUR) i Triumph Tiger 800 XCA (8.500,00 EUR) te nekoliko kombi vozila – Fiat Ducato 2.3 JTD Panorama (1.671,98 EUR), Ford Transit FT350L 2.2 TDCi (247,65 EUR), Peugeot Boxer 335 L3H2 2.2 HDi (2.050,29 EUR), Mercedes Vito ( 215,15 EUR – 239,20 EUR). Popis svih vozila dostupan je OVDJE.
Podnošenje ponuda i pregled vozila
Ponude se podnose u urudžbeni zapisnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na adresi Ulica Republike Austrije 14, 10000 Zagreb ili putem pošte na istu adresu do 6. ožujka 2026. godine do 10:00 sati. Ponuda i prilozi uz ponudu dostavljaju se za svaku pokretninu pojedinačno u zatvorenoj omotnici.
Na prednjoj strani i poleđini omotnice obvezno je navesti redni broj pokretnine iz oglasa uz upozorenje „Ponuda za kupnju pokretnina – ne otvarati“.
Ponuda i cjelokupna dokumentacija moraju biti numerirane (npr. 1/3, 2/3, 3/3) i uvezane u cjelinu, na način da su prošivene i spojene vrpcom te jamstvenikom, tako da nije moguće naknadno vađenje ili umetanje listova i dijelova ponude. Ponude koje nisu numerirane i uvezane na ispravan način neće se razmatrati.
Vozila se mogu pogledati 16. veljače 2026. godine na dvije lokacije u Zagrebu, u dva vremenska termina. Detalji su dostupni u tekstu javnog poziva.
Javno otvaranje ponuda održat će se u prostoru garaže Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Novska ulica bb, 6. ožujka 2026. godine u 11:30 sati. Na javnom otvaranju ponuda mogu biti nazočni ponuditelji, od njih ovlaštene osobe i javnost.
Vozila se prodaju u zatečenom stanju „VIĐENO – KUPLJENO“.
Sve dodatne informacije vezane uz javni natječaj dostupne su putem e-pošte prodaja.pokretnina@mpgi.hr ili telefona 099/160-9936, 099/160-9923.
Kompletan natječaj, obrazac ponude te opisi vozila s cijenama i pripadajućim fotografijama nalaze se OVDJE.
Hrvatska
MALI VODIČ / Povrat poreza: Tko ga dobiva, kada stiže i što trebate prijaviti
Svi porezni obveznici koji su u prošloj godini ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti, odnosno od djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te pomorci u međunarodnoj plovidbi dužni su podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za 2025., a Porezna uprava prijave će zaprimati najkasnije do 2. ožujka.
Za fizičke osobe koje su u protekloj godini ostvarile dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak primjenjuje se poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, što znači da većina zaposlenih u privatnom i državnom sektoru ne treba podnositi poreznu prijavu. Porezni obveznici koji su ostvarili dohodak iz inozemstva također nisu dužni podnijeti poreznu prijavu ako su podatke o tom dohotku i plaćenom porezu prijavili putem propisanih obrazaca (JOPPD i INO-DOH), piše Glas Istre.
Isplata povrata počinje u svibnju
Prema dosadašnjoj praksi, isplata povrata poreza za prošlu godinu započet će u svibnju, a povrati će se isplaćivati postupno, prema redoslijedu donošenja rješenja, svim poreznim obveznicima koji ispunjavaju propisane uvjete. Prošle je godine pravo na povrat poreza ostvarilo 843.797 poreznih obveznika kojima je ukupno isplaćeno više od 405,5 milijuna eura preplaćenog poreza, a prosječan iznos povrata bio je oko 400 eura.
Tko ima pravo na povrat poreza?
U Poreznoj upravi podsjećaju da pravo na povrat poreza imaju zaposleni i umirovljenici kojima su tijekom godine porezi obračunavani bez primjene svih zakonom propisanih poreznih olakšica, kao i građani koji su radili samo dio godine ili su tijekom godine imali promjene u visini svojih primitaka. Pravo na povrat poreza imaju i roditelji te uzdržavatelji djece, osobe koje uzdržavaju članove obitelji, osobe s invaliditetom koje nisu u potpunosti iskoristile osobni odbitak tijekom godine, kao i hrvatski državljani povratnici u Republiku Hrvatsku koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine.
Ako građani žele ostvariti porezne olakšice za koje Porezna uprava nema potrebne podatke, primjerice za uzdržavanu djecu koja nisu prijavljena na Obrascu PK ili za donacije kojima se povećava osobni odbitak, obvezni su predati Obrazac ZPP-DOH, najkasnije do 2. ožujka.
Prava se mogu ostvariti na uzdržavane članove uže obitelji ili djecu, stupanj i vrstu utvrđene invalidnosti ili prebivalište na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja I. skupine prema posebnom propisu i području Grada Vukovara ili pravo na uvećanje osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja.
Pogodnosti za mlade
Najveće povrate poreza ostvarit će mladi do navršene 25. godine života koji imaju pravo na povrat 100 posto uplaćenog poreza na dohodak ako su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada, dok osobe u dobi od 26 do 30 godina mogu ostvariti povrat 50 posto plaćenog poreza. Primjerice, osoba stara 29 godina s prosječnom plaćom od 1.400 eura može ostvariti povrat poreza u iznosu od oko 1.500 eura, što znači da mlađi od 25 godina mogu ostvariti povrat poreza u iznosu do čak 3.000 eura. No, prosječan povrat poreza mlađima od 25 godina lani je iznosio oko 900 eura, a osobama između 26 i 30 godina starosti posječan povrat iznosio je oko 770 eura.
Osobe starije od 30 godina nemaju dobnu olakšicu, ali mogu dobiti povrat ako su preplatili porez, nisu koristili sve olakšice ili su mijenjali poslodavca. U tim slučajevima povrat poreza najčešće se kreće od 100 do 1.000 eura.
Na internetskim stranicama Porezne uprave nalazi se kalkulator za izračun povrata poreza koji omogućava okvirni izračun iznosa povrata, no iznos je informativan jer konačni obračun utvrđuje Porezna uprava.
Dužnici nemaju pravo povrata poreza
Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje, te onim poreznim obveznicima nad čijim se isplatiteljima dohotka provode postupci za naplatu poreza po osnovi isplaćenih primitaka. Navedenim obveznicima neće biti niti izdano rješenje, već će im biti dostavljena obavijest u kojoj će biti navedeno da se nad isplatiteljem dohotka provode postupci u cilju naplate potraživanja.
Hrvatska
PROGNOZA / Očekuje nas iznad prosječno toplo vrijeme, ali u ovim dijelovima bi mogle pasti veće količine oborina
Danas će vrijeme u unutrašnjosti biti umjereno do pretežno oblačno, slaba oborina na granici kiše i snijega padat će još mjestimice tijekom prijepodneva.
Anticiklona nad Skandinavijom i Sibirom sporo se premješta prema istoku pred dubokim ciklonalnim vrtlogom koji donosi topliju vlažnu zračnu masu s Atlantika nad Europsko kopno. Ciklona nad istočnim Sredozemljem popunjava se i premješta prema Crnom moru, a na njezinoj stražnjoj strani vlažan morski zrak podržava oblačno oborinsko vrijeme nad istočnim i središnjim dijelom Balkanskog poluotoka.
Prodor atlantskog vlažnog toplijeg zraka počeo se osjećati nad zapadnom Europom, a veća količina vlažnog zraka zaobilazi Alpe sa zapadne strane i prodire nad Genovski zaljev. Genovska ciklona će se produbiti i ojačati te sustav njezine cirkulacije već djeluje na vrijeme u Jadranskom bazenu. Prizemno jezero hladnog zraka koje je ispunilo Panonsku nizinu i zadržalo se na Dinaridima uzrokujući buru postupno se povlači prema istoku pred toplim vlažnim zrakom koje na svojoj prednjoj strani donosi Genovska ciklona.
Danas će vrijeme u unutrašnjosti biti umjereno do pretežno oblačno, slaba oborina na granici kiše i snijega padat će još mjestimice tijekom prijepodneva. Poslijepodne u Sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i Slavoniji djelomično ukidanje naoblake uz kraća sunčana razdoblja. Na većem dijelu Jadrana pretežno sunčano, uz povećanu naoblaku na krajnjem jugu Dalmacije. Poslijepodne i navečer sa jugozapada postupan porast naoblake uz umjereno jugo i jugoistočnjak. Jugo tijekom noći na utorak u pojačanju. Najviša dnevna temperatura zraka u unutrašnjosti od 3 do 6, na Jadranu i uz Jadran od 9 do 13 °C.
Sutra u utorak vrijeme po jugu, promjenljivo do pretežno oblačno. Uz zatopljenje padati će kiša koja na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru poslijepodne i navečer može biti obilnija.
Puhat će umjeren do jak jugoistočnjak, u gorju te na Jadranu mjestimice i olujne jačine.
Jutarnje temperature u unutrašnjosti u planinskim krajevima oko -2, u ravničarskim predjelima oko 3, na Jadranu i uz priobalju od 3 do 7 °C. Najviša dnevna temperatura zraka u unutrašnjosti do 12, a na Jadranu uz jako jugo 12 do 16 °C. Jugo i visoki valovi uz pad tlaka zraka i visoku plimu mjestimice mogu uzrokovati plavljenje obala.
Do kraja tjedna vrijeme će biti iznad prosječno toplo uz povremenu kišu. Veće količine oborina na srednjem i južnom Jadranu gdje će od srijede biti i lokalnih grmljavinskih pljuskova.
Povratak zime u prvoj polovini veljače prevrtače nije izgledan.






