Connect with us

Hrvatska

Jaz između hrvatskih regija sve veći: Jedna od njih jedina je s padom stope siromaštva

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Vlada Andreja Plenkovića posljednjih mjeseci rado ističe koliko su za njezina (nepuna) dva mandata povećani proračunski izdaci za socijalnu sigurnost.

Koju god stranku uoči skorih izbora pitali, svaka će reći da njezin program znači i viši životni standard građana. Neke više naglašavaju intervencije u porezni sustav, neke veća socijalna davanja.

Tko god ima aspiracije za preuzimanje ili participiranje u budućoj vlasti obećava rast mirovina i plaća, a ima i ideje za priuštivije stanovanje kao jednu od brojnih varijabli za popravljanje demografske slike.

Ukratko, svi će reći da njiihovi programski miksevi politika vode porastu blagostanja. No, koliko god se to tiče svih birača, izborne utrke i dosad su najčešće pratili komentari kako sami programi ne odlučuju pobjednika. U ovoj su oni, barem zasad, u mnogo dubljoj sjeni okršaja dva “glavna brda”.

Vlada je u prilici pokazati rezultate, za razliku od oporbe, pogotovo one koja dosad nije imala priliku upravljati državom, a kako u pogledu ekonomskih pokazatelja ima dovoljno statističkih brojki koje joj idu u prilog, ne štedi se na podsjećanjima.

Najnoviji pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti

No, usporedno s brojkama o iznadprosječnom rastu BDP-a, nominalnom i realnom rastu plaća te npr. višekratnim redovnim i jednokratnim povećanjima mirovina, krajem prošlog tjedna iz Državnog zavoda za statistiku objavljeni su najnoviji pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti. Za njih će se više loviti oporba.

Nakon što su lani DZS-ovi podaci pokazali da su stopa siromaštva i broj osoba u riziku od siromaštva pali na rekordno niske razine, za 2023. ti su indikatori nešto lošiji jer se temelje na konceptu relativnog siromaštva, koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu te distribuciju dohotka unutar populacije.

Tako je prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu lani iznosio 18.843 eura ili 2067 eura više nego godinu prije (pri čemu je ekvivalentni dohodak povećan sa 9628 na 10.891 euro), ali stopa siromaštva porasla je s 18 na 19,3 posto, a broj osoba u riziku od siromaštva sa 19,9 na 20,7 posto.

Izračuni tih pokazatelja temelje se na godišnjoj Anketi o dohotku stanovništva, ističu u DZS-u. Objašnjavajući značenje koncepta relativnog siromaštva, navode kako kako stopa rizika od siromaštva pokazuje postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva (a on je utvrđen na 40 ili više posto ispod srednje vrijednosti ekvivalentnog dohotka), a ne koliko je osoba stvarno siromašno.

Stopa siromaštva pala samo na Jadranu

Ipak, i relativno gledano neke su brojke indikativne. To posebice vrijedi za kretanje stope siromaštva u pojedinim dijelovima RH. Primjerice, ona je lani pala samo u Jadranskoj Hrvatskoj. Spustila se, dakle, i nešto niže od rekordno niske 2022. – sa 18,2 na 17,5 posto, dok je uvjerljivo najviše porasla u Panonskoj Hrvatskoj, u kojoj je i inače najviša – s preklanjskih 25,9 posto prošle godine u toj je regiji porasla na 29,4 posto. Sve to ponešto govori i strukturi dohodaka, ponajprije u smislu udjela onih od renti, odnosno od kapitala.

Takvi su dohoci očito daleko zastupljeniji kod kućanstava na obali, kao i u Gradu Zagrebu u kojemu je i nakon lanjskog porasta za 1 postotni bod stopa siromaštva najniža u Hrvatskoj – 10,5 posto. Nasuprot tome je Slavonija u kojoj stopa siromaštva odražava znatno veći oslonac na dohotke od plaća i/li mirovina, pri čemu valja imati na umu i prosječnu dob tamošnjih žitelja, kao i razinu prosječnih plaća u odnosu na neke druge krajeve, piše Poslovni dnevnik.

Prebacivanje poreznog tereta

U predizbornom ambijentu takvi nalazi mogu poslužiti i kao poticaj za propitivanje politike oporezivanja dohodaka u Hrvatskoj. Drugim riječima, slika relativnog siromaštva možda upućuje na prostor za prebacivanje tereta oporezivanja s rada na oporezivanje dohodaka od kapitala i imovine.

Vladajuće strukture tome dosad nisu bile sklone, ali kako distribucija siromaštva u smislu regija nije od jučer, prema svemu sudeći to se dosad na izbornim rezultatima (promatrano po izbornim jedinicama) nije “kažnjavalo”.

Inače, već uobičajeno najranjivija u pogledu rizika od siromaštva su starija kućanstva, posebice samačka i posebice ženska. Promatrano prema radnom statusu, to su svakako nezaposleni. Ali najnoviji pokazatelji (relativnog) siromaštva i socijalne isključenosti pokazuju da je lani porasla, uz ostalo, i stopa rizika od siromaštva kod onih koji rade.

S preklanjskih 4,7 posto ona je lani premašila 6 posto, što je rezultat njezina povećanja kod zaposlenika, dok je kod samozaposlenih, koji su inače izloženiji tom riziku, ona prošle godine smanjena (sa 10,3 na 9,7 posto). To se vjerojatno dijelom može pripisati stanju na tržištu rada i profilu samozaposlenih s obzirom na deficitarna zanimanja.

Istodobno, kad je riječ o teškoj materijalnoj deprivaciji, slika je lani nešto poboljšana u odnosu na godinu prije. Taj status odnosi se na postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si zbog financijskih razloga ne mogu priuštiti najmanje 7 od 13 stavki materijalne i socijalne uskraćenosti.

Među njima su, primjerice, nepriuštivost adekvatnog grijanja, tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, mesnih ili ribljih obroka svaki drugi dan ili pak nemogućnost podmirivanja neočekivanog financijskog izdatka od 400-injak eura.

Više rundi pomoći

Vlada Andreja Plenkovića posljednjih mjeseci rado ističe koliko su za njezina (nepuna) dva mandata povećani proračunski izdaci za socijalnu sigurnost. Kako kažu, oni su 2016. iznosili 870 milijuna eura, a nakon što su lani premašili 1,42 milijarde, za ovu godinu za tu je namjenu predviđeno 1,84 milijarde. U aktualnom mandatu je za očuvanje radnih mjesta zbog posljedica pandemije, tj. pratećih ograničenja izdvojeno 1,67 milijardi, a uvedena je i naknada za starije osobe.

I prosječne mirovine i mirovinski izdaci znatno su rasli, na 8,4 milijarde eura planiranih za ovu godinu. Uz redovna usklađenja mirovina u proteklih nekoliko godina bilo je i više rundi jednokratnih novčanih pomoći umirovljenicima, najprije na račun Covid-pandemije, a potom i ublažavanja udara rasta cijena na životni standard, piše Poslovni dnevnik.

Konačno, inflacija u kombinaciji sa stanjem na tržištu rada i približavanjem izbora zaslužna je za izrazito snažan recentni rast plaća zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama. Proračunska izdvajanja za zaposlene, primjerice, 2016. su iznosila 3,4 milijarde, a ove godine planirana su (računajući i utjecaj prelaska općih bolnica sa županija i Grada Zagreba na državu) na 6,9 milijardi. Sve u svemu, mnogo je uloženo u socijalu, ali i inflacija je učinila svoje. Uskoro će na potezu biti birači.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Šef Hanfe: Osiguravatelji previše ulažu u nekretnine, postoji rizik od pada cijena

Objavljeno

-

Hrvatska osiguravajuća društva u portfeljima imaju znatno veći udio nekretnina u usporedbi s prosjekom EU-a, pa bi zbog umanjenja rizika moguće korekcije cijena nekretnina trebala preispitati strategije ulaganja i razmotriti diversifikaciju, poručio je danas čelnik Hanfe Ante Žigman.

Žigman je to rekao na Hrvatskim danima osiguranja, koji se održavaju u Opatiji u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), a okupljaju više od četiri stotine stručnjaka.

Kazao je da svjetsko tržište dionica raste, investitori se lako upuštaju u rizičnija ulaganja, dok gospodarski rast usporava i ne prati taj burzovni optimizam. Istodobno, visoka inflacija i dalje sprječava monetarno popuštanje i pad kamatnih stopa, unatoč očekivanjima da će se to uskoro dogoditi. 

“U takvom okruženju osiguratelji posebno moraju brinuti o potencijalnim tržišnim rizicima i pronaći načine kako umanjiti utjecaj eventualnog pada cijena i vrijednosti portfelja”, upozorio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u izjavi koja se prenosi u odvojenim priopćenjima HUO-a i Hanfe.

Naime, usporavanje prodaje poslovnih i stambenih nekretnina tijekom prošle godine sugerira da bi europsko, a time i domaće tržište nekretnina, moglo doživjeti promjene. To je prema Žigmanovim riječima važan signal za hrvatska osiguravajuća društva, jer imaju znatno veći udio nekretnina u svom portfelju u usporedbi s prosjekom EU-a.

“Tržište osiguranja kao cjelina ima dovoljno kapitalnih rezervi, ali…”

Pritom je iznio podatak da nekretnine u prosjeku iznose oko četvrtine ukupne imovine, dok kod nekih društava ta brojka doseže gotovo 60 posto. To naglašava potrebu, poručio je Žigman, da domaća društva za osiguranje preispitaju svoju strategiju ulaganja, razmotre diversifikaciju kako bi umanjila rizik moguće korekcije cijena nekretnina te osigurala dovoljnu likvidnost.

Iako Hanfina testiranja pokazuju da i u slučaju značajnijeg pada cijena tržište osiguranja kao cjelina ima dovoljno kapitalnih rezervi, Žigman upozorava da osiguravatelji trebaju pažljivo procijeniti rizike povezane s ulaganjem u nekretnine.

Rekao je da se, iako izravno ulaganje u nekretnine ima neke prednosti, ne smiju zanemariti rizici koje takva ulaganja nose. Osim što su sklone velikim fluktuacijama cijena, nekretnine su teže unovčive i ne osiguravaju brzu likvidnost kao neka druga ulaganja.

Za razliku od izravnog ulaganja u nekretnine, osiguravatelji na razini EU-a obično razmjerno raspoređuju svoja ulaganja među nekretninskim fondovima, dionicama i korporativnim obveznicama nekretninskih poduzeća, naveo je Žigman, naglasivši važnost očuvanja stabilnosti financijskog sustava, posebno tržišta osiguranja, koje čini gotovo 20 posto ukupne imovine hrvatskog sektora nebankarskih financijskih usluga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

“U konzervi graha pronašao sam štakora!” Nakon šokantne objave povlači se cijela serija iz velikog trgovačkog lanca

Objavljeno

-

By

“U konzervi smeđeg graha pronašao sam – štakora!” Tim se riječima, ali i slikom, portalu za potrošače javio unezvijereni kupac nakon što je otvorio pakiranje graha koje je kupio u našem trgovačkom lancu.

Jedan je kupac doživio nemali šok kada je otvorio konzervu smeđeg graha i u njoj vidio veliki komad štakora. Točnije, zadnji dio s repom, a kako je to izgledalo, najbolje svjedoči njegova fotografija koja uistinu nije za one slabijeg želuca.

Javio se Europskom centru izvrsnosti potrošača, odnosno njihovoj stranici na Facebooku Halo, inspektore, gdje je sve objavljeno. Nakon toga reagirao je Državni inspektorat, ali i lanac Konzum, koji pod svojim brandom K plus plasira grah Garden good. Proizvođač je talijanska tvrtka Fiamma Vesuviana S.R.L. Konzum je odlučio povući cijelu seriju neto količine 400 g, LOT broja L M261, najbolje upotrijebiti do 17. 9. 2026.

“Žao nam je zbog situacije koja se dogodila našem kupcu. Nastavno na zaprimljenu reklamaciju kupca, u koordinaciji s proizvođačem i svim nadležnim institucijama, poduzeli smo sve potrebne radnje sukladno internoj proceduri.

Obavijestili smo proizvođača i zatražili očitovanje. Iako u ovom trenutku ne raspolažemo svim potrebnim informacijama, u kontaktu smo s proizvođačem te smo iz predostrožnosti i s ciljem zaštite naših kupaca, na vlastitu inicijativu, navedenu seriju proizvoda povukli iz prodaje. Dodatno, proveden je inspekcijski nadzor kojim je utvrđeno da je Konzum proveo sve potrebne aktivnosti i provjere.

Još jednom želimo izraziti naše žaljenje te ćemo svakako napraviti sve što možemo kako bi detaljno provjerili sve okolnosti i osigurali da se ovakve situacije ne ponavljaju. Za sve ostale informacije u potpunosti smo na raspolaganju kupcima putem našeg besplatnog potrošačkog telefona 0800 400 000 ili maila konzum@konzum.hr”, odgovorili su iz Konzuma, prenosi Halo, inspektore.

Ako ste kojim slučajem kupili konzervu graha iz serije koja je povučena s polica, vratite ga u bilo koju Konzumovu trgovinu, gdje ćete dobiti povrat novca.

Proizvod je povučen

Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata također je po prijavi pronalaska štakora u konzervi provela nadzor.

“Utvrđeno je da je predmetno trgovačko društvo odmah po zaprimanju prijave potrošača pokrenulo postupak prikupljanja svih podataka o samom proizvodu odnosno prikupljanju podataka o LOT-u i roku trajnosti te su zatražili od proizvođača iz Italije da dostave očitovanje vezano za predmetnu prijavu. Po zaprimanju točnih podataka o LOT-u i roku trajanja sporne hrane dana 7. 5. 2024. godine on je dobrovoljno pokrenuo postupak povlačenja navedenog lota s tržišta Republike Hrvatske.

S obzirom na to da je proizvođač predmetne hrane u Italiji, Državni inspektorat će u skladu s procedurama prijaviti i dostaviti informacije u EU RASFF sustav (Europski sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje) o predmetnoj prijavi potrošača i povlačenju spornog lota s tržišta kako bi daljnje mjere prema proizvođaču provelo nadležno tijelo za sigurnost hrane u Italiji,” izvijestio je Državni inspektorat RH, prenosi Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Važna obavijest! Povlače se popularne grickalice, provjerite jeste li ih kupili

Objavljeno

-

By

Unsplash

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavila je da se povlače popularne grickalice.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Cheez Zum Cheese ring snacks – Cheddar Cheese Flavor, 25g, zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima, navodi se na web stranici HAPIH-a.

Podaci o proizvodu:

Dobavljač: Beagley Coppermann, De Kwakel, Nizozemska

Maloprodaja: Osmi kontinent d.o.o., Dubrovnik

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu