Connect with us

Hrvatska

REKORDI / Najznačajniji porast broja putnika u lipnju! Zadarskom zračnom lukom prošlo čak 270,6 tisuća putnika!

Objavljeno

-

Pixabay

U zračnim lukama u lipnju je bilo 1,7 milijuna putnika ili 19 posto više nego u lanjskom lipnju, dok ih je u prvoj polovici 2024. bilo 5 milijuna ili 21,1 posto više, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Uz broj putnika, u lipnju je u zračnim lukama za 17 posto, na više od 17,7 tisuća, porastao i broj operacija zrakoplova, kojih je i na razini prvih šest mjeseci bilo više nego lani, za 15 posto ili nešto više od 57,3 tisuće.

Tereta je u svim lukama ukupno u lipnju bilo 966 tona ili 9 posto više, dok je u prvih šest mjeseci promet tereta porastao 16 posto, na 5.266 tona.

Split s najviše putnika u lipnju, a Zagreb u prvih šest mjeseci

Splitska zračna luka u lipnju 2024. je uslužila najviše putnika, 534,3 tisuće, što je za 10,4 posto više nego u lipnju prošle 2023., a porast od 11 posto ima i za prvih šest mjeseci sa nešto više od 1,1 milijun putnika.

Dubrovačka zračna luka u lipnju je na drugom mjestu sa gotovo 431 tisućom putnika ili 25,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a i tamo je u prvoj polovici godine dostignuta brojka od gotovo 1,1 milijun putnika ili 26 posto više.

Zagrebačka zračna luka treća je u lipnju sa 404,5 tisuća putnika, čime je za 17,3 posto premašila lipanj 2023., dok je za prvih šest mjeseci na prvom mjestu, s najviše putnika među svima, 1,95 milijuna, što je i porast od 16,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Najznačajniji porast broja putnika u lipnju, od 30,1 posto, imala je zadarska zračna luka sa 270,6 tisuća putnika, što je i gotovo polovica od ukupnog broja njih u prvih šest mjeseci, tijekom kojih je kroz tu luku prošlo 567,6 tisuća putnika ili čak 59 posto više nego u isto vrijeme 2023.

Sve ostale luke su imale manje od sto tisuća putnika u lipnju 2024., pa je tako iza zadarske zračna luka Pula sa 84,2 tisuće putnika i istim porastom kao i zadarska, od 30 posto. U prvoj polovici godine na tu je luku došlo 153,7 tisuća putnika ili 32,7 posto više.

Zračna luka Rijeka i dalje je jedina ove godine i s mjesečnim i kumulativnim padom broja putnika – na razini lipnja ih je bilo 1,7 posto manje ili 25,7 tisuća, a na razini prvih šest mjeseci 6,1 posto manje ili njih 38 tisuća.

Manje putnika za oko 4 posto ili njih nešto malo više od 4800 u lipnju je bilo i u zračnoj luci Osijek, ali je u prvih šest mjeseci u plusu u odnosu na prošlu godinu od čak 59,1 posto, sa ukupnih nešto malo više od 18,7 tisuća putnika.

Jedine dvije zračne luke na otocima – na Braču i zračno pristanište na Malom Lošinju su također u plusu u odnosu na lani. U lipnju je na Brač doletjelo/odletjelo nešto više od 4200 putnika, što je za čak 59 posto više nego u lipnju 2023., dok ih je u šest mjeseci bilo oko 6000 ili 52,4 posto više.

Mali Lošinj je u lipnju imao 207 avioputnika ili 9 posto više nego u lanjskom lipnju, te ukupno njih 423 u prvi šest mjeseci ili 1,7 posto više.

U međunarodnom prometu najviše putnika iz Njemačke

U međunarodnom putničkom prometu hrvatske zračne luke u lipnju 2024. su najveći promet ostvarile sa zračnim lukama Njemačke, i to 336 tisuća putnika, što je i 14,3 posto više nego u lipnju 2023.

Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 316 tisuća prevezenih putnika ili 15 posto više, te zračne luke Francuske sa 129 tisuća putnika ili 27,2 posto više nego lani.

Uz te, u prvih deset zračnih luka po Europi, s kojima su hrvatske imale značajniji promet u lipnju, slijede još luke iz Poljske, Italije, Nizozemske, Švedske, Austrije, Španjolske i Irske, s kojih je svih ostvaren porast broja putnika u odnosu na prošlogodišnji lipanj.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu