Hrvatska
Vujčić o poskupljenjima nakon uvođenja eura: To je stvar percepcije, tako su mislili i Nijemci
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić komentirao je u N1 Studiju uživo s Igorom Bobićem svoj treći mandat, inflaciju…Podaci o inflaciji za srpanj stižu u srijedu, a u lipnju je pala na oko 3,5 posto i to je uistinu osjetno poboljšanje u odnosu na oko 13 posto iz 2021. Ali, građani to ne osjete.“Radi o se o percepciji, razmišljanja i shvaćanja što je inflacija. Statistički podaci pokazuju kretanje cijena unazad godinu dana. Ono što obično ljudi imaju na umu jest kumulativna stopa inflacije, odnosno, u dužem razdoblju i kad je počela značajnije rasti. Zato nemaju pojam 2,4 posto stope inflacije u odnosu na lipanj prošle godine nego gledaju lipanj ove godine u odnosu na lipanj 2021. Gledaju kad je bilo jeftinije, a ne da gledaju unazad godinu dana”, pojasnio je guverner HNB-a.
Ipak, svaki odlazak u trgovinu demantira njegove riječi o percepciji jer cijene su jasno iskazane i jasno veće, bez obzira što stopa inflacije pada.
“Uvijek neke cijene idu gore jer uvijek imamo neku pozitivnu stopu inflacije. To će se uvijek događati. Nije to ništa čudno.”
Pojasnio je da postoje razlike između indeksa potrošačkih cijena (IPC) i harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC). Naime, Hrvatska koristi IPC kao opću mjeru inflacije pa to može zbuniti građane s obzirom da je razlika između njih oko jedan posto u ovom trenutku. Problematično je što Državni zavod za statistiku koristi HIPC pa to dovodi do dodatnog zbunjivanja.
Gledajući podatke kojima se vodi HNB, Vujčić najavljuje daljnje smanjenje inflacije za ovu godinu, ali i neke promjene s jeseni. Također, otkrio je i stopu rasta BDP-a.“U rujnu ćemo zabilježiti blagi rast, ali na razini 2024. će stopa biti niža u odnosu na prošlu, a pogotovo na prethodne godine. Očekujemo stopu rasta od 3,4 posto, što je brže nego u ostatku Europske unije. A što je jače gospodarstvo, domaća potražnja je jača pa to utječe na rast cijena. Ako pogledamo maloprodaju, kod nas je 13 posto viša nego 2021., a na razini eurozone je niža i to stvara dodatnu potražnju”, kazao je Vujčić i dodao:
“Plaće su rasle brže od stope inflacije i poboljšao se životni standard, čime se pojačala kupovna moć.”
Takvi situaciju je pripisao uvođenju eura, a kritike da su stigla nerealna poskupljenja njegovim uvođenjem, odbacuje.
“Tako su govorili i u Njemačkoj, to je do percepcije. Ona je bila takva i u drugim zemljama, a da danas pitate ljude iz tih zemalja, još uvijek će reći da je skuplje. To se ne može promijeniti”, izjavio je Vujčić pa odbacio i kritike turista iz bogatih zemalja koji tvrde da je Hrvatska skupa kao, primjerice, Švedska.
I to je do percepcije, ne do realne situacije, kaže, što znači da za guvernera HNB-a ne postoje poskupljenja o kojima pričaju građani, čiji su životni troškovi višestruko porasli i obezvrijedili sva navodna povećanja plaća o kojima priča. Nažalost, mnogima plaće nisu rasle, kao ni mirovine, a i ako jesu, nedovoljno da bi učinile pozitivan efekt, ali to je tema koju ignoriraju on i vladajući te se vode isključivo statistikama koje im idu u prilog.Tako govori Vujčić i o turizmu.
“Ono što je za Hrvatsku dobro, jest da ima komparativnu prednost – obali. Po meni, ona je najljepša na Mediteranu i to treba iskorištavati gospodarski. Ali, to nosi neke rizike, pogotovo u dijelovima turizma koji imaju taj resurs, jer bude manje razvoja i manje radnog napora. Potrebno je poticati investicije”, ističe Vujčić.
Na kraju je izrazio zadovoljstvo dobivanjem povjerenja i u trećem mandatu.“Moj posao se promijenio ulaskom u eurozonu i sad ne vodim više samo monetarnu politiku Hrvatske nego moram i kolege iz drugih zemalja uvjeriti u svoje argumente. Drugačija je to dinamika, ali je jako zanimljivo”, pohvalio se Vujčić i komentirao što sa smanjenjem cijena jer se HNB i prije kritiziralo da oko toga ništa nije radio:
“Te kritike nisu utemeljene. Mi smo održavali stabilnost cijena cijelo vrijeme i imali smo nižu stopu inflacije nego zemlje koje nisu uvele euro. Naš posao smo dobro napravili i postavili temelje dobro, koliko se to moglo napraviti jer je inflacija globalni fenomen. Mislim da iz onoga što nam ostali priznaju, a priznaju nam, jesu monetarna politika i zaštita potrošača, koje smo zaštitili puno bolje od ostalih zemalja.”
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.
-
magazin23 sata prijeŠPICA!
-
Sport4 dana prijeFIBA WORLD TOUR / Hrvatska i Zadar postaju svjetska pozornica košarke! U naš grad stiže 14 najboljih 3×3 ekipa svijeta
-
Hrvatska4 dana prijeNova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
-
magazin2 dana prijeĐIR PO GRADU sa Sašom Čukom






