ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) Hodočašće vjernika ‘Kraljici ribara’ na Piškeru u kornatskom otočju
Tradicionalno hodočašće vjernika Majci Božjoj u uvalu Piškera otoka Jadro u kornatskom otočju, održano je u subotu, 27. srpnja. Svečano misno slavlje u crkvi Rođenja BDM na Piškeri predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić.

Suslavila su sedmorica svećenika: don Frane Šindija, župnik saljske župe Uznesenja BDM, don Dario Tičić, župnik župe sv. Stošije u Biogradu n/m i nekadašnji saljski župnik, saljski sin don Zdenko Milić, ravnatelj Svećeničkog doma u Zadru, don Ivan Katić, župnik Murtera, tajnik biskupa Rogića te svećenici iz Požege i Kopra.
Hodočašće na Piškeru održava se svake godine zadnje subote u srpnju, a u njemu najviše sudjeluju vjernici Dugootočkog dekanata iz župa Sali, Luke, Žmana i Zaglava. Ta je crkva povjerena brizi saljskog župnika i administrativno pripada župi Sali. Piškera, u prijevodu ribnjak, nekadašnje je ribarsko naselje još iz rimskog doba na otoku Jadro, nastala kao ribarska baza usred bogatih kornatskih lovišta ribe.
U hodočašću u ribarsku katedralu, kako Dugootočani zovu crkvu na Piškeri, sudjelovala je i skupina križara iz Požege sa svojim duhovnikom te vjernici iz Murtera. Ove godine prvi put misu je predvodio šibenski biskup; inače je tradicija i prethodnih godina misu je predvodio zadarski nadbiskup, generalni vikar ili svećenik iz Zadarske nadbiskupije.

Biskup Rogić je u svom prethodnom mandatu službe nekog odbora pri HBK bio upravo predsjednik Odbora HBK za pastoral pomoraca te se u svojim porukama obraćao i ribarima. Zahvalio je na pozivu da pohodi tu crkvu i predvodi misu, moleći za blagoslov života i rada ribara, u službi čije duhovne skrbi je ta crkva i izgrađena 1560. godine, doprinosom saljskih i zadarskih ribara.
Isus je za svoje apostole među prvima izabrao upravo ribare. Ribarski posao je osobita simbolika i duhovnog poziva. U tom kontekstu, biskup Rogić poželio je ribarima da budu odraz Božje dobrote i ljubavi, rekavši da se ribari često nalaze u raznim okolnostima, pa i neprilikama na moru, kada osobito zazivaju Božju i pomoć s Neba. Ta je crkva i hodočašće spomen na brojne naraštaje saljskih i drugih ribara koji su u toj crkvi tražili utjehu i okrepu u Božjoj riječi i snagu u euharistiji, Isusu kao kruhu života za život vječni, istaknuo je šibenski biskup.
„Izgradnja Gospine crkve na Piškeri znak je vjere naših predaka ribara, svjedočanstvo povijesti i utjecanja Marijinom zagovoru koja kao majka Crkve, a nazivamo je i Gospom ribara i težaka, bdije nad svima koji od nje zatraže pomoć“, rekao je mons. Rogić, dodavši da „život ljudi od mora, ribara i pomoraca, opisuje narodna izreka da je to ‘kruh sa sedam kora’“.

„U raznim neverama, u sjećanja naviru toliki zavjeti ribara Majci Božjoj, što potvrđuje i izgradnja crkve na Piškeri. Marija je uzor Kristovog učenika, jer je svoje srce sasvim otvorila Bogu i predala se u službu ostvarenja Božjeg plana“, istaknuo je mons. Rogić. Podsjetio je da su brojne svijeće zapaljene i zavjetni darovi ostavljeni pred slikom Majke Božje u mnogim crkvama i kapelama, podignutima i po morskim grebenima i u lukama.
„Izbavljenje u nevolji je Božji dar ribaru koji se utječe zagovoru Majke Božje i svetaca. Neka na usnama i u srcu ribara uvijek budu iskrene molitve Bogu, da ih izbavlja iz nevera na morima i iz drugih nevera života. Kušnje neka nam učvrste vjeru i pouzdanje u Božju dobrotu, svijest da je naš život u Božjoj ruci i da nas Providnost vodi Božjim putovima spasenja“, poručio je biskup Rogić. Poželio je ribarima blagoslovljene ulove, plovidbe i povratke njihovim obiteljima.

„U svetištima, poput ovog ribarskog, molimo za pomoć da ustrajemo u dobru i budemo kršćani koji se u svakoj situaciji oslanjaju na Boga“, potaknuo je biskup Rogić.
Saljski župnik Šindija zahvalio je biskupu Rogiću na dolasku i podršci tom hodočašću. Župnik je darovao biskupu Rogiću umjetničku sliku s motivom crkve u Piškeri i ribarskom lađom, plodove mora iz saljske tvornice ribljih proizvoda ‘Mardešić’ i saljsko vino.
Don Frane je zahvalio saljskom sakristanu Mišelu Basioliju i osobito mladim Saljanima koji su se potrudili urediti crkvu za slavlje, kao i saljskom župnom zboru koji njeguju glagoljaško pjevanje. Uz približno 400 vjernika, u misi su sudjelovali i Zoran Morović, načelnik Općine Sali i Šime Ježina, ravnatelj Nacionalnog parka ‘Kornati’.

O crkvi Rođenja BDM na Piškeri
Crkva Rođenja BDM u Piškeri bila je izgrađena za vjerske potrebe velikog broja trgovaca i ribara. Stoljećima je imala kapelana koji je bio ribar i uzdržavao se ribolovom. Službu u toj crkvi vršio je pop glagoljaš iz Saljskog dekanata, o čemu svjedoči i ploča na zidu te crkve s popisom svih “popova glagoljaša – kornatskih ribara” koji su u njoj služili kroz stoljeća.
Od 19. st., brigu o toj crkvi vodi saljski župnik. Nakon pet stoljeća redovnog bogoslužja u toj crkvi, 1939. godine u njoj je zadnji put bila slavljena misa, odnosno održano hodočašće. U Drugom svjetskom ratu crkva je bila bolnica za ranjenike, a nakon rata crkva je zaštićena kao spomenik kulture. Hodočašća u Piškeru opet su obnovljena 1992. godine.

Crkvu je povodom proslave 1000. obljetnice prvog pisanog spomena ribarstva u Hrvata, 1993. blagoslovio tadašnji zadarski nadbiskup Marijan Oblak. Crkva je obnovljena i uređena velikim zalaganjem tadašnjeg saljskog župnika, blagopokojnog don Tita Šarina, koji je i pokrenuo srpanjsko hodočašće na Piškeru.
Zvono za crkvu u Piškeri, prvo zvono u povijesti te crkve koje pozdravlja hodočasnike i označava slavlje, 2003. godine blagoslovio je blagopokojni zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Zvono su darovali zaručnici Eva Marinković i Miroslav Horvat. Na zvonu se nalazi lik Bezgrešnog začeća BDM i upisan je stih ‘Slava Višnji Bogu i mir na zemlji ljudima dobre volje’. Promjer zvona je 390 mm, težina 35 kg, ton ‘ha’.

U crkvi Rođenja BDM u Piškeri 2004. godine postavljena je spomen ploča don Srećku Lovretiću, podrijetlom s Molata, nekadašnjem župniku Luke, kojeg su u srpnju 1942. g., u njegovoj 31. godini života, komunisti vezanog za jarbol potopili kod otoka Borovnika. I ove godine, kao i prethodnih, vjernici su se zaustavili na moru, na tom mjestu don Srećkove pogibije kod otoka Borovnika. U znak sjećanja bacili su vijenac u more, a don Zdenko Milić predmolio je molitvu za dušu ubijenog svećenika. Vjernici su se zaustavili i kod spomen obilježja križeva u sjećanju na stradale vatrogasce na Kornatima, gdje su se također pomolili za njihove duše i zazvali Božju pomoć svim vatrogascima u njihovoj službi.
Da je ta crkva u mislima i pohodu vjernika i izvan Zadarske nadbiskupije, uz dar zvona, potvrđuje i darovani kalež kojeg su 2004. godine darovali zaručnici Tatjana Rusmir i Marko Mikulčić iz Varaždina. Te su godine na zidovima pokraj glavnog oltara Saljani postavili uljanicu i ‘svitlo’, stalak za luč, koja je „svojim plamenim svjetlom s broda u noćnom ribolovu omogućila veći ulov sitne plave ribe”, piše na fotografiji ispod stalka. Na zidu crkve nalazi se i višemetarska reprodukcija crno-bijele fotografije iz 1930.-ih godina, koja prikazuje saljske ribare kako love ribu i suše ribarske mreže.
Ines Grbić



Foto: Župa Sali
ZADAR / ŽUPANIJA
PROGNOZA / Pred nama sunčani dani, ali najprije jaka bura, za vikend promjena
Početak novoga tjedna u Zadru i većem dijelu Dalmacije obilježit će promjenjiva naoblaka i jaka bura, dok se od sredine tjedna očekuje stabilizacija vremena, više sunčanih razdoblja i uglavnom suho vrijeme. Temperature će tijekom dana ostati razmjerno ugodne za početak studenoga, no jutra će postupno biti hladnija.
Za zadarsko područje posebno je važno upozorenje DHMZ-a na jaku i olujnu buru. Na snazi je narančasto upozorenje do utorka prijepodne, nakon čega slijedi žuto upozorenje. Mogući su problemi u prometu, osobito na cestama izloženima udarima vjetra, kao i poteškoće u pomorskom prometu.
Danas će u Zadru prevladavati oblačno vrijeme, uz najvišu temperaturu oko 17 °C. Kiša se uglavnom ne očekuje. U utorak će se naoblaka postupno smanjivati, a temperatura će dosezati oko 16 °C.
Od srijede do subote očekuje se najljepši dio tjedna. Prevladavat će sunčano i suho vrijeme, uz dnevne temperature između 16 i 17 °C. Noći i jutra bit će svježiji, osobito u četvrtak i petak, kada bi se najniže temperature mogle spustiti na oko 7 °C.
U nedjelju, 8. studenoga, prema sadašnjim prognozama, slijedi nova promjena vremena. Očekuje se postupno naoblačenje, a tijekom poslijepodneva i večeri povećava se vjerojatnost kiše. Dnevna temperatura mogla bi dosegnuti 18 °C.
Vrijeme u ostatku Hrvatske
U kontinentalnom dijelu zemlje ponedjeljak će biti znatno hladniji i tmurniji. U središnjoj i istočnoj Hrvatskoj prevladavat će oblaci uz povremenu kišu, a temperature će se uglavnom kretati između 6 i 10 °C. U Gorskom kotaru i Lici bit će još hladnije, uz mogućnost susnježice i snijega u najvišim predjelima.
Na Jadranu će biti toplije, ali i vrlo vjetrovito. U Dalmaciji će se tijekom dana pojavljivati sunčana razdoblja, dok će bura, osobito podno Velebita, dosezati olujnu i orkansku jačinu.
Tijekom utorka i srijede postupno će slabjeti vjetar, a oborine će biti sve rjeđe. Od četvrtka se i u unutrašnjosti očekuje više sunčanih razdoblja, uz hladnija jutra.
Prema trenutačnim izgledima, stabilnije vrijeme zadržat će se veći dio radnog tjedna, dok se prema nedjelji na zadarskom području povećava vjerojatnost nove kiše. Dugoročniji razvoj vremena još je podložan promjenama.
ZADAR / ŽUPANIJA
OBAVIJEST: Plovanija u ponedjeljak bez vode!
Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Cestogradnja d.o.o., u ponedjeljak 02.11.2026., u vremenu od 08:00 do 16:00 sati, opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u gradu Zadru, na području gradskog predjela Plovanija.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Noć Svih svetih u Zadru
-
magazin2 tjedna prije(VIDEO) “RECI DRAGOM SVOM DA ZNA” / Goran Kovačević Gorn ima novu pjesmu. I vrlo posebnu posvetu…
-
magazin2 tjedna prije(VIDEO) ALBUM “ZA SVE VRIME” KRIJE PRIČU O ZADRU / Bralić i Intrade predstavljaju novi album koji se sabrao njihov recentni glazbeni rad
-
Hrvatska2 tjedna prijePROGNOZA / Stiže velika promjena vremena, ponegdje i desetak stupnjeva hladnije
-
Tech2 tjedna prijeSMART CITY / Zadar osvojio titulu najboljeg hrvatskog grada




