Hrvatska
Kolika plaća je dovoljna za pristojan život? Analitičar iznio cifru: “S tim iznosom ne bi se puno odricali”
Kada bi doslovno išli tumačiti čuvenu frazu “kršitelj Ustava” koju premijer Andrej Plenković učestalo rabi govoreći o Zoranu Milanoviću, zahvatili bi mnogo više od samog predsjednika Republike.
U članku 56. Ustava Republike Hrvatske stoji da “svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život”. Po tome bi svi poslodavci koji zaposlenicima ne daju takvu plaću bili kršitelji Ustava.
Krenemo li s kraja, odnosno dna, to bi bili svi koji isplaćuju minimalac. Također i oni koji isplaćuju manju od prosječne plaće, jer živjeti ispod prosjeka ne osigurava ono što se podrazumijeva kao “slobodan i dostojan život”.
Što bi bio dostojan život?
No, tumačenje Ustava rastezljivo je kao i plaća koju većina rasteže od prvog do zadnjeg u mjesecu. Iznos plaće koji bi danas u Hrvatskoj bio dovoljan za dostojan i pristojan život, subjektivan je. Nekome je to prosječna plaća od oko 1.350 eura, nekome nije ni 3.000 eura.
Za početak bi valjalo definirati dostojan život omeđen pristojnom plaćom. Racionalno i bez (puno) pretjerivanja to bi značilo da se s plaćom ili dvije takve u obitelji bez većih teškoća mogu podmiriti troškovi režija, stanarine ili stambenog kredita, hrane, odjeće, higijenskih potrepština, ponešto povremenih kulturnih i zabavnih sadržaja te barem jednog godišnjeg odmora izvan mjesta prebivališta.
Kolika bi bila pristojna plaća?
Kolika bi onda bila mjesečna plaća dovoljna za podmirenje i zadovoljavanje spomenutih potreba? Na to pitanje ekonomski analitičar i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić bez puno razmišljanja ispucao nam je odgovor: 2.000 eura!
“Pristojna plaća znači da godišnje možete dva tjedna ići na ljetovanje, tjedan dana na zimovanje, da možete djeci kupiti tenisice kad im zatrebaju, a bez kalkuliranja i gledanja čega ćete se odreći da biste si nešto priuštili”, objašnjava.
Jurčić napominje da tih 2.000 eura ne treba shvaćati posve precizno.
“Kada bi se gledalo strogo analitički, u obzir bi trebalo uzeti više kriterija. Primjerice, nije isto živi li netko u Zagrebu ili Gospiću. Za nekoga je onda pristojan iznos 1.800 eura, a za nekoga 2.200 eura. U obzir treba uzeti i da živimo u europskom okruženju u kojemu su i cijene europske, osim komunalija i još nekih usluga koje su jeftinije samo zato jer su nam plaće manje”, kaže.
“Pogledajte Sloveniju. Sasvim druga atmosfera”
I povećanja prosječne plaće s kojima se hvali Vlada, a koja sada izbnosi 1.362 eura, valja uzeti s rezervom, kaže Jurčić.
“Ako odbijemo pet posto najvećih plaća, onda taj prosjek pada na 1.100 eura. Sa svim tim dizanjima plaća, ljudima je nos još uvijek ispod vode i u okruženju europskih cijena ne mogu živjeti pristojno s 1.000 eura”, smatra Jurčić.
Za primjer nudi susjednu Sloveniju gdje su plaće značajno veće.
“Kad dođete u Sloveniju, gdje je prosječna plaća skoro dvostruko veća nego kod nas, a imaju i ravnomjerniju distribuciju plaća, vi tamo već na prvom koraku osjetite spokojan život. To vidite i po tome kako su uređene kuće, dvorišta i terase, kako se ljudi ponašaju… To je sasvim druga atmosfera”, kaže Jurčić.
“Rast plaća će stagnirati”
Ekonomski analitičar Petar Vušković smatra da bi prosječna plaća u Hrvatskoj trebala biti za četvrtinu veća od sadašnje, oko 1.700 eura.
“Plaće su bilježile značajan rast u zadnjih godinu dana, ali nedovoljan da se pokrije rast osnovnih troškova života. U nadolazećem periodu rast plaća će stagnirati i jedino rast produktivnosti rada može osigurati daljnji rast plaća. S obzirom na pad industrijske proizvodnje pa i one uslužne, turističke, rast plaća nije realan”, smatra Vušković.
Morat ćemo se, kaže, zadovoljiti trenutnim dohocima.
“Veseli što je trenutna razina nezaposlenosti ispod 5 posto, što znači da poslova ima. Potražnja za radom će nam pomoći očuvati trenutu visinu plaća”, tvrdi Vušković.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




