ZADAR / ŽUPANIJA
KALENDAR / Donosimo raspored hodočašća župa, Zavjetnih dana i duhovne obnove u svetištu sv. Šime u Zadru…
Organizirana hodočašća vjernika iz župa Zadarske nadbiskupije u svetište sv. Šime u Zadru započinju u subotu, 24. veljače. Tim povodom, don Damir Šehić, čuvar svetišta sv. Šime, objavio je kalendar s rasporedom svih hodočašća, zavjetnih dana i duhovnih obnova za 2024. godinu.

Sa župnicima u Zadarskoj nadbiskupiji, don Damir je dogovorio termine za pohod 72 župe iz Zadarske nadbiskupije, čija će se hodočašća svake subote od 2. ožujka do 3. studenog održavati u svetištu sv. Šime.

Dosada su u svetište sv. Šime organizirano, s unaprijed određenim datumom pohoda hodočastile 23 zadarske župe. Stoga ovo unaprijed utvrđeno sudjelovanje 72 župe predstavlja novo duhovno gibanje i stvarnost u Zadarskoj nadbiskupiji. Uz župe, dogovorena su i hodočašća crkvenih pokreta i zajednica iz Zadarske nadbiskupije. Za vrijeme hodočašća vjernici će sudjelovati u pobožnosti sv. Šimi, misnom slavlju, počastiti svečevu relikviju pojedinačnim pohodom ispred škrinje sv. Šime i upoznati se s poviješću svetišta.
„U organizaciji župa, svećenici su rado prihvatili dovesti svoje vjernike u svetište sv. Šime, znajući što sv. Šime predstavlja Zadranima i puku cijele Nadbiskupije kao drevno svetište i mjesto čašćenja sv. Šime već osam stoljeća. Prihvaćajući poziv na hodočašće, svećenici su podržali poticaj da se organiziranim i sustavno određenim dolascima hodočasnika iz svih zadarskih župa obnovi kult štovanja sv. Šime“, rekao je don Damir.
Uz hodočašća župljana iz svih krajeva Zadarske nadbiskupije subotom, u svetištu sv. Šime svakog 8.-og u mjesecu će se slaviti Zavjetni dan, s osobitom molitvenom nakanom za bolesne i razne potrebne. I dosada se svakog 8.-og u mjesecu u crkvi sv. Šime služila misa s nakanom za bolesne, utječući se u dan čiji je datum svečev blagdan (8. listopada) zagovoru sv. Šime.

Novost najavljenih Zavjetnih dana svakog 8.-og u mjesecu, od ožujka do rujna 2024. je u tome što će misna slavlja toga dana u svetištu sv. Šime predvoditi svećenici iz hrvatskih nad/biskupija te voditelji hrvatskih svetišta. Od ožujka, redom po mjesecima, zadarsko svetište će pohoditi i u njemu misu 8.-og predslaviti: Josip Šimatović (Svetište Hrvatskih mučenika na Udbini), Ivan Vučak (Krašić), Stipan Šurlin (Vepric), Kristijan Zeba (Viškovo), Krešimir Mateša (Katedrala sv. Jakova u Šibeniku), Tomislav Hačko, vicepostulator kauze bl. Alojzija Stepinca i Josip Ivanović (svetište sv. Nikole Tavelića, Šibenik).
Treća novost u duhovnoj ponudi svetišta sv. Šime su mjesečne jednodnevne duhovne obnove subotom koje će se održavati od ožujka do kolovoza, a predvoditelji su: fra Ivan Marija Đuzel, p. Ike Mandurić, p. Stjepan Ivan Horvat, don Josip Mužić, fra Ante Vučković i don Damir Stojić.

„Svećenici iz drugih biskupija rado su prihvatili dolazak te predvođenje zavjetnih dana i duhovnih obnova. Neki su već bili u svetištu sv. Šime, a neki će ga prvi put pohoditi. Zahvaljujem svima za odaziv i podršku. Svaki mjesec će se održati duhovna obnova kao duhovna okrepa i susret duhovnog zajedništva u prisutnosti sv. Šime. Želja nam je otvoriti vrata svetišta sv. Šime i ponuditi svim vjernicima Zadarske nadbiskupije, ali i drugih nad/biskupija susret s relikvijom, tijelom sv. Šimuna, da mu ljudi prinesu svoje molitve i potrebe. Uz unaprijed utvrđeni raspored hodočašća, svetište je otvoreno za svaku dodatno izraženu želju da se pojedinačno ili u grupama pohodi sv. Šime, i drugih dana u tjednu, prema dogovoru, kako bi se organiziralo vodstvo kroz crkvu i misa u svetištu koje nazivamo ‘svetište života’. Potičem na osobitu molitvu za djecu, mlade i obitelji“, rekao je don Damir. Šehić tijek hodočasničke sezone promatra i kao doprinos u Godini molitve koju je odredio papa Franjo ususret proslavi Jubileja 2025. godine.
„U Godini molitve, Sveta Stolica je osobito istaknula značaj svetišta i pohoda vjernika svetištima, nazivajući svetišta ‘kućom molitve’. Crkva pred vjernika stavlja svetište kao osobiti molitveni i duhovni ambijent u kojem ljudi dodatnim predanjem i s posebnom nakanom pronalaze mir i nadu“, rekao je don Damir, pozivajući sve vjernike iz Zadarske nadbiskupije i iz drugih hrvatskih biskupija te sve ljude dobre volje da hodočaste u svetište sv. Šime.

Don Damir podsjeća na susret pape Franje s rektorima i djelatnicima u svetištima koji je održan u Vatikanu u studenom 2023., kao 2. Međunarodni susret rektora svetišta. „U svetišta se odlazi moliti, stjecati pouzdanje u budućnost i pronaći utjehu zbog tereta, boli i briga koje opterećuju tijelo i duh. Neka stoga ta sveta mjesta obiluju utjehom i milosrđem. To znači također razlučivati o izboru svećenika za ispovijed, kako se ne bi dogodilo da oni koji dolaze u ispovjedaonicu naiđu na zapreke u življenju potpunog pomirenja“, rekao je tom prigodom papa Franjo, govoreći o svetištima kao povlaštenim mjestima molitve.
„Važno je i da svetišta posebnu pozornost posvete klanjanju, jer okolina i ozračje naših crkvi ne pozivaju uvijek na sabranost i klanjanje. Pomalo smo izgubili osjećaj za klanjanje. Trebamo ga ponovno steći“, potaknuo je rektore svetišta papa Franjo, izražavajući želju da se kod hodočasnika potiče iskustvo kontemplativne šutnje i klanjanja u tišini. To znači pomoći im da usmjere pogled na bitne stvari vjere.

„Klanjanje ne znači udaljavanje od života; to je prostor u kojem dajemo smisao svemu, kako bismo primili dar Božje ljubavi. Drugi dar je dar utjehe, otajstvo utjehe. U svetišta odlazimo kako bismo bili utješeni. Koliko ljudi odlazi tamo jer u svojem duhu i tijelu nose teret, bol, brigu. Bolest voljene osobe, gubitak člana obitelji, brojne situacije u životu često su uzrok samoće i žalosti, koje se polaže na oltar i čeka odgovor. Utjeha nije neka apstraktna ideja i ne čine je prije svega riječi, nego suosjećajna i nježna blizina koja obuhvaća bol i patnju. Suosjećajna i nježna blizina – to je Božji stil. On je blizak, suosjećajan i nježan“, istaknuo je papa Franjo, rekavši da „utješiti znači učiniti Božje milosrđe opipljivim“. Stoga u svetištima ne smije nedostajati „službe utjehe“.
„Neka utjeha i milosrđe obiluju u našim svetištima. Nada je potrebna svakom hodočasniku jer u svetište se ide da bi se budućnost gledala s većim pouzdanjem. To pokazuje sâma gesta hodočašća: tko kreće na put, u potrazi je za sigurnim odredištem. Svojom molitvom traži nadu, jer zna da jednostavna i ponizna vjera može zadobiti milost koja mu je potrebna. Stoga je važno da se po povratku kući osjeća uslišan i ispunjen mirom“, rekao je Papa. Papa je potaknuo i da se u svetištima velika pažnja posvećuje prihvatu hodočasnika, da ih se lijepo primi. „Pastoralnu brigu valja posvetiti i kada hodočasnici napuštaju svetište kako bi se vratili svom uobičajenom životu. Neka prime riječi i znakove nade, kako bi završeno hodočašće dobilo svoj puni smisao“, poručio je papa Franjo govoreći o duhu svetišta i poticajima što bi trebalo ponuditi hodočasnicima i tragateljima osobite Božje pomoći i zagovora svetaca u životu ljudi koji pohode svetišta.
Ines Grbić





Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





