Hrvatska
Iz MUP-a otkrili koliko vozača ima negativne bodove i gdje ih je najviše
U prvih šest mjeseci ove godine vozačima u Hrvatskoj izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova, u najvećem broju slučajeva zbog vožnje pod utjecajem alkohola.
Nedavno smo pisali o tome kako vozači jednostavno mogu provjeriti imaju li na svome kontu negativnih bodova za počinjenje težih prometnih prekršaja.
Vozaču je dovoljno da OVDJE, na stranicama MUP-a, unese serijski broj svoje vozačke dozvole, a potom i generiranu lozinku te dozna dokad mu je dozvola važeća, ima li i koliko negativnih prekršajnih bodova te izrečenih zaštitnih ili sigurnosnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.
Ove godine 372.000 prekršaja
Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozačima sa skupljenih 12 negativnih bodova, a mladim vozačima (do 24 godine starosti) s 9 negativnih bodova, ukida se i oduzima vozačka dozvola. Negativni prekršajni bodovi brišu se iz evidencije nakon proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju na temelju koje su upisani.
Na naš upit, iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) rekli su nam da je u 2023. godini utvrđeno 760.373 prometnih prekršaja, uključujući i prekršaje u prometnim nesrećama, dok ih je u prvom polugodištu ove godine utvrđeno 371.958. Najviše je utvrđenih prekršaja bilo zbog vožnje brzinom većom od dopuštene, nekorištenja sigurnosnog pojasa, alkoholiziranosti vozača, nepropisnog korištenja mobitela za vrijeme vožnje te upravljanja neregistriranim i tehnički nepregledanim vozilom.
Negativne bodove ima 96.000 vozača
Za prekršaje počinjene tijekom prošle godine izrečeno je 96.178 negativnih prekršajnih bodova, a u prvih šest mjeseci ove godine izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova. U najvećem broju slučajeva, negativni bodovi izrečeni su za vožnju pod utjecajem alkohola.
MUP nam je dostavio i tablicu s trenutnim stanjem negativnih prekršajnih bodova, razvrstanih prema broju bodova i prema policijskim upravama gdje su izrečene.
U Hrvatskoj je više od 2,3 milijuna vozača, a njih 96.052 ili oko 4 posto ima negativne bodove. Pribrojimo li im vozače s hrvatskim državljanstvom kojima je prebivalište izvan Republike Hrvatske, 96.412 vozača ima negativne bodove.

U Zagrebu 22.365 vozača s kaznenim bodovima
Najviše je vozača s tri negativna boda na kontu – njih čak 57.268, a potom onih sa šest negativnih bodova – njih 13.322. Više od 9 negativnih bodova skupilo je 4.048 vozača.
Najviše negativnih bodova izrečeno je, naravno, na područjima policijskih uprava gdje je i najveći broj stanovnika. Prednjači Grad Zagreb s 22.365 vozača s negativnim bodovima, slijede Splitsko-dalmatinska županija (13.410), Osječko-baranjska (6.710), Primorsko-goranska (4.682) te Istarska (4.617). Najmanje je vozača s negativnim bodovima na području Ličko-senjske (924) te Požeško-slavonske županije (2.217).
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




