Hrvatska
Na pomolu novi financijski rekordi: Od turizma barem pet, a možda i 15 posto više eura nego lani
Prošla je godina donijela nikad više, 14,6 milijardi eura prihoda od stranih gostiju, a jedinstvena pozicija nedaleke autodestinacije unutar Schengena i dalje će pojačano raditi u korist hrvatskog turizma, smatraju analitičari.
Vidite sada da su sve te cijene kugli sladoleda i ležaljki imale smisla. Kugla do kugle i 14,6 milijardi, ironizira jedan od naših čitatelja nedavnu vijest da je Hrvatska u prošloj godini od stranih gostiju uprihodila rekordnih 14,6 milijardi eura. Drugi, pak, uvjeren da se u turizmu puno novca i dalje vrti na crno, smatra da se može govoriti i o cifri od blizu 20 milijardi. Kako god, vijest iz Hrvatske narodne banke bolja je nego se očekivalo, a turizam se lani pokazao čak četiri milijarde unosnijim nego posljednje godine prije korone.
Toliki skok nije se, dakako, dogodio u samo jednoj godini. U prvoj korona sezoni, 2020., prihodi od stranih gostiju više su nego prepolovljeni i dosegli su tek 4,8 milijardi eura, piše Večernji list.
Dogodine se situacija već uvelike stabilizirala unatoč restrikcijama putovanja koje su i dalje važile. Hrvatska je 2021. bila u krugu privilegiranih po brzini kojom se turizam oporavlja i prihod je dosegnuo 9,1 milijardu eura. Već u 2022., pak, postavljen je novi rekord s 13,1 milijardom prihoda od stranih gostiju da bi u prošloj godini turistička žetva bila obilnija za čak 1,5 milijardi i dosegnula spomenutih 14,6 milijardi eura.
Gostiju se očekuje više nego lani
Što slijedi i je li tako skokovit rast turističkih prihoda okončan? Gostiju se očekuje više nego lani, ali cijene, kako je najavljeno iz hotelijerskih redova, ipak više neće skakati kao lani. S tim se slaže i turistička analitičara, dr. Sanja Čižmar.
“Definitivno, u kontekstu smanjenih inflatornih očekivanja kao i zaoštrene konkurencije na turističkom tržištu Mediterana, rast cijena u turizmu u Hrvatskoj bit će znatno umjereniji nego prošle godine. Sukladno tom, predvidivi rast prihoda od turizma mogao bi biti na razini od pet do sedam posto”, procjenjuje dr. Čižmar, koja upozorava i da je prihod od stranih turista u prošloj godini nominalno veći 38,5 posto nego 2019., a realno puno manje od toga.
“Ako se uračuna inflacija koja po kumulativnoj stopi u razdoblju 2019.-2023. godine iznosi 26,6 posto, proizlazi da su prihodi od stranih turista od 2019. do lani rasli realno za 11,9 posto. Što se ove godine tiče, započelo je dobro, novim plusevima u dolascima i noćenjima, ali valja napomenuti da prvo tromjesečje čini tek 2,4 posto ukupnih godišnjih noćenja, tako da razinu optimizma valja više vezati za volumen rezervacija za glavnu sezonu. No, zbog fleksibilnih uvjeta otkaza rezervacija koji se nastavljaju i ove godine, očekujemo da se situacija s bookingom za glavnu sezonu iskristalizira relativno kasno”, rekla je Čizmar.
16 posto više gostiju i 15 posto više noćenja
Ova je godina, inače, počela sa čak 16 posto više gostiju i 15 posto više noćenja tijekom prva tri mjeseca nego je bio slučaj lani. Za ekonomskog analitičara dr. Željka Lovrinčevića, dovoljno dobro da se s optimizmom čeka nastavak godine. Do lanjskih 14,6 stiglo se kaže zahvaljujući kombinaciji triju faktora: i dalje pojačanoj potražnji kao posljedici odgođene potrošnje u koroni, poskupljenjima zbog inflacije, ali i dizanju kvalitete u hrvatskom turizmu.
“Rast prihoda u 2023. pokazao se čak i nešto većim od očekivanog, ali sve se stvarno povoljno poklopilo. Vjerujem da će i 2024. biti odlična turistička godina. Za zemlje koje nisu autodestinacija poput Grčke ili Turske, primjerice, bit će dosta neizvjesnosti, a geografska pozicija Hrvatske će i dalje pojačano raditi u korist našeg turizma. S druge strane, standard u Hrvatskoj raste brže nego u Njemačkoj i nekim drugim zemljama odakle nam turisti dolaze, pa bi se ove godine i domaći mogli iskazati više nego inače. Prihodi bi, stoga, mogli rasti barem deset, a možda i 15 posto prema prošloj godini”, procjenjuje Lovrinčević.
Što slijedi i hoće li 2024. donijeti ‘samo’ 700.000 ili 1,4 milijarde, pa čak i dvije milijarde turističkih eura, vidjet će se već s podacima HNB-a za prvo tromjesečje ove godine. No, nema dileme da će svaki dodatni euro za zemlju biti više nego dobrodošao.
Sve se svelo na europska sredstva i turizam
“Da, u hrvatskoj industriji se, nažalost, ništa ne događa, a u poljoprivredi ništa značajno. Sve se svelo na europska sredstva i turizam. A kad je riječ o turizmu, to je kao ples balerine u staklenim cipelicama. Sve je naizgled lijepo, elegantno i bez puno truda, ali ipak počiva na staklenim nogama.
Hrvatska uživa jedinstvenu poziciju nedaleke autodestinacije unutar Schengenu, a u našu korist idu i novi prometni pravci koji se planiraju u EU i to ostaje trajna prednost. Nećemo ih dozivati,. ali praktički jedan incident, jedno izlijevanje iz tankera, može sve pokvariti, urušiti cijelu ekonomiju, i vrijeme je da se počne ozbiljno razmišljati kako biti spreman za takve situacije. Svojevrsna polica osiguranja mogu biti, recimo, nacionalni fondovi koji bi se punili iz turističke rente”, kaže dr. Lovrinčević.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




