Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

NA OBALI PAŠMANSKOG KANALA / Turanj je poznat još iz 845., a kao župa se prvi puta spominje 1430. godine

Objavljeno

-

foto: Zadarski tjednik / Velimir Brkić

Atraktivno mjesto koje je dovoljno blizu, a opet sasvim dovoljno udaljeno od vreve i gužve, prostire se uz 4 km duge obale Pašmanskog kanala

Turanj je životopisno i neobično slikovito turističko mjesto, poznato još iz 845. godine kada je u mjesnom groblju na ostacima rimske ville rusticae podignuta crkvica Neoskvrnjenog začeća ili sv. Marije.

– Kroz povijest mjesto je bilo u posjedu velikaških obitelji De Marchi, Meštrovića, Venturi, a kasnije i obitelji Benedetti, a kao župa prvi puta se spominje 1430. godine, govori Rade, jedan od brojnih turanjskih sugovornika, dodavši kako je za vrijeme Kandijskog rata bio carinarnica.

Atraktivno mjesto koje je dovoljno blizu, a opet sasvim dovoljno udaljeno od vreve i gužve, prostire uz 4 km dugu obalu, smješteno je u Pašmanskom kanalu te okruženo malim arhipelagom od 16 otočića.

– Šarm ovoj obali daje mnoštvo “mulića” koji pružaju sigurno privezište malenim brodicama. Jedni bi da se sasvim obnove i ostanu za povijest, a drugi bi ih zbog turista prorijedili. Bože, budi sada pametan, reći će Budanović.

image

Toretta je povijest koja živi

Turanj je 1857. godine brojio 324 stanovnika, 1921. ima 804 stanovnika, 1948. ima 770 stanovnika, 1981. broji 926 stanovnika, 1991. točno 1.062 stanovnika, 2001. ima 1.145 stanovnika.

– Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Turanj nastanjuje najviše stanovnika, čakl 1.207. Međutim 10 godina potom, 2021. ima 1,120 stanovnika ili čak 87 mještana manje, doznajemo u jednom od nekoliko kafića koji u Turnju rade i zimi.

U Turnju je čak 1.196 stambenih jedinica od kojih je 460 za stalno stanovanje. Ovdje u 414 kućanstva žive Turanjci i Turanjke prezimena: Santini, Pedisić, Pedišić, Mandić, Budanović, Pirović, Kadija, Vidas, Mišulić, Deković, Bezinović, Dušković, Bolić, Jačan, Bausović, Šarić, Županović, Žunić, Matković, Rukavina…

Mjesto Turanj, latinski Toretta, je dobilo naziv po kulama koje su sagrađene za obranu od turskih napada.

– Toretta je povijest koja je, hvala ti dragi Bože, sačuvana s kulom Toretta u kojoj je Turističko informativni centar (TIC), dok je na središnjem dijelu turanjske rive osim kafića i moderni Toretta Palace Hotel sa četiri zvijezdice, prvi hotel u povijesti Turnja, kazao je Kadija.

Prvi arheološki tragovi na području Turnja potječu još iz mlađeg kamenog doba, a naseljeno je bilo do brončanog doba.

– Prvo se naselje zvalo Tukljača (Tukljačane, Tuklječane), a u rimsko doba su se tu nalazile tri lučice i veliko rimsko imanje, ka’ iz topa će poštar Vlado Pirović, nogometna legenda.

image

Croatia, Maslina, Karmel, Galešnjak, Crni lug

U središtu mjesta 1450. godine unutar turanjskih zidina bila je sagrađena crkva koju je za vrijeme Kandijskog rata srušio i zapalio Ibrahim-paša, a na njenom mjestu je 1675. sagrađena sadašnja župna crkva Gospe od Karmela ili Gospe Karmelske, nebeska zaštitnica i jedno od biskupskih Marijanskih svetišta.

– Iznad naselja je na 138 metara nadmorske visine je vidikovac Crni lug, a ispred u Pašmanskom kanalu protežu se otočići Babac i Komornik. Nedaleko se nalazi i svjetski poznati srcoliki otočić Galešnjak – popularni Otok ljubavi, navodi mladolika Ana.

Vaterpolski klub Croatia Turanj osnovan je 1949. godine, dok pod istim nazivon djeluje Nogometni športski klub Croatia Turanj.

– Croatia je bila trn u oku komunističkoj vlasti u bivšoj državi Jugoslaviji, kaže dida Ante.

U Turnju djeluju Kulturno-umjetnička udruga Maslina, koju krasi najduža tradicija među kulturno-umjetničkim društvima i udrugama u Zadarskoj županiji, te popularna ženska klapa Karmel.

image

Kamena Dalmacija, bonaca mi spokoj daje

U Turnju, na trgu ispred crkve Gospe od Karmela, u organizaciji domaće ženske klape Karmel, pod pokroviteljstvom Općine Sv. Filip i Jakov i općinske Turističke zajednice, održava se Večer klapske pisme “Kamena Dalmacija”. posvećena prerano preminulom pjevaču zabavne glazbe porijeklom iz Turnja Romeu Santiniju.

Također u organizaciju KUU Maslina Turanj, a pod pokroviteljstvom Općine Sv. Filip i Jakov i Turističke zajednice, održava se i kulturna večer “Bonaca mi spokoj daje”, posvećena je Božidaru Bošku Budanoviću (45), iznenada preminulom u prosincu 2010.

– Jedinstven i nezamjenjiv “Bi Tri” (Božidar Boško Budanović) bio je 15-ak godina voditelj i dopredsjednik KUU Maslina, s puno emocija i empatije će Marko.

U zaista emotivnim “Tribute to Boško” u mislima ste na neimara, pučkog etnologa Boška, nositelja organizacije spektakularnih manifestacija “Turanjskog lita”, “Večeri folklora i domaće spize”, “Fešte frita i kroštula”, sačuvao je od zaborava turanjsko tradicijsko jelo – makaroni “priko prsta”…

image

Švabini, Patrini i Remetovi profondići

A nastavljajući turanjsku stoljetnu pogrebnu priču Ante Bolić Švabo, Mladen Santini Patre i Milorad Bezinović Snaga su preko 40 godina predvodili molitvu u pokojnikovoj kući ili dvorima uvečer nakon Zdravomarije na dan pokojnikove smrti i nakon obreda ukopa predvodeći obred zvani “profondić”.

– Na molitvu dolazi rodbina i zasigurno barem po jedna osoba iz svake kuće. Kad se okupimo, upalimo voštanice i s puno pobožnosti započinjemo molitvu koja traje od 10 do 15 minuta. Nas trojica je predvodimo, a potom molitvu nastavlja mnoštvo. I tako redom. Najprije molimo pet Očenaša, pet Zdravomarija, pet Slava Ocu i pet Pokoj vječni za dušu pokojnika, rekao je Remeta za jednu od reportaža gore navedenog lutajućeg reportera.

– U tuzi i boli molitva će ožalošćene iznutra okrijepiti, smiriti i pripraviti za dan ukopa i na život bez drage, voljene osobe, rođaka, prijatelja, sumještanina, naglasio je Vito.

Dok ih nažalost smrt nije rastavila, prerano preminuli Padre i Švabo te Remeta su “profondići” kao sastavni dio pogrebnih obreda predvodili u Turnju, Svetom Petru i Sikovu.

Remeta, Švabo i Padre su u povodu Dana općine i blagdana sv. Roka, na svečanoj sjednici Općinskog vijeća 2010. dobili zahvalnicu Općine Sv. Filip i Jakov, podsjeća Timo Santini – Seksi.

Izvor: Zadarski tjednik

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu