Magazin
Što su zapravo kolagenski suplementi i koliko su sigurni?
Kolagen je najzastupljeniji protein u našem tijelu. Daje elastičnost, snagu i stabilnost mnogim tkivima, uključujući kožu, kosti, ligamente i tetive. Suplementi kolagena često se promoviraju kao korisni za njegu zglobova ili kose, noktiju i kože. Ali što kaže znanost?
Što je kolagen?
Struktura kolagena ima raspored trostruke spirale dugih lanaca aminokiselina – poput užeta s mnogo isprepletenih vlakana. To kolagenu daje veliku snagu, pa nije ni čudo što je njegova vodeća uloga dati snagu i strukturu tkivima kao što su koža i kosti, navodi healthy food.
Jedna od stvari po kojoj se kolagen razlikuje od ostalih proteina je njegova mješavina aminokiselina i glicina, prolina i hidroksiprolina.
Hidroksiprolin je jedinstven za kolagen. Napravljen je od prolina i potreban mu je vitamin C da bi se ostvario. Skorbut, klasično stanje povezano s nedostatkom vitamina C, često dovodi do modrica i krvarenja desni – znakova oslabljenih kolagenskih struktura.
Kolagen, međutim, nije jedna molekula. Postoji najmanje 28 različitih tipova, ali su najbrojniji tipovi I, II i III.
Kolagen tipa I se nalazi u vezivnom tkivu tetiva, ligamenata, rožnica, kostiju i kože. Kolagen tipa III obično se nalazi s kolagenom tipa I u koži i krvnim žilama. Tip II uglavnom se nalazi u hrskavici. Dostupni suplementi
Kapsule rafiniranog kolagena su uobičajene, ali najpopularniji je hidrolizat kolagena u prahu.
Riječ je o čistom hidrolizatu kolagena, premda kapsule mogu sadržavati i druge vitamine, minerale ili biljne spojeve. Važno je provjeriti ukupno količinu vitamina i minerala koje uzimate ako konzumirate više od jednog suplementa dnevno.
Zašto hidrolizirano?
Kada je riječ o oralnim dodacima kolagena, hidrolizirani kolagen dominira tržištem. Hidroliziran znači razgradnju molekule s vodom. Ako zagrijavate kolagen, protein se denaturira i ostaje vam želatina – odlično sredstvo za želiranje hrane i pića, ali s velikim, prilično netopivim molekulama.
Hidrolizirani proteini su manje duljine pa se brže apsorbiraju. Hidrolizirani kolagen također je puno topljiviji u vodi od želatine, što ga čini praktičnijim za dodavanje u pića. Kolagen koji se koristi u većini dodataka prehrani dolazi iz goveda, svinja, piletine i morskih izvora. Koristi ono što bi bio otpadni proizvod u preradi životinja i ribe za ljudsku prehranu.
Veganski kolagen
Ono što se promovira kao veganski kolagen obično je samo “juha” od aminokiselina s puno drugih vitamina, minerala i biljnih sastojaka, a nedostaju joj važni peptidi hidroksiprolina.
Promiče se kao pojačivač kolagena, ali ne postoje klinička ispitivanja na ljudima koja bi to potvrdila. Laboratorijski kolagen se razvija, ali je skup i genetski modificiran.
Zašto ljudi uzimaju kolagen?
Zglobovi, osteoporoza i osteoartritis
Kolagen ima važnu ulogu u stabilizaciji zglobova, osiguravanju strukture kostiju i održavanju elastičnosti ligamenata i tetiva. Sustavni pregled iz 2016., koji je promatrao studije na glodavcima i na ljudima, otkrio je da dodaci kolagena mogu biti korisni za poboljšanje pokreta i snage zglobova.
Čini se da dnevna doza od 12 g kolagen hidrolizata u prahu pomaže pri simptomima osteoporoze i osteoartritisa.
U jednoj studiji, s 200 ljudi u dobi od 50 godina i starijih, šest mjeseci uzimanja dodatka koji je sadržavao 1200 mg (1,2 g) hidrolizata kolagena pokazalo je poboljšanje simptoma bolova u zglobovima.
Koža, kosa i nokti
Kolagen koži daje elastičnost, a noktima čvrstu strukturu. Studije pokazuju da dodaci kolagena mogu poboljšati elastičnost i hidrataciju kože. Ne postoji konsenzus o tome koliko je kolagena potrebno, ali većina studija koristila je pet do 20 g hidrolizata kolagena dnevno.
Zdravlje crijeva
Nedavno se promovira kolagen u prahu koji pomaže zdravlju crijeva. Veza između kolagena i probave je u tome što crijeva, kao mišić, trebaju kolagen kako bi ostala elastična. Upalne bolesti crijeva (IBD) karakterizirane su poremećenim nakupljanjem kolagenih vlakana, a niske razine određenih vrsta kolagena u krvi uočene su u jednoj studiji na skupini ljudi s IBD-om.
Međutim, niti jedno istraživanje nije izravno povezalo dodatke kolagena s poboljšanim zdravljem crijeva ili probavom.
Nuspojave
Kolagen je prilično siguran dodatak za uzimanje, bez prepoznate gornje granice. Neki ljudi prijavljuju nadutost, refluks ili probavne smetnje, koje su vjerojatno povezane s velikom količinom proteina u kolagenu ili sposobnošću kolagena da se veže s vodom.
Ako ste alergični na ribu, izbjegavajte dodatak morskog kolagena.
Kolagen u hrani
Hrana koja sadrži želatinu, poput želea, bogata je kolagenom. Juhe od kostiju, gdje se hrskavica kuha, također sadrže kolagen.
Magazin
Kako odabrati najslađe jagode? Na nekoliko stvari posebno obratite pozornost
Sezona jagoda je pred nama, što znači da će tržnice i trgovine uskoro biti prepune ovog sočnog crvenog voća. No, ako ste ikada kupili mjericu samo da biste kod kuće otkrili da su jagode bezukusne, vjerojatno se pitate u čemu griješite, pogotovo s obzirom na današnje cijene. All recipies donosi savjete stručnjaka o tome na što trebate paziti kako biste svaki put odabrali savršene jagode.
Kako odabrati najbolje jagode?
Odabir svježih jagoda jednostavan je ako znate na što obratiti pažnju. Meghan Diaz, stručnjakinja za nabavu voća i povrća, savjetuje da kod kupnje tražite plodove koji su izrazito crveni i čvrste teksture. Vanjska strana trebala bi biti rubin-crvena, sjajne površine i s minimalnim odstupanjima u boji.
“Pripazite da su peteljke žarko zelene, a ne smeđe ili sasušene. Cijeli plod treba biti živahne crvene boje, ne blijed ili ružičast, s što manje bijelih dijelova”, kaže Diaz. Jagode bi trebale biti čvrste na dodir, s napetom kožom bez nabora, a miris bi trebao biti voćni, cvjetni i prepoznatljivo “jagodast”.
Što se tiče veličine, Diaz uvjerava da ona nije presudna. “Veličina sama po sebi ne određuje okus, bitno je ono unutra. Na okus zapravo utječu sorta, uvjeti uzgoja i koliko brzo jagoda stigne s polja u trgovinu. Manji plod uzgojen u idealnim uvjetima i ubran na vrhuncu zrelosti uvijek će biti ukusniji od krupnog, ali bezukusnog”, objašnjava ona. “Najvažnije je izbjegavati plodove koji su pljesnivi, oštećeni ili iz kojih curi sok jer mogu uništiti cijelo pakiranje. Ako pazite na ove ključne znakove, kući ćete donijeti jagode koje su jednako ukusne kao što i izgledaju. Uvijek provjerite dno posudice kako biste vidjeli ima li oštećenih plodova”, napominje Diaz.
Pravilno čuvanje za dulju svježinu
Kako biste maksimalno iskoristili svježe jagode, važno ih je pravilno skladištiti. Prvo bacite sve plodove koji pokazuju znakove plijesni, a ostatak operite u otopini vode i octa te ih zatim dobro osušite. Ako ste ih kupili u plastičnoj posudi s rupicama, možete ih u njoj i ostaviti.
U suprotnom, stavite ih u posudu čiji poklopac nećete potpuno zatvoriti kako bi zrak mogao cirkulirati. Na dno posude stavite papirnati ubrus da upije
Magazin
Liječnica: Tri stvari koje treba izbjegavati prije spolnog odnosa
Prije nego što se prepustite strastima s partnerom, postoje tri stvari koje biste svakako trebali izbjegavati kako biste si osigurali što ugodnije iskustvo. Na njih je upozorila liječnica Jen Caudle iz Philadelphije, koja je na društvenim mrežama objasnila što može smanjiti užitak u seksu.
Lijekovi protiv alergije
Prvi na popisu su antihistaminici, lijekovi koji se često koriste za ublažavanje simptoma alergije. Prema dr. Caudle, oni mogu izazvati neželjenu suhoću koja smanjuje ugodu tijekom odnosa.
“Nemojte uzimati antihistaminike prije seksa – lijekove poput Benadryla, difenhidramina i slično. Zašto? Zato što oni mogu isušiti vaginalni sekret”, pojasnila je.
“Točno, za seks su potrebni lubrikacija i vlažnost, što svakako pomaže, zar ne? Antihistaminici mogu pridonijeti isušivanju vaginalnog sekreta. Mogu uzrokovati suhoću i na drugim dijelovima tijela, ali i na intimnom području”, dodala je.
Brijanje neposredno prije odnosa
Drugo upozorenje odnosi se na brijanje intimnog područja neposredno prije spolnog odnosa. Iako se može činiti kao dobra ideja, liječnica savjetuje da prođe neko vrijeme između brijanja i seksa kako bi se izbjegla iritacija kože.
“Nemojte se brijati neposredno prije seksa! Koža može biti iziritirana, oštećena i nadražena, a trenje tijekom odnosa sve može samo pogoršati. Zato ostavite da prođe neko vrijeme između brijanja i seksualne aktivnosti”, istaknula je Caudle.
Previše alkohola
Treći i možda najočitiji savjet odnosi se na konzumaciju alkohola. Iako čašica ili dvije mogu pomoći u opuštanju, liječnica upozorava da pretjerivanje može imati suprotan učinak, osobito kod muškaraca, jer utječe na erekciju.
“Ne bih pretjerivala s alkoholom”, poručila je. “Uvijek preporučujemo umjerenost, no poznato je da alkohol ponekad može pomoći u stvaranju raspoloženja. To vrijedi i za muškarce i za žene. Problem je što previše alkohola, osobito kod muškaraca, može ometati izvedbu. Jednostavno pokušajte izbjegavati prekomjerno pijenje, što je savjet koji vrijedi i inače u životu.”
Magazin
Neurolozi: Jedan vitamin ključan je za zdravlje mozga, a mnogi ga ne unose dovoljno
Očuvanje kognitivnih funkcija jedan je od ključnih čimbenika zdravog starenja. Osim fizičke aktivnosti, važno je zadržati pamćenje, sudjelovati u razgovorima i učiti nove vještine. Liječnici ističu da prehrana bogata nutrijentima igra veliku ulogu u zdravlju mozga. “Prehrana ima važnu ulogu u kognitivnim funkcijama jer osigurava energiju te vitamine i nutrijente potrebne za smanjenje upala i rizika od kognitivnog pada”, kaže neurologinja dr. Michelle Evans za Parade.
Jedan nutrijent posebno se ističe, a mnogi ga ne unose dovoljno – riječ je o vitaminu D. Neurokirurginja dr. Julie Pilitsis objašnjava: “Vitamin D pomaže neuronima da pravilno funkcioniraju regulirajući ione koji ulaze i izlaze iz stanica.” Dodaje da ima protuupalna svojstva i može pomoći u uklanjanju beta-amiloida povezanog s Alzheimerovom bolešću. “Kod teškog nedostatka vitamina D rizik od razvoja demencije se udvostručuje”, upozorava.
Nikad nije kasno početi brinuti o zdravlju mozga
Nažalost, nedostatak vitamina D vrlo je čest, osobito kod starijih osoba. “Čak polovica starijih odraslih osoba nema dovoljno vitamina D”, navodi dr. Pilitsis. Preporučuje održavanje razine od najmanje 50 nanomola po litri krvi. “To obično znači unos od 800 do 1000 međunarodnih jedinica dnevno kroz prehranu ili dodatke”, objašnjava, uz napomenu da su dobre namirnice masna riba, obogaćeni mliječni proizvodi i žumanjci.
Osim vitamina D, važnu ulogu imaju i drugi nutrijenti poput omega-3 masnih kiselina, kolina i vitamina B. Nutricionistica Lona Sandon ističe: “Omega-3 masne kiseline pomažu u smanjenju upala u mozgu. Kolin pomaže u zaštiti staničnih membrana i očuvanju strukture mozga.”
Liječnice naglašavaju da nikad nije kasno početi brinuti o zdravlju mozga kroz prehranu, a dugoročna dosljednost u unosu kvalitetnih namirnica daje najbolje rezultate.
-
ZADAR / ŽUPANIJA9 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




