Svijet
Može li litij biti točka preokreta u Srbiji?

U vanjskoj i unutarnjoj politici kao uostalom i u svim drugim društvenim i prirodnim procesima postoji ono što se naziva točka preokreta.
Riječ je o kritičnim točkama u kojima dolazi do dramatične i odlučujuće promjene dotadašnje situacije ili tijeka događanja. Obično se kada spominjemo točku preokreta misli na nastupajuće promjene s korisnim posljedicama odnosno rezultatima.
Jesu li političke promjene u Srbiji uopće potrebne?
Na samom početku poželjno je i potrebno odgovoriti na pitanje zašto bi regija ili bilo tko u međunarodnoj zajednica uopće bio zainteresiran za političke promjene u Srbiji ako za njih nisu zainteresirani njeni građani, te da li se iz perspektive pozitivnog međunarodnog prava intervencije ove vrste mogu definirati kao miješanje u unutarnje stvari suverene zemlje, punopravne članice UN-a.
Prema mom dubokom uvjerenju, detektiranje autokratskih režima i sustava bilo gdje u svijetu, te njihova utemeljena i argumentirana kritika nije niti može biti tretirana kao osporavanje suvereniteta dotične države i to iz dva razloga.
Prvi razlog je pravne prirode. Naime, sve međunarodno priznate države su potpisivanjem i ratificiranjem Povelje UN-a postale subjekti međunarodnog prava te sukladno tome nosioci određenih prava ali i obveza. U ovom kontekstu posebno treba naglasiti obveze koje proističu iz same Povelje UN-a ali i iz niza drugih pravnih akata u kojima se države pojavljuju kao ugovorne strane (konvencije, paktovi, protokoli, deklaracije, bilateralni ugovori i slično). Drugi razlog je političkog odnosno geopolitičkog karaktera.
U suvremenim međunarodnim odnosima države nisu “izolirani otoci” već aktivni čimbenici međunarodne zajednice koji definiranjem i realiziranjem vlastitih interesa utječu u prvom redu na dešavanja u neposrednom susjedstvu, a ovisno o veličini i značaju mogu kreirati i globalne geopolitičke tokove. Prema tome, međunarodna zajednica mora biti i opravdano je zainteresirana za vrijednosti koje podupiru i promoviraju njeni sustavni elementi.
Trenutna pozicija Srbije
Većina zapadnih analitičara i dužnosnika trenutni pravno-politički sustav u Srbiji definira kao neliberalnu demokraciju ili meku autokraciju. Temeljne karakteristike ovog sustava koji je dominantno kreirao sadašnji predsjednik Srbije je praktičko brisanje trodiobne podjele vlasti što za posljedicu ima koncentraciju moći u rukama jednog čovjeka.
Pod njegovom izravnom kontrolom je izvršna ali i pravosudna vlast što je flagrantan pokazatelj suspenzije temeljnog načela koje diferencira demokraciju od autokracije, a to je načelo neovisnosti pravosuđa. Ili kako bi se u regiji narodski reklo dijeljenja pravde po principu “kadija te tuži, kadija ti sudi”. Ako se navedenom doda apsolutna kontrola medijskog prostora u kojem se pored privatnih medija i javni informativni servis pojavljuje kao alat za širenje propagande predsjednika Srbije, brutalno stigmatiziranje neovisnih novinara i intelektualaca, namještanje izbornih procesa i rezultata te obilježavanje nevladinog sektora kao državnih neprijatelja, onda se dobiva puni uvid u karakter unutarnjeg pravno-političkog sustava Srbije koji personificira njen predsjednik.
Žele li građani Srbije promjene?
Iz karakteristika unutarnjeg sustava neminovno slijedi vanjska politika koja je na liniji permanentnog destabiliziranja regije, podizanja međunacionalnih i međureligijskih tenzija u susjedstvu te lansiranja projekata tipa Otvoreni Balkan, Srpski svet ili sličnih.
Cilj ovih agendi nije podizanje životnog standarda stanovnika Zapadnog Balkana, njihovo umrežavanje i povezivanje te ubrzavanje EU integracija već, naprotiv, skretanje pozornosti građana Srbije s autokratske i diletantske politike njihovog predsjednika. Preciznije, želja da se apsolutna moć predsjednika Srbije učvrsti, a autokratski režim produži.
Ako netko misli da većina građana Srbije ne vidi gore pobrojane činjenice odnosno u kakvom pravno-političkom miljeu žive onda je, po mom uvjerenju, u velikoj zabludi.
Problem njihove nedovoljno snažne reakcije na djelovanje vlasti nije nedostatak želje za promjenama već spomenuto perfidno djelovanje režima koji primjenjujući različite metode kao što su dezinformiranje, korištenje siromaštva za potkupljivanje, širenje straha, apatije i “pećinskog” nacionalizma konstantno radi na dezintegraciji društva i zastrašivanju vlastitih građana.
Litij kao točka preokreta
Dakle, kako bi se građani Srbije ponovo homogenizirali i motivirali da iskažu snažniji revolt u odnosu na autokratsku vlast, potrebna je pojava točke preokreta oličene u nespornoj ideji oko koje bi se mogle ujediniti različite ideološke odnosno sociološke platforme.
Postavlja se pitanje može li ideja zaštite životnog okoliša postati točka preokreta na temelju koje bi došlo do dubljih društvenih promjena u Srbiji?
Ako se prisjetimo masovnih ekoloških prosvjeda koji su u Beogradu i drugim gradovima Srbije počeli u rujnu 2021. godine, zbog neslaganja s planiranim rudarenjem litija od strane britansko-australske tvrtke Rio Tinto u dolini Jadra te ishoda ovih prosvjeda u siječnju 2022. godine, kada se vlada Srbije, uslijed populističkog stava predsjednika Srbije, povukla iz posla poništivši sve administrativne akte povezane s tvrtkom, onda bi suprotstavljanje rudarenju litija, bez dvojbe, moglo postati jak kohezijski čimbenik koji bi različite političke i parapolitičke strukture u Srbiji imale priliku učinkovito iskoristiti ne samo u očuvanju životnog okoliša već i diskvalificiranju autokratskog režima. Nedavni prosvjedi
U kontekstu ovog zaključka mogu se promatrati i recentni prosvjedni skupovi širom Srbije te u samom Beogradu gdje se, nakon potpisivanja Memoranduma između Srbije i EU o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, u sred turističke sezone i toplinskih valova skupilo preko 40.000 ljudi.
Moto prosvjeda “Nećete kopati” pokazuje prkos, odlučnost i istrajnost prosvjednika bilo da se radi o onima koje interesira isključivo zaštita životnog okoliša ili onih koji su se prosvjedima pridružili pored primarnog i iz drugih razloga. Važno je istaknuti da se prosvjedi nastavljaju unatoč žestokim opstrukcijama režima, uhićenjima ekoloških aktivista te spinovima režimskih medija.
EU je zažmirila na ovo
Međutim, ono što prosvjednike širom Srbije, dominantnim dijelom sklone liberalno-demokratskim vrijednostima suvremene Europe, može demoralizirati i demotivirati je upravo potpora te iste Europe odnosno EU planovima predsjednika Srbije u vezi rudarenja tvrtke Rio Tinto u dolini Jadra.
Vođeni egoističkim interesima pronalaženja izvora litija neophodnog za korištenje u baterijama električnih automobila, a u strateškom cilju smanjenja ovisnosti o kineskom uvozu, zapadni dužnosnici, prije svih njemački kancelar Olaf Scholz, zaboravili su izgleda na vrijednosti koje promoviraju.
Umjesto promatranja ustrajava li Srbija kao kandidat za članstvo na provođenju temeljnim politika EU poput zaštite životnog okoliša, kreiranja održivih zelenih tehnologija, demokraciji, vladavini prava, pravnoj državi, poštivanju ljudskih prava ili, na primjer, stvaranju uvjeta za slobodno i neovisno novinarstvo, dužnosnici EU su odlučili zažmiriti na ovo oko dok im pred drugim svijetle litij, električni automobili i zadovoljno lice predsjednika Srbije.
Vrijeme će, kao i uvijek, pokazati tko će u cijelom ovom metežu najviše profitirati.
Svijet
Talijani o buri koja je puhala ovih dana: “Ona je lijek za cijeli Mediteran”

Talijansko utočište za divlje životinje Area Marina Protetta Miramare objavilo je da je bura koja je ovih dana zahvatila Tršćanski zaljev zapravo lijek za cijeli Mediteran.
Njihovo objašnjenje prenosimo u cijelosti. “Jeste li znali da je bura koja je proteklih dana zahvatila Tršćanski zaljev lijek za cijeli Mediteran?
Kad ovaj katarzični vjetar snažno puše na našem moru, pokreće struju hladne i slane vode koja se, budući da je gušća, spušta u dubine i klizi uz talijanske obale prema Otrantu, privlačeći s juga topliju i manje slanu vodu. Iz ove prve “razmjene” nastaje jadranska cirkulacija. No tu nije kraj.
Jer kada gusta voda izazvana burom dođe do Otranta, spaja se sa sličnom tirenskom strujom koja dolazi iz Lavljeg zaljeva: te dvije istinske sile prirode zajedno s dna Sredozemlja “kreću” prema Gibraltarskom tjesnacu i kad prođu, privlače vodu iz Atlantskog oceana.
Bez ove dvije struje, ukratko, naše more bilo bi mrtvo more”, poručuju iz ovog talijanskog utočišta.
Svijet
Von der Leyen: Dat ćemo zemljama EU da se više zadužuju kako bi davale više za obranu

Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da Europa mora usvojiti “mentalitet hitnosti” kada je riječ o sigurnosti i najavila da namjerava olabaviti stroga pravila zaduživanja kako bi europske države povećale investicije u obranu.
Želi da se olabave pravila zaduživanja da članice mogu više novca davati za obranu
“To će članicama omogućiti da značajno povećaju izdvajanja za obranu”, rekla je von der Leyen na konferenciji o sigurnosti u Münchenu. Po sadašnjim pravilima, proračunski manjak ne smije prelaziti tri posto a javni dug 60 BDP-a.
“Moramo usvojiti taj mentalitet hitnosti”, koji smo imali kada smo nabavljali cjepiva za koronavirus, istaknula je šefica izvršnog tijela EU.
Po njezinim riječima, blok danas na obranu troši oko dva posto GDP-a i prošle je godine povećao izdvajanja s 200 na 320 milijardi eura.
“Ali morat ćemo to značajno povećati. Rast s dva na tri posto značio bi stotine milijardi novih ulaganja”, rekla je Von der Leyen i najavila veće investicije iz zajedničkih fondova, uključujući Europsku investicijsku banku koja po sadašnjim pravilima ne smije kreditirati vojne projekte. Govoreći o Ukrajini, rekla je da je Europa, koja je toj zemlji dosad pomogla sa 130 milijardi eura, može osigurati trajan mir zajedno s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
“Predsjednik Volodimir Zelenski spreman raditi na miru koji poštuje žrtvu njegove zemlje i palih sunarodnjaka. “(Ruski predsjednik Vladimir) Putin mora pokazati da mu nije u interesu prolongirati rat, nego da je odustao od ambicije da uništi Ukrajinu. Neuspjeh Ukrajine bi oslabio i Europu i SAD”, rekla je.
Odgovorila na Trumpovu najavu
Odgovarajući na planove Trumpove administracije za uvođenjem carina Uniji, Von der Leyen je istaknula da trgovinski ratovi nemaju smisla i da carine pogađaju ljude s obje strane Atlantika.
“Neopravdane carine EU-u neće ostati bez odgovora. Koristit ćemo sve alate da obranimo naše interese i zaštitimo naše potrošače. Želimo dogovor koji je dobar za sve”, rekla je.
Svijet
Airbnb na kraju prošle godine imao veliki skok prihoda

Američka digitalna platforma za rezervaciju smještaja Airbnb izvijestila je o dvoznamenkastom skoku prihoda i u četvrtom tromjesečju, uz skok vrijednosti rezervacija i blago podignute cijene.
U razdoblju od listopada do prosinca prihod mu je poskočio za 11.8 posto, na 2.48 milijardi dolara, pokazalo je poslovno izvješće objavljeno jučer, što znači da je blago nadmašio gornju granicu najavljenog raspona. Kompanija je tako i četvrto prošlogodišnje tromjesečje zaključila s dvoznamenkastim rastom prihoda. Na početku 2024. bio je poskočio za 18 posto, a u proljetnom i ljetnom tromjesečju za otprilike 10 posto.
Prihodi su im na kraju prošle godine pratili tempo povećanja vrijednosti rezervacija, na 17.6 milijardi dolara.
Rast rezervacija i prihoda po noćenju
Prosječni prihod po noćenju porastao je pak samo jedan posto u odnosu na kraj 2023. godine i iznosio je 158 dolara. Kada se isključe promjene valutnih tečajeva uvećan je za dva posto, ponajprije zbog podignutih cijena, navode u Airbnb-ju.
Na platformi je u četvrtom tromjesečju rezervirano 111 milijuna noćenja i “iskustava”, za 11 posto više nego godinu dana ranije. Najveći skok bilježile su latinoamerička i azijsko-pacifička regija, za više od dvadeset posto. U regiji koja obuhvaća Europu, Bliski istok i Afriku rezervacije su porasle za nekih 12 posto. Prosječni prihod po noćenju bio je viši za šest posto nego na kraju 2023. godine zbog viših cijena, stoji u izvješću.
Očekuju novi rast
Airbnb je četvrto prošlogodišnje tromjesečje zaključio s neto dobiti od 461 milijun dolara. Na kraju 2023. godine bio je poslovao s neto gubitkom od 349 milijuna dolara.
Prilagođena dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije porasla je za četiri posto, na 765 milijuna dolara.
U prva tri ovogodišnja mjeseca očekuju za četiri do šest posto veći prihod nego lani, u rasponu od 2.23 milijarde do 2.27 milijardi dolara. Napominju ipak da je usporedba s 2024. nepovoljna budući da Uskrs ove godine pada u travnju i da je prošla godina bila ‘prijelazna’.
Kada se isključe kalendarski faktori i promjene valutnih tečajeva, prihod bi u prvom ovogodišnjem tromjesečju trebao biti veći 10 do 12 posto nego lani, procjenjuju.
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
NISTE SVE KUPILI? Pogledajte radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin3 dana prije
ŠPICA!
-
Svijet1 tjedan prije
Jedan trgovački lanac počeo naplaćivati 12 eura za ulazak u poslovnicu
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…