Hrvatska
NOVI CROBAROMETAR: HDZ i dalje prvi, podržava ga 28,7 posto ispitanika. SDP ima 13,9 posto podrške
Novi Crobarometar otkriva: promjena ima, ali ne i tektonskih. Istraživanje je provedeno između 1. i 17. veljače na uzorku od 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske.
Uspije li, međutim, oporba zadržati ovakav trend, u izbornu bi utrku mogla ući s bitno boljih startnih pozicija nego što je i sama vjerovala prije samo nekoliko mjeseci.
HDZ je i dalje prvi, podržava ga 28,7 posto ispitanika, što je neznatno manje nego prošli mjesec. Na drugom mjestu je SDP sa 13,9 posto podrške, što je i dalje znatno manje od HDZ-a, ali je veljača bila i četvrti mjesec zaredom u kojem je SDP-u rejting bio u porastu.
Raste i platforma Možemo! i ovog je mjeseca na trećem mjestu sa 7,6 posto podrške. Na četvrtom je mjestu i ravno sedam posto podrške za Most – i oni uz pozitivan trend – a na petom je Domovinski pokret sa 6,9 posto podrške i negativnim trendom. Male su to ipak razlike, bitka za treće mjesto i dalje je neizvjesna.
Od svih ostalih stranaka u Hrvatskoj, niti jedna nema podršku veću od 1,5 posto a zanimljivo je da se malo smanjio i postotak neodlučnih, kojih je u veljači bilo neznatno više od 18 posto.
Inače, da se ovih dana održavaju izbori, na njih bi vjerojatno ili sigurno izašlo 69 posto ispitanica i ispitanika; 28 posto sigurno ili vjerojatno ne bi, a tri posto – ne zna.
No, možda i najzanimljiviji podatak iz ovomjesečnog istraživanja tiče se smjera u kojem ide Hrvatska: postotak građana koji vjeruju da država ide u pogrešnom smjeru je naglo porastao – gotovo tri četvrtine građana, odnosno 74 posto ispitanih, je uvjereno u to – a to je čak pet postotnih bodova više nego u prošlom mjesecu. Na ovoj razini nezadovoljstvo je prošli put bilo početkom ljeta, kada je pravosuđe bilo u štrajku, a HEP prodavao plin za cent.
Još jedna mala podudarnost: iako najgore ocijenjen od svih institucija, i rejting Sabora je u veljači bio na razini iz tog vremena – malo bolje od dovoljan – pa možda građani ipak vide kakav takav smisao u parlamentarnim okršajima kad se afere razotkrivaju.
Istraživanje je provedeno između 1. i 17. veljače na uzorku od 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske, a objavio ga je Dnevnik Nove T.
Pojedinačna popularnost političara i ovaj mjesec bez pretjerano značajnih promjena. Zoran Milanović je i dalje najpopularniji političar u Hrvatskoj, na njega pozitivno reagira 50 posto ispitanih. Drugi je Božo Petrov na kojeg od svih ispitanih pozitivno reagira 40 posto. Tomislav Tomašević i Ivan Penava jedan su blizu drugog, jedan je pozitivac za 36, a drugi za 34 posto ispitanih. Peto mjesto najpopularnijih dijele Karolina Vidović Krišto i Dalija Orešković, 32 posto ispitanika ih doživljava kao pozitivke.
Najveći negativac i dalje je uporno Milorad Pupovac, gotovo tri četvrtine ispitanih ga tako doživljava. Loše stoji i Andrej Plenković, za 62 posto ispitanih on je ovog mjeseca bio negativac. Treći je Gordan Jandroković s 58 posto lošeg dojma, četvrti je šef oporbe Peđa Grbin, a peti Hrvoje Zekanović – jedan s 55 posto negativnog dojma, drugi s 52 posto.
Kad govorimo o neto dojmu – onome što ostaje kada od pozitivnog dojma oduzmemo negativni – u plusu je samo Zoran Milanović, i to za 6 posto. Božo Petrov je drugi, ali već je i on u laganom minusu od dva posto, baš kao i Karolina Vidović Krišto. Slijedi Davorko Vidović s -5, te Ivana Kekin sa – 7 posto neto omjera.
Hrvatska
Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za SSS i za VSS…
Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.
Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.
HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan
U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.
“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.
Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.
Ovo su najtraženija zanimanja?
Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:
zidari
fasaderi
krovopokrivači
vodoinstalateri
električari
podopolagači
automehaničari
automehatroničari
autolakireri
bravari
tokari
strojobravari
mesari
pekari
slastičari
kuhari
konobari
medicinske sestre
medicinski tehničari
laboratorijski tehničari
vozači lakih i teških dostavnih vozila
vozači autobusa
vozači vozila hitnih službi
U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.
Hrvatska
Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije
Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.
“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.
Hrvatska
USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)
Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.
Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.
“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.
Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja
HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .
Grad Zagreb i Zagrebačka Županija
Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program
Fotografi
Ekonomisti
Grafički urednici-dizajneri
Tehničari za logistiku i špediciju
Modni tehničari
Hotelijersko-turistički tehničari
Veterinarski tehničari
Prehrambeni tehničari
Tehničari cestovnog prometa
Stručni studij
Fizioterapija
Poslovna ekonomija
Ekonomija poduzetništva
Sveučilišni studij
Dizajn
Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)
Povijest umjetnosti
Komparativna književnost
Filozofija
Novinarstvo
Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)
Komunikologija
Politologija
Etnologija i kulturna antropologija
Kineziologija
Sociologija
Agroekologija
Ekonomija
Poslovna ekonomija
Split i Splitsko-dalmatinska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Hotelijersko-turistički tehničari
Komercijalisti
Poslovni tajnici
Tehničari za logistiku i špediciju
Tehničari za poštanske i financijske usluge
Upravni referenti
Stručni studij
Kineziologija
Management malog poduzeća
Management trgovine i turizma
Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu
Sportski management
Turističko poslovanje
Upravni studij
Sveučilišni studij
Biologija i tehnologija mora
Forenzika
Industrijsko inženjerstvo
Kemija
Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)
Kineziologija
Pomorski management
Poslovna ekonomija
Povijest (dvopredmetni)
Pravo
Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)
Rijeka i Primorsko-goranska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Upravni referenti
Stručni studij
Upravni studij
Sveučilišni studij
Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu
Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)
Pravo
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Osijek i osječko-baranjska županija
Trogodišnji srednjoškolski program
Prodavači
Fotografi
Cvjećari
Frizeri
Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program
Upravni referenti
Ekonomisti
Komercijalisti
Agrotehničari
Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti
Farmaceutski tehničari
Građevinski tehničari
Arhitektonski tehničari
Tehničari geodezije i geoinformatike
Ekološki tehničari
Agroturistički tehničari
Poslovni tajnici
Fizioterapeutski tehničari
Dentalni tehničari
Likovni umjetnici i dizajneri
Grafički urednici-dizajneri
Grafički tehničari pripreme
Grafički tehničari dorade i tiska
Zdravstveno-laboratorijski tehničari
Kozmetičari
Stručni studij
Računovodstvo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Fizioterapija
Upravni studij
Javna uprava
Bilinogojstvo
Agroekonomika
Građevinarstvo (opći smjer)
Sveučilišni studij
Pravo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Kultura, mediji i menadžment
Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)
Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti
Filozofija i hrvatski jezik i književnost
Filozofsko-teološki studij
Fizioterapija
-
magazin4 dana prije
FOTOGALERIJA / Nedjeljni đir Zadrom
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su danas otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
PRED VRATIMA PROMJENA VREMENA! / Nakon sunčane nedjelje, u ponedjeljak naoblaka, od utorka kiša i pljuskovi s grmljavinom
-
magazin5 dana prije
VIDEO / Švicarac Nemo pobjednik je Eurosonga 2024.