ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) Hodočašće vjernika ‘Kraljici ribara’ na Piškeru u kornatskom otočju
Tradicionalno hodočašće vjernika Majci Božjoj u uvalu Piškera otoka Jadro u kornatskom otočju, održano je u subotu, 27. srpnja. Svečano misno slavlje u crkvi Rođenja BDM na Piškeri predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić.

Suslavila su sedmorica svećenika: don Frane Šindija, župnik saljske župe Uznesenja BDM, don Dario Tičić, župnik župe sv. Stošije u Biogradu n/m i nekadašnji saljski župnik, saljski sin don Zdenko Milić, ravnatelj Svećeničkog doma u Zadru, don Ivan Katić, župnik Murtera, tajnik biskupa Rogića te svećenici iz Požege i Kopra.
Hodočašće na Piškeru održava se svake godine zadnje subote u srpnju, a u njemu najviše sudjeluju vjernici Dugootočkog dekanata iz župa Sali, Luke, Žmana i Zaglava. Ta je crkva povjerena brizi saljskog župnika i administrativno pripada župi Sali. Piškera, u prijevodu ribnjak, nekadašnje je ribarsko naselje još iz rimskog doba na otoku Jadro, nastala kao ribarska baza usred bogatih kornatskih lovišta ribe.
U hodočašću u ribarsku katedralu, kako Dugootočani zovu crkvu na Piškeri, sudjelovala je i skupina križara iz Požege sa svojim duhovnikom te vjernici iz Murtera. Ove godine prvi put misu je predvodio šibenski biskup; inače je tradicija i prethodnih godina misu je predvodio zadarski nadbiskup, generalni vikar ili svećenik iz Zadarske nadbiskupije.

Biskup Rogić je u svom prethodnom mandatu službe nekog odbora pri HBK bio upravo predsjednik Odbora HBK za pastoral pomoraca te se u svojim porukama obraćao i ribarima. Zahvalio je na pozivu da pohodi tu crkvu i predvodi misu, moleći za blagoslov života i rada ribara, u službi čije duhovne skrbi je ta crkva i izgrađena 1560. godine, doprinosom saljskih i zadarskih ribara.
Isus je za svoje apostole među prvima izabrao upravo ribare. Ribarski posao je osobita simbolika i duhovnog poziva. U tom kontekstu, biskup Rogić poželio je ribarima da budu odraz Božje dobrote i ljubavi, rekavši da se ribari često nalaze u raznim okolnostima, pa i neprilikama na moru, kada osobito zazivaju Božju i pomoć s Neba. Ta je crkva i hodočašće spomen na brojne naraštaje saljskih i drugih ribara koji su u toj crkvi tražili utjehu i okrepu u Božjoj riječi i snagu u euharistiji, Isusu kao kruhu života za život vječni, istaknuo je šibenski biskup.
„Izgradnja Gospine crkve na Piškeri znak je vjere naših predaka ribara, svjedočanstvo povijesti i utjecanja Marijinom zagovoru koja kao majka Crkve, a nazivamo je i Gospom ribara i težaka, bdije nad svima koji od nje zatraže pomoć“, rekao je mons. Rogić, dodavši da „život ljudi od mora, ribara i pomoraca, opisuje narodna izreka da je to ‘kruh sa sedam kora’“.

„U raznim neverama, u sjećanja naviru toliki zavjeti ribara Majci Božjoj, što potvrđuje i izgradnja crkve na Piškeri. Marija je uzor Kristovog učenika, jer je svoje srce sasvim otvorila Bogu i predala se u službu ostvarenja Božjeg plana“, istaknuo je mons. Rogić. Podsjetio je da su brojne svijeće zapaljene i zavjetni darovi ostavljeni pred slikom Majke Božje u mnogim crkvama i kapelama, podignutima i po morskim grebenima i u lukama.
„Izbavljenje u nevolji je Božji dar ribaru koji se utječe zagovoru Majke Božje i svetaca. Neka na usnama i u srcu ribara uvijek budu iskrene molitve Bogu, da ih izbavlja iz nevera na morima i iz drugih nevera života. Kušnje neka nam učvrste vjeru i pouzdanje u Božju dobrotu, svijest da je naš život u Božjoj ruci i da nas Providnost vodi Božjim putovima spasenja“, poručio je biskup Rogić. Poželio je ribarima blagoslovljene ulove, plovidbe i povratke njihovim obiteljima.

„U svetištima, poput ovog ribarskog, molimo za pomoć da ustrajemo u dobru i budemo kršćani koji se u svakoj situaciji oslanjaju na Boga“, potaknuo je biskup Rogić.
Saljski župnik Šindija zahvalio je biskupu Rogiću na dolasku i podršci tom hodočašću. Župnik je darovao biskupu Rogiću umjetničku sliku s motivom crkve u Piškeri i ribarskom lađom, plodove mora iz saljske tvornice ribljih proizvoda ‘Mardešić’ i saljsko vino.
Don Frane je zahvalio saljskom sakristanu Mišelu Basioliju i osobito mladim Saljanima koji su se potrudili urediti crkvu za slavlje, kao i saljskom župnom zboru koji njeguju glagoljaško pjevanje. Uz približno 400 vjernika, u misi su sudjelovali i Zoran Morović, načelnik Općine Sali i Šime Ježina, ravnatelj Nacionalnog parka ‘Kornati’.

O crkvi Rođenja BDM na Piškeri
Crkva Rođenja BDM u Piškeri bila je izgrađena za vjerske potrebe velikog broja trgovaca i ribara. Stoljećima je imala kapelana koji je bio ribar i uzdržavao se ribolovom. Službu u toj crkvi vršio je pop glagoljaš iz Saljskog dekanata, o čemu svjedoči i ploča na zidu te crkve s popisom svih “popova glagoljaša – kornatskih ribara” koji su u njoj služili kroz stoljeća.
Od 19. st., brigu o toj crkvi vodi saljski župnik. Nakon pet stoljeća redovnog bogoslužja u toj crkvi, 1939. godine u njoj je zadnji put bila slavljena misa, odnosno održano hodočašće. U Drugom svjetskom ratu crkva je bila bolnica za ranjenike, a nakon rata crkva je zaštićena kao spomenik kulture. Hodočašća u Piškeru opet su obnovljena 1992. godine.

Crkvu je povodom proslave 1000. obljetnice prvog pisanog spomena ribarstva u Hrvata, 1993. blagoslovio tadašnji zadarski nadbiskup Marijan Oblak. Crkva je obnovljena i uređena velikim zalaganjem tadašnjeg saljskog župnika, blagopokojnog don Tita Šarina, koji je i pokrenuo srpanjsko hodočašće na Piškeru.
Zvono za crkvu u Piškeri, prvo zvono u povijesti te crkve koje pozdravlja hodočasnike i označava slavlje, 2003. godine blagoslovio je blagopokojni zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Zvono su darovali zaručnici Eva Marinković i Miroslav Horvat. Na zvonu se nalazi lik Bezgrešnog začeća BDM i upisan je stih ‘Slava Višnji Bogu i mir na zemlji ljudima dobre volje’. Promjer zvona je 390 mm, težina 35 kg, ton ‘ha’.

U crkvi Rođenja BDM u Piškeri 2004. godine postavljena je spomen ploča don Srećku Lovretiću, podrijetlom s Molata, nekadašnjem župniku Luke, kojeg su u srpnju 1942. g., u njegovoj 31. godini života, komunisti vezanog za jarbol potopili kod otoka Borovnika. I ove godine, kao i prethodnih, vjernici su se zaustavili na moru, na tom mjestu don Srećkove pogibije kod otoka Borovnika. U znak sjećanja bacili su vijenac u more, a don Zdenko Milić predmolio je molitvu za dušu ubijenog svećenika. Vjernici su se zaustavili i kod spomen obilježja križeva u sjećanju na stradale vatrogasce na Kornatima, gdje su se također pomolili za njihove duše i zazvali Božju pomoć svim vatrogascima u njihovoj službi.
Da je ta crkva u mislima i pohodu vjernika i izvan Zadarske nadbiskupije, uz dar zvona, potvrđuje i darovani kalež kojeg su 2004. godine darovali zaručnici Tatjana Rusmir i Marko Mikulčić iz Varaždina. Te su godine na zidovima pokraj glavnog oltara Saljani postavili uljanicu i ‘svitlo’, stalak za luč, koja je „svojim plamenim svjetlom s broda u noćnom ribolovu omogućila veći ulov sitne plave ribe”, piše na fotografiji ispod stalka. Na zidu crkve nalazi se i višemetarska reprodukcija crno-bijele fotografije iz 1930.-ih godina, koja prikazuje saljske ribare kako love ribu i suše ribarske mreže.
Ines Grbić



Foto: Župa Sali
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






