Svijet
Australska oporba: Assange nije nikakav mučenik
Julian Assange je proveo prvu noć u 14 godina kao slobodan čovjek u rodnoj Australiji dok je konzervativna oporba u četvrtak upozorila vladu da osnivača WikiLeaksa ne pozdravlja kao heroja.
Assangea je u srijedu u Canberri dočekala gomila pristaša nakon što je priznao krivnju za kršenje američkog zakona o špijuniranju te ga je američki sud na pacifičkom otoku Saipanu pustio na slobodu pošto je više od pet godina proveo u britanskom zatvoru.
Njegova supruga Stella je rekla da je prerano za kazati što će Assange učiniti sljedeće i zatražila je da se poštuje njegova privatnost. “Julian namjerava svaki dan plivati u oceanu. Namjerava spavati u pravom krevetu. Namjerava kušati pravu hranu i namjerava uživati u svojoj slobodi”, rekla je novinarima u četvrtak.
Assange nije javno govorio otkako je na slobodi
Assangeovi pristaše i zagovaratelji slobode govora vide ga kao žrtvu jer je razotkrio pogrešne postupke Sjedinjenih Američkih Država i potencijalne zločine, među ostalim u sukobima u Afganistanu i Iraku kada je WikiLeaks 2010. objavio tisuće povjerljivih vojnih dokumenata i diplomatskih poruka.
Međutim, američka vlada oduvijek govori da su njegovi postupci bili bezobzirni te da je objavljivanjem imena ugrozio živote vladinih agenata. Assange nije javno govorio otkako je pušten na slobodu. Preko noći je sudac u američkoj saveznoj državi Virginiji službeno odbacio sve preostale optužbe protiv njega.
Australski zakonodavci su pozivali na Assangeovo oslobađanje nekoliko godina, a njegov je slučaj bio rijedak izvor napetosti u bilateralnim odnosima sa SAD-om. “Već neko vrijeme zatvaranje Juliana Assangea je bilo trn u tom odnosu, samo je bilo na marginama”, rekao je nezavisni zastupnik Andrew Wilkie, supredsjedatelj parlamentarnog odbora koji se zalagao za Assangeovo puštanje.
Prijetilo mu 18 kaznenih optužbi
“To je sada riješeno pa vidim razloga da se bude veoma optimističan glede bilateralnog odnosa. Taj trn je izvađen”, rekao je novinarima.
Assange, koji je sedam godina boravio u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu prije nego što je otišao u zatvor, borio se protiv svog izručenja u Švedsku zbog navoda o seksualnom napadu te izručenja u SAD, gdje mu je prijetilo 18 kaznenih optužbi vezanih za WikiLeaks.
“Nije nikakav mučenik”
Australski premijer Anthony Albanese, koji je zagovarao Assangeovo puštanje godinama prije nego što je došao na vlast 2022., telefonom mu je izrazio dobrodošlicu. Rekao je da je imao “veoma topli razgovor” s Assangeom.
Međutim, konzervativna oporba je izrazila zabrinutost što se tiče prikazivanja Assangea kao heroja nakon što je više od 10 godina proveo izbjegavajući kazneni progon, a potom priznao krivnju za samo jednu točku optužnice, odnosno za udruživanje radi dobivanja i otkrivanja povjerljivih dokumenata američke nacionalne obrane.
Simon Birmingham, vođa oporbe u australskom Senatu, pozdravio je Assangeovo puštanje, no rekao je da osnivač WikiLeaksa nije nikakav “mučenik” zbog curenja ogromne količine podataka.
“To nije bio novinarski čin. To nisu bili uređeni ili organizirani tekstovi. To je bilo izbacivanje podataka, izbacivanje podataka koji su procurili, što je imalo posljedice za načine na koji je SAD upravljao svojim operacijama i agentima zbog sigurnosnih rizika koji su nastali”, rekao je u intervjuu za Reuters.
“Ima nekoliko iznenađenih koji smatraju da je to bilo neprimjereno”
Upozorio je Albanesea da se ne sastaje s Assangeom i rekao da će proslava njegovog oslobađanja vjerojatno uznemiriti neke članove američkog Kongresa.
“Pretpostavljam da ima nekoliko ljudi u Kongresu i drugdje koji bi bili iznenađeni i smatrali neprimjerenim da Anthony Albanese tako javno i osobno izražava dobrodošlicu Julianu Assangeu natrag u Australiju”, kazao je.
Ministrica vanjskih poslova Penny Wong je za ABC Radio rekla da Assangeovo puštanje ne predstavlja nikakvu prijetnju za američko-australske odnose.
Američki State Department je u srijedu rekao da je njegova uključenost u razrješenje Assangeovog slučaja bila ograničena te je ponovio svoju poziciju da su Assangeovi postupci ugrozili ljudske živote iako je američka sutkinja koja je prihvatila njegovo priznanje krivnje istaknula da nije bilo osobnih žrtava.
Bijela kuća ni na koji način nije bila uključena u slučaj, rekao je njen glasnogovornik za nacionalnu sigurnost John Kirby, dodavši da je to pitanje ministarstva pravosuđa.
Svijet
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Svijet
Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Svijet
PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.




