Prošla je godina donijela nikad više, 14,6 milijardi eura prihoda od stranih gostiju, a jedinstvena pozicija nedaleke autodestinacije unutar Schengena i dalje će pojačano raditi u korist hrvatskog turizma, smatraju analitičari.

Vidite sada da su sve te cijene kugli sladoleda i ležaljki imale smisla. Kugla do kugle i 14,6 milijardi, ironizira jedan od naših čitatelja nedavnu vijest da je Hrvatska u prošloj godini od stranih gostiju uprihodila rekordnih 14,6 milijardi eura. Drugi, pak, uvjeren da se u turizmu puno novca i dalje vrti na crno, smatra da se može govoriti i o cifri od blizu 20 milijardi. Kako god, vijest iz Hrvatske narodne banke bolja je nego se očekivalo, a turizam se lani pokazao čak četiri milijarde unosnijim nego posljednje godine prije korone.

Toliki skok nije se, dakako, dogodio u samo jednoj godini. U prvoj korona sezoni, 2020., prihodi od stranih gostiju više su nego prepolovljeni i dosegli su tek 4,8 milijardi eura, piše Večernji list.

Dogodine se situacija već uvelike stabilizirala unatoč restrikcijama putovanja koje su i dalje važile. Hrvatska je 2021. bila u krugu privilegiranih po brzini kojom se turizam oporavlja i prihod je dosegnuo 9,1 milijardu eura. Već u 2022., pak, postavljen je novi rekord s 13,1 milijardom prihoda od stranih gostiju da bi u prošloj godini turistička žetva bila obilnija za čak 1,5 milijardi i dosegnula spomenutih 14,6 milijardi eura.

Gostiju se očekuje više nego lani

Što slijedi i je li tako skokovit rast turističkih prihoda okončan? Gostiju se očekuje više nego lani, ali cijene, kako je najavljeno iz hotelijerskih redova, ipak više neće skakati kao lani. S tim se slaže i turistička analitičara, dr. Sanja Čižmar.

“Definitivno, u kontekstu smanjenih inflatornih očekivanja kao i zaoštrene konkurencije na turističkom tržištu Mediterana, rast cijena u turizmu u Hrvatskoj bit će znatno umjereniji nego prošle godine. Sukladno tom, predvidivi rast prihoda od turizma mogao bi biti na razini od pet do sedam posto”, procjenjuje dr. Čižmar, koja upozorava i da je prihod od stranih turista u prošloj godini nominalno veći 38,5 posto nego 2019., a realno puno manje od toga.

“Ako se uračuna inflacija koja po kumulativnoj stopi u razdoblju 2019.-2023. godine iznosi 26,6 posto, proizlazi da su prihodi od stranih turista od 2019. do lani rasli realno za 11,9 posto. Što se ove godine tiče, započelo je dobro, novim plusevima u dolascima i noćenjima, ali valja napomenuti da prvo tromjesečje čini tek 2,4 posto ukupnih godišnjih noćenja, tako da razinu optimizma valja više vezati za volumen rezervacija za glavnu sezonu. No, zbog fleksibilnih uvjeta otkaza rezervacija koji se nastavljaju i ove godine, očekujemo da se situacija s bookingom za glavnu sezonu iskristalizira relativno kasno”, rekla je Čizmar.

16 posto više gostiju i 15 posto više noćenja

Ova je godina, inače, počela sa čak 16 posto više gostiju i 15 posto više noćenja tijekom prva tri mjeseca nego je bio slučaj lani. Za ekonomskog analitičara dr. Željka Lovrinčevića, dovoljno dobro da se s optimizmom čeka nastavak godine. Do lanjskih 14,6 stiglo se kaže zahvaljujući kombinaciji triju faktora: i dalje pojačanoj potražnji kao posljedici odgođene potrošnje u koroni, poskupljenjima zbog inflacije, ali i dizanju kvalitete u hrvatskom turizmu.

“Rast prihoda u 2023. pokazao se čak i nešto većim od očekivanog, ali sve se stvarno povoljno poklopilo. Vjerujem da će i 2024. biti odlična turistička godina. Za zemlje koje nisu autodestinacija poput Grčke ili Turske, primjerice, bit će dosta neizvjesnosti, a geografska pozicija Hrvatske će i dalje pojačano raditi u korist našeg turizma. S druge strane, standard u Hrvatskoj raste brže nego u Njemačkoj i nekim drugim zemljama odakle nam turisti dolaze, pa bi se ove godine i domaći mogli iskazati više nego inače. Prihodi bi, stoga, mogli rasti barem deset, a možda i 15 posto prema prošloj godini”, procjenjuje Lovrinčević.

Što slijedi i hoće li 2024. donijeti ‘samo’ 700.000 ili 1,4 milijarde, pa čak i dvije milijarde turističkih eura, vidjet će se već s podacima HNB-a za prvo tromjesečje ove godine. No, nema dileme da će svaki dodatni euro za zemlju biti više nego dobrodošao.

Sve se svelo na europska sredstva i turizam

“Da, u hrvatskoj industriji se, nažalost, ništa ne događa, a u poljoprivredi ništa značajno. Sve se svelo na europska sredstva i turizam. A kad je riječ o turizmu, to je kao ples balerine u staklenim cipelicama. Sve je naizgled lijepo, elegantno i bez puno truda, ali ipak počiva na staklenim nogama.

Hrvatska uživa jedinstvenu poziciju nedaleke autodestinacije unutar Schengenu, a u našu korist idu i novi prometni pravci koji se planiraju u EU i to ostaje trajna prednost. Nećemo ih dozivati,. ali praktički jedan incident, jedno izlijevanje iz tankera, može sve pokvariti, urušiti cijelu ekonomiju, i vrijeme je da se počne ozbiljno razmišljati kako biti spreman za takve situacije. Svojevrsna polica osiguranja mogu biti, recimo, nacionalni fondovi koji bi se punili iz turističke rente”, kaže dr. Lovrinčević.