Connect with us

Hrvatska

HRVATI SVE VIŠE ŠTEDE / Stanovnik Zadarske županije u prosjeku ima štednju od 11.035 eura!?

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Ukupni depoziti stanovništva krajem rujna iznosili su 38,7 milijardi eura, uz rast na godišnjoj razini od 900 milijuna eura, pri čemu je u proteklih godinu dana porastao udio oročenih depozita, no ne treba očekivati da će se taj trend u značajnijoj mjeri nastaviti, kažu iz HNB-a.

Od ukupnih depozita kućanstava, 27,7 milijardi eura odnosi se na prekonoćne depozite, to jest sredstva na transakcijskim računima građana, dok 11 milijardi eura čine oročeni depoziti.

U usporedbi s rujnom prošle godine, prekonoćni depoziti smanjili su se za 1,3 milijarde eura, dok su oročeni porasli za 2,2 milijarde eura, stoji u odgovoru Hrvatske narodne banke (HNB) na upit Hine u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu.

Iz središnje banke napominju da postoje brojni činitelji koji utječu na odluke kućanstava o oročavanju raspoloživih novčanih sredstava, a kao najvažniji mogu se istaknuti visina kamatnih stopa na oročene depozite, dostupnost alternativnih oblika ulaganja, osjetljivost kućanstava na promjene kamatnih stopa kao i preferencija držanja likvidnijih oblika sredstava (u vidu prekonoćnih depozita).

Dugogodišnji trend pada udjela oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa preokrenut je u listopadu 2023., kada je prosječna kamatna stopa na oročene depozite znatnije porasla, a osobito su se izdvojile ponude pojedinih banaka koje su nudile više kamatne stope od prosječne te tako nastojale privući deponente.

Isprva su deponenti na povećanu disperziju kamatnih stopa reagirali seljenjem sredstava s prekonoćnih depozita u bankama s nižim stopama na oročenja u bankama koje nude više stope.

Inercija u oročavanju depozita

No, kažu iz HNB-a, ti su se tokovi vrlo brzo usporili pa su klijenti banaka već u narednim mjesecima umjesto prebacivanja sredstava u banke koje nude bolje uvjete oročavanja, u većem broju prihvaćali nižu kamatnu stopu u banci s kojom posluju.

“To upućuje na znatnu ‘ljepljivost’ depozita, odnosno inerciju deponenata u oročavanju depozita, što je smanjilo intenzitet prijenosa povećanja kamatnih stopa na oročene depozite. Drugim riječima, osjetljivost kućanstva na promjene kamatnih stopa kao jedan od ključnih činitelja odluka kućanstava o oročavanju raspoloživih sredstava, u Hrvatskoj je relativno niska”, kažu HNB-ovi analitičari.

Udjel oročenih depozita tako se od travnja ove godine stabilizirao na razini od otprilike 29 posto i nije znatnije reagirao niti na dodatni porast kamatnih stopa na oročene depozite u nekolicini banaka u svibnju i lipnju.

Već spomenutog lanjskog listopada udio oročenih depozita u ukupnim depozitima je porastao najsnažnije, na 25 posto, s rujanskih 23,2 posto, da bi se do lipnja 2024. popeo do maksimalnih 29,2 posto, nakon čega se čak i blago smanjio te je u rujnu iznosio 28,4 posto.

“Narodni” trezorci i obveznice glavna alternativa oročavanju

Iz HNB-a ističu kako su “narodni” trezorski zapisi i državne obveznice privukli pažnju građana koji su u šest izdanja državnih vrijednosnih papira upisali ukupno 4,7 milijardi eura, te se to trenutačno čini kao glavna alternativa oročenim depozitima.

Gledajući unaprijed, s obzirom na očekivani nastavak snižavanja kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) koji će se nastaviti postupno prenositi i na kamatne stope na oročene depozite koje banke nude kućanstvima, kao i najave Ministarstva financija da će nastaviti s izdanjima vrijednosnih papira namijenjenih kućanstvima, vjerojatno se udjel oročenih u ukupnim depozitima stanovništva neće znatnije povećavati, ocjena je HNB-ovih stručnjaka.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) u svojoj analizi također apostrofira da su kod građana od prošle godine relevantna postala i ulaganja u dužničke vrijednosne papire. Tu je i brži rast vrijednosti ulaganja u mirovinske fondove, pa tako, iako gotovina i depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, vidljiv je trend smanjenja njihova udjela, koji je od 2020. manji od 50 posto, a lani je iznosio 45,5 posto.

Depoziti koncentrirani u Zagrebu i primorskim županijama

HGK je iznio i podatke o regionalnoj raspodjeli depozita kućanstava, pa tako na Grad Zagreb otpada 28,5 posto svih depozita, što je krajem lipnja ove godine iznosilo 10,64 milijarde eura.

Nadalje, u sedam županija Jadranske Hrvatske koncetrirano je 42 posto svih depozita kućanstava, dok se 30 posto depozita nalazi u 13 ostalih županija.

“Podatak o koncentraciji depozita u primorskim županijama može se povezati s činjenicom da se u ovim županijama velik dio stanovništva bavi sezonskim poslom odnosno privatnim iznajmljivanjem smještaja za turiste”, napomenuli su iz HGK.

Prema podacima s kraja lipnja ove godine, prosječna visina depozita po stanovniku na razini cijele Hrvatske iznosila je 9.682 eura.

Pritom je prednjačila Istarska županija, čiji je stanovnik u prosjeku imao štednju od 14.419 eura, slijedi Grad Zagreb s 13.800 eura, Primorsko-goranska županija s 13.083 eura, Dubrovačko-neretvanska s 12.705 eura, Zadarska s 11.035 eura, Splitsko-dalmatinska s 10.659 eura, Šibensko-kninska s 9.425 eura te Ličko-senjska županija s 8.137 eura štednje po stanovniku.

Na začelju su Virovitičko-podravska županija s 4.862 i Vukovarsko-srijemska županija s 4.657 eura.

U strukturi depozita kod svih županija i dalje premoćno prevladavaju depoziti transakcijskih računa, od najmanje 59 posto u Karlovačkoj do najviše 73 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.

No, napominju iz HGK, u 2024. godini vrijednost transakcijskih računa, kao i njihov udio u ukupnim depozitima pada u svim županijama.

Kada je riječ o oročenim depozitima u strukturi depozita, najmanji su u Sisačko-moslavačkoj županiji, 24 posto, a najviši u Karlovačkoj, 37 posto. Štedni depoziti, pak, najmanje su zastupljeni kod svih županija, od najmanje dva posto u Krapinsko-zagorskoj do najviše osam posto u Primorsko-goranskoj županiji, naveli su iz Komore.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Djeci u Hrvatskoj s novootkrivenim dijabetesom dostupni najmoderniji inzulini

Objavljeno

-

Sva djeca s novootkrivenim dijabetesom od polovice studenoga imat će mogućnost odmah započeti terapiju s najmodernijim inzulinima, što je značajna promjenu koja će poboljšati kvalitetu života tih pacijenata, smatraju u Zagrebačkom dijabetičkom društvu nakon ovotjedna edluke HZZO-a.

Ta promjena, dodaju, predstavlja velik napredak za zdravlje te djece te će donijeti olakšanje i nadu mnogim obiteljima suočenim s izazovima dijabetesa.

Prema dosadašnjem protokolu, terapija je nakon postavljanja dijagnoze prvo morala započeti sa starijim vrstama inzulina, a ako se nakon šest mjeseci pokazala neučinkovitom tada su se mogli propisati moderni inzulini.

Pročelnica Zavoda za dječju endokrinologiju i dijabetes Klinike za pedijatriju KBC-a Zagreb Nevena Krnić pojašnjava kako izmjena zastarjelih smjernica ne znači da je inzulin koji je dulje na tržištu loš ili da će automatski sva djeca prijeći na novu terapiju, nego da liječnici odmah nakon dijagnoze nisu limitirani na samo jedan određeni lijek već terapiju od početka mogu prilagoditi potrebama pacijenata, koristeći najnovije odobrene vrste inzulina ako je to potrebno.

“Osnovni problem je bio što smjernice u Hrvatskoj ne prate tolikom brzinom promjene koje donose novi lijekovi i tehnologije. Ovime se prepoznaje da se medicina mijenja i da mi možemo mijenjati terapiju u skladu s novim smjernicama, principima liječenja i svjetskim stavovima”, kaže Krnić, ujedno voditeljica Referentnog centar za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes Ministarstva zdravstva.

Porast učestalosti kod sve mlađe djece
U Hrvatskoj je godišnje između 150 i 170 novootkrivenih slučajeva dijabetesa tipa 1 u dječjoj dobi. No, u Hrvatskoj i svijetu bilježi se porast učestalosti u odnosu na prije 10 godina, i to kod sve mlađe djece.

“Imamo sve više djece koja su otkrivena u predškolskoj dobi, što zahtjeva daleko više postupaka prilagodbe terapije zbog niza specifičnih okolnosti njihovog života, dobne skupine, potreba za malim dozama, problema oko hranjenja, uzimanja obroka, prilagodbe hrane i slično”, kaže Krnić. Zbog nesklada između preporuka pedijatrijskih dijabetologa, suvremenih znanstvenih saznanja i HZZO-ovih smjernica, Stručno društvo za pedijatrijski dijabetes je stoga, uz podršku Zagrebačkog dijabetičkog društva i bloga NaInzulinu.com, pokrenulo inicijativu za modernizaciju smjernica, koju je Upravno vijeće HZZO-30. listopada usvojilo.

Nove smjernice primjenjivat će se od 15. studenog za djecu i adolescente odmah nakon postavljanja dijagnoze dijabetes melitusa tipa 1.

Promjene pozdravljaju i iz Koordinacija liječnika hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) jer će ta promjena olakšati rad liječnicima obiteljske medicine. Oni su se dosad često nalazili u situaciji da zbog dobrobiti djece izdaju recepte mimo HZZO-ovih smjernica, kazala je članica Izvršnog odbora KoHOM-a Nataša Ban Toskić.

Zagrebačko dijabetičko društvo i KoHOM također smatraju da bi se najnoviji kriteriji trebali početi primjenjivati i na odrasle novootkrivene osobe sa šećernom bolesti tip 1, a ne isključivo djecu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ministarstvo zdravstva: Ovo su medicinski postupci koji se pacijentima moraju pružiti u štrajku

Objavljeno

-

By

Nakon najave štrajka, Ministarstvo zdravstva i sindikat Zajedno danas su potpisali Sporazum o određivanju prijeko potrebnih poslova koji se moraju neprekidno obavljati, priopćili su iz Ministarstva.

Na temelju navedenog Sporazuma, pacijentima je osigurana sva potrebna zdravstvena skrb koja uključuje:

Pregled i osnovne dijagnostičke postupke kojima se kod svakog bolesnika mora isključiti hitno stanje, a time i potreba provođenja odgovarajućih dijagnostičkih i /ili terapijskih postupaka.

Funkcioniranje hitnih službi u bolnici tijekom 24 sata sa svom raspoloživom potrebnom hitnom dijagnostikom u cilju utvrđivanja dijagnoza koje zahtijevaju hitno postupanje što uključuje neodgodive terapijske postupke bez kojih bi moglo doći do pogoršanja osnovne bolesti ili do komplikacija koje bi mogle ugroziti zdravlje i/ili život bolesnika, odnosno prouzročiti i najniži stupanj invalidnosti.

U stacionarnom dijelu bolnice osiguranje provođenja svih postupaka kojima se održava provođenje procesa liječenja, primjena svih dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji osiguravaju da se određena bolest ne pogoršava i da se otkloni mogućnost da bi otkazivanjem postupka moglo doći do komplikacija koje bi mogle ugroziti zdravlje i/ili život bolesnika, odnosno prouzročiti i najniži stupanj invalidnosti.

Osiguranje kontinuiteta rada invazivne dijagnostike u svim slučajevima u kojima se zahtijeva hitnost i u svim slučajevima u kojima je invazivna dijagnostika kontinuitet terapije.

Kirurške djelatnosti koje moraju osigurati mogućnost svih hitnih zahvata za bolesnike zaprimljene putem hitne službe i kirurških zahvata za bolesnike koji se nalaze na bolničkom zbrinjavanju, a kojima se zbog otkazivanja operativnoga zahvata značajno pogoršava bolest ili postoji mogućnost da bi otkazivanjem operativnih zahvata došlo do komplikacija koje bi mogle ugroziti zdravlje i/ili život bolesnika, odnosno prouzročiti i najniži stupanj invalidnosti.

24-satnu nazočnost liječnika i ostalih zdravstvenih radnika u svim djelatnostima intenzivnog zbrinjavanja bolesnika.

“Ministarstvo zdravstva iznova ističe kako pacijenti mogu biti mirni te kako je u dogovoru s ravnateljima zdravstvenih usluga osigurano nesmetano pružanje potrebne zdravstvene usluge. Ministarstvo zdravstva ima uvijek otvorena vrata za sve sindikate i spremno je na daljnji utemeljen i realan dijalog za pronalazak prihvatljivog rješenja kroz institucionalni okvir.

Sukladno tome, pitanje koeficijenata ne bi trebao biti uzrok štrajka stoga ističemo kako će Vijeće za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama analizirati donesenu Uredbu o koeficijentima i riješiti eventualne nelogičnosti.

Zaključno, Ministarstvo zdravstva će iskoristiti sve pravne instrumente kako bi zaštitilo prava pacijenata.”

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Prijeti kaos u bolnicama: Otkazivanje pregleda i dijagnostika, sindikati tvrde: “Nitko nam se nije obratio”

Objavljeno

-

By

Oko četiri tisuće zdravstvenih djelatnika okupljenih oko Sindikata Zajedno ne odustaju od najavljenog štrajka. Od idućeg tjedna u zdravstvenim ustanovama mogu se očekivati otkazivanja pregleda i dijagnostike, a i oni pacijenti čije su obrade neodgodive mogu očekivati gužve i čekanja.

U štrajk, koji bi mogao rezultirati paralizom zdravstvenog sustava, ide se gotovo sigurno od idućeg tjedna, potvrdila je za Dnevnik.hr dopredsjednica Sindikata Zajedno Sanda Alić. Naglašava kako to gotovo sigurno nije ponedjeljak te da o konkretnom danu nisu nikada govorili. “Danas i sutra sindikat još treba dogovoriti sve tehničke detalje s obzirom na to da je riječ o ogromnom sustavu i djelatnosti u kojoj je potrebno puno toga posložiti”, kaže Alić.

“Ne mogu vam reći koji je to točno dan, ali od idućeg tjedna, kako je i najavljeno. U svakom slučaju pacijenti će biti obaviješteni na vrijeme zbog zakonske obaveze prema kojoj smo obavezni najaviti štrajk tri dana ranije”, potvrdila je Alić. “Čim nešto dogovorimo, bit ćete o tome obaviješteni.”

Govoreći o izjavama ministra Beroša kako se ide u pregovore o sklapanju kolektivnog ugovora te kako je Ministarstvo zdravstva uvijek spremno na razgovor, Alić kaže kako im se nitko nije obratio niti ih zvao na razgovor. O pregovaranju o kojem Beroš govori kaže da je to redovni postupak jer se u pregovore ionako ide uoči donošenja proračuna za iduću godinu.

Alić kaže kako su oni uvijek za razgovor i da štrajk nije nikome omiljena opcija, no više će se znati nakon današnjih dogovora. U sindikatu također uvjeravaju da će biti obrađeni svi hitni pacijenti i hitne liječničke intervencije.

Voditelj odjela saniteta u Sindikatu Vladimir Markuš ranije je rekao kako štrajk svakako nije dobar za pacijente: “Mnogi će ostati bez svojih dijagnostika, neće se moći raditi CT-i, magnetske rezonance, ljudi su naručeni, a liste čekanja su dugačke. Ono što nas zabrinjava je da u Ministarstvu zdravstva, izgleda, nema osjećaja ni za djelatnike, a ni za osjećaje naših pacijenata.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu