Connect with us

Hrvatska

Klimatolog: Naglo zahladnjenje je očekivano, a možemo očekivati i poplave na rijekama

Objavljeno

-

Hrvatsku je zahvatila drastična promjena vremena. Uz velike količine kiše, temperatura zraka je, posebno u unutrašnjosti zemlje, znatno pala.

Zabilježene su i neuobičajeno niske temperature za ovo doba godine. U prosjeku je u ovo doba godine uobičajena dnevna temperatura oko 25 Celzijevih stupnjeva, no i danas će biti znatno niža – jutros je, primjerice u Zagrebu i Osijeku, izmjereno 10 stupnjeva. 

Klimatolog Krešimir Pandžić je na HRT-u objašnjavao zašto dolazi do ovako nagle promjene vremena i pada temperatura. Kaže da je riječ o atmosferskim strujanjima. 

“Možemo očekivati i poplave na rijekama”

“Na području Europe postoji granica između toplije zračne mase na jugu i relativno hladnije zračne mase na sjeveru Europe i ta granica je gotovo postojana. Na njoj nastaju određeni valni poremećaji i dolazi do razmjene zračnih masa od juga na sjever, ovisno o smjeru vjetra ili obrnuto, od sjevera prema jugu.

Mi se sad nalazimo u zoni kada imamo strujanja sa sjevera prema jugu i ta relativno hladnija zračna masa sa sjevera je prodrla na naše područje, a ona je često povezana sa stvaranjem ciklonalnih vrtloga, koji u ovom slučaju nastaje na području Sredozemlja zbog položaja Alpi jer taj hladniji zrak privremeno zastane i on stvara sekundarni vrtlog na području Mediterana.

I te ciklone koje su najčešće vrlo duboke i jake, donose za područje Hrvatske znatnije količine oborina, dakle i preko 100 milimetara po kvadratnom metru, a to u ovom slučaju vrijedi i za šire područje, pa možemo očekivati i poplave na rijekama, rekao Pandžić na HRT-u.

Praćenja vremena pokazuju da su ekstremne prilike sve češće i jače izražene, uključujući i količine oborina, a istovremeno imamo izražene suše, kao što je slučaj u Hrvatskoj.

“Zatopljenje nije isto na cijeloj Zemlji”

“To je nepovoljno u odnosu na prethodno stanje, imamo duga sušna stanja, onda opet jake oborine koje se izluče u relativno kratkom razdoblju, a i to na neki način šteti formiranju stabilnih vodnih rezervi”, rekao je klimatolog Pandžić.

Podaci govore da je na globalnoj razini došlo do zatopljenja od 1.2 Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, od 1850. do 1900. godine.

“Taj prosjek nije jednolik na cijeloj Zemlji pa je tako najizraženije zatopljenje prema polovima, europskom kopnu, zatim dijelu Sjeverne Amerike, a na južnoj hemisferi to je zatopljenje manje. Postoje određene razlike i po sezonama. Na primjer, zatopljenje na području Sredozemlja tijekom ljeta je izraženije nego u drugim dijelovima Europe i svijeta, što može donekle utjecati na priljev turista koji su naučili da je recimo srpanj najpovoljniji mjesec.

“Zagrijavaju se i mora, ali nešto sporije”

Istraživanje je pokazalo, ako se ovakav trend zatopljenja nastavi, da mogu ti dijelovi godine postati razmjerno neugodni za turiste pa bi možda u posezonama, koje su inače toplinski gledano proširene, moglo doći do određene kompenzacije toga djelovanja u području turizma”, rekao je Pandžić. 

Globalno gledano, smanjila se snježna površina, kao i površina stalnog leda.

“Teško je reći da su ove varijacije samo posljedica globalnog zatopljenja jer je bilo u dalekoj prošlost razdoblja s manje snijega, recimo 10, 20 godina, pa bi uslijedilo razdoblje s više snijega. Još je upitnik je li manjak posljedica samo globalnog zatopljenja ili kombinacije s nekim drugim čimbenicima”, rekao je klimatolog.

Mora se zagrijavaju. 

“Slično kao i kopno, grije se more, ali nešto sporije. Ti procesi u moru su sporiji, ali mogu također uzrokovati znatne promjene u drugim elementima klime, kao što su pojave atmosferskih poremećaja, njihova učestalost, pa čak i snijeg indirektno”, pojasnio je Pandžić.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu