Connect with us

Svijet

Može li litij biti točka preokreta u Srbiji?

Objavljeno

-

U vanjskoj i unutarnjoj politici kao uostalom i u svim drugim društvenim i prirodnim procesima postoji ono što se naziva točka preokreta.

Riječ je o kritičnim točkama u kojima dolazi do dramatične i odlučujuće promjene dotadašnje situacije ili tijeka događanja. Obično se kada spominjemo točku preokreta misli na nastupajuće promjene s korisnim posljedicama odnosno rezultatima.

Jesu li političke promjene u Srbiji uopće potrebne?
Na samom početku poželjno je i potrebno odgovoriti na pitanje zašto bi regija ili bilo tko u međunarodnoj zajednica uopće bio zainteresiran za političke promjene u Srbiji ako za njih nisu zainteresirani njeni građani, te da li se iz perspektive pozitivnog međunarodnog prava intervencije ove vrste mogu definirati kao miješanje u unutarnje stvari suverene zemlje, punopravne članice UN-a.

Prema mom dubokom uvjerenju, detektiranje autokratskih režima i sustava bilo gdje u svijetu, te njihova utemeljena i argumentirana kritika nije niti može biti tretirana kao osporavanje suvereniteta dotične države i to iz dva razloga.

Prvi razlog je pravne prirode. Naime, sve međunarodno priznate države su potpisivanjem i ratificiranjem Povelje UN-a postale subjekti međunarodnog prava te sukladno tome nosioci određenih prava ali i obveza. U ovom kontekstu posebno treba naglasiti obveze koje proističu iz same Povelje UN-a ali i iz niza drugih pravnih akata u kojima se države pojavljuju kao ugovorne strane (konvencije, paktovi, protokoli, deklaracije, bilateralni ugovori i slično). Drugi razlog je političkog odnosno geopolitičkog karaktera.

U suvremenim međunarodnim odnosima države nisu “izolirani otoci” već aktivni čimbenici međunarodne zajednice koji definiranjem i realiziranjem vlastitih interesa utječu u prvom redu na dešavanja u neposrednom susjedstvu, a ovisno o veličini i značaju mogu kreirati i globalne geopolitičke tokove. Prema tome, međunarodna zajednica mora biti i opravdano je zainteresirana za vrijednosti koje podupiru i promoviraju njeni sustavni elementi.

Trenutna pozicija Srbije
Većina zapadnih analitičara i dužnosnika trenutni pravno-politički sustav u Srbiji definira kao neliberalnu demokraciju ili meku autokraciju. Temeljne karakteristike ovog sustava koji je dominantno kreirao sadašnji predsjednik Srbije je praktičko brisanje trodiobne podjele vlasti što za posljedicu ima koncentraciju moći u rukama jednog čovjeka.

Pod njegovom izravnom kontrolom je izvršna ali i pravosudna vlast što je flagrantan pokazatelj suspenzije temeljnog načela koje diferencira demokraciju od autokracije, a to je načelo neovisnosti pravosuđa. Ili kako bi se u regiji narodski reklo dijeljenja pravde po principu “kadija te tuži, kadija ti sudi”. Ako se navedenom doda apsolutna kontrola medijskog prostora u kojem se pored privatnih medija i javni informativni servis pojavljuje kao alat za širenje propagande predsjednika Srbije, brutalno stigmatiziranje neovisnih novinara i intelektualaca, namještanje izbornih procesa i rezultata te obilježavanje nevladinog sektora kao državnih neprijatelja, onda se dobiva puni uvid u karakter unutarnjeg pravno-političkog sustava Srbije koji personificira njen predsjednik.

Žele li građani Srbije promjene?
Iz karakteristika unutarnjeg sustava neminovno slijedi vanjska politika koja je na liniji permanentnog destabiliziranja regije, podizanja međunacionalnih i međureligijskih tenzija u susjedstvu te lansiranja projekata tipa Otvoreni Balkan, Srpski svet ili sličnih.

Cilj ovih agendi nije podizanje životnog standarda stanovnika Zapadnog Balkana, njihovo umrežavanje i povezivanje te ubrzavanje EU integracija već, naprotiv, skretanje pozornosti građana Srbije s autokratske i diletantske politike njihovog predsjednika. Preciznije, želja da se apsolutna moć predsjednika Srbije učvrsti, a autokratski režim produži.

Ako netko misli da većina građana Srbije ne vidi gore pobrojane činjenice odnosno u kakvom pravno-političkom miljeu žive onda je, po mom uvjerenju, u velikoj zabludi.

Problem njihove nedovoljno snažne reakcije na djelovanje vlasti nije nedostatak želje za promjenama već spomenuto perfidno djelovanje režima koji primjenjujući različite metode kao što su dezinformiranje, korištenje siromaštva za potkupljivanje, širenje straha, apatije i “pećinskog” nacionalizma konstantno radi na dezintegraciji društva i zastrašivanju vlastitih građana.

Litij kao točka preokreta
Dakle, kako bi se građani Srbije ponovo homogenizirali i motivirali da iskažu snažniji revolt u odnosu na autokratsku vlast, potrebna je pojava točke preokreta oličene u nespornoj ideji oko koje bi se mogle ujediniti različite ideološke odnosno sociološke platforme.

Postavlja se pitanje može li ideja zaštite životnog okoliša postati točka preokreta na temelju koje bi došlo do dubljih društvenih promjena u Srbiji?

Ako se prisjetimo masovnih ekoloških prosvjeda koji su u Beogradu i drugim gradovima Srbije počeli u rujnu 2021. godine, zbog neslaganja s planiranim rudarenjem litija od strane britansko-australske tvrtke Rio Tinto u dolini Jadra te ishoda ovih prosvjeda u siječnju 2022. godine, kada se vlada Srbije, uslijed populističkog stava predsjednika Srbije, povukla iz posla poništivši sve administrativne akte povezane s tvrtkom, onda bi suprotstavljanje rudarenju litija, bez dvojbe, moglo postati jak kohezijski čimbenik koji bi različite političke i parapolitičke strukture u Srbiji imale priliku učinkovito iskoristiti ne samo u očuvanju životnog okoliša već i diskvalificiranju autokratskog režima. Nedavni prosvjedi
U kontekstu ovog zaključka mogu se promatrati i recentni prosvjedni skupovi širom Srbije te u samom Beogradu gdje se, nakon potpisivanja Memoranduma između Srbije i EU o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, u sred turističke sezone i toplinskih valova skupilo preko 40.000 ljudi.

Moto prosvjeda “Nećete kopati” pokazuje prkos, odlučnost i istrajnost prosvjednika bilo da se radi o onima koje interesira isključivo zaštita životnog okoliša ili onih koji su se prosvjedima pridružili pored primarnog i iz drugih razloga. Važno je istaknuti da se prosvjedi nastavljaju unatoč žestokim opstrukcijama režima, uhićenjima ekoloških aktivista te spinovima režimskih medija.

EU je zažmirila na ovo
Međutim, ono što prosvjednike širom Srbije, dominantnim dijelom sklone liberalno-demokratskim vrijednostima suvremene Europe, može demoralizirati i demotivirati je upravo potpora te iste Europe odnosno EU planovima predsjednika Srbije u vezi rudarenja tvrtke Rio Tinto u dolini Jadra.

Vođeni egoističkim interesima pronalaženja izvora litija neophodnog za korištenje u baterijama električnih automobila, a u strateškom cilju smanjenja ovisnosti o kineskom uvozu, zapadni dužnosnici, prije svih njemački kancelar Olaf Scholz, zaboravili su izgleda na vrijednosti koje promoviraju.

Umjesto promatranja ustrajava li Srbija kao kandidat za članstvo na provođenju temeljnim politika EU poput zaštite životnog okoliša, kreiranja održivih zelenih tehnologija, demokraciji, vladavini prava, pravnoj državi, poštivanju ljudskih prava ili, na primjer, stvaranju uvjeta za slobodno i neovisno novinarstvo, dužnosnici EU su odlučili zažmiriti na ovo oko dok im pred drugim svijetle litij, električni automobili i zadovoljno lice predsjednika Srbije.

Vrijeme će, kao i uvijek, pokazati tko će u cijelom ovom metežu najviše profitirati.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”

Objavljeno

-

By

Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)

Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.

Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.

Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”

Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.

Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.

Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.

Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”

Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.

Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.

“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.

“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.

Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada. 

Nastavi čitati

Svijet

Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura

Objavljeno

-

By

Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.

Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.

Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.

More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno

Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.

Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.

Toplo more znači i toplije noći

Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.

Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.

Posljedice osjećaju i morski organizmi

Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.

Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.

Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.

More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.

Nastavi čitati

Svijet

PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena

Objavljeno

-

By

Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.

Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.

Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.

Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja

Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.

To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.

Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.

Alpe bi mogle biti iznimka

Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.

Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.

Što donose prosinac, siječanj i veljača?

Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.

U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.

Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.

S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.

Prognoza nije uklesana u kamen

Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.

Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.

Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.

Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu