Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

KALENDAR / Donosimo raspored hodočašća župa, Zavjetnih dana i duhovne obnove u svetištu sv. Šime u Zadru…

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Organizirana hodočašća vjernika iz župa Zadarske nadbiskupije u svetište sv. Šime u Zadru započinju u subotu, 24. veljače. Tim povodom, don Damir Šehić, čuvar svetišta sv. Šime, objavio je kalendar s rasporedom svih hodočašća, zavjetnih dana i duhovnih obnova za 2024. godinu.

Sa župnicima u Zadarskoj nadbiskupiji, don Damir je dogovorio termine za pohod 72 župe iz Zadarske nadbiskupije, čija će se hodočašća svake subote od 2. ožujka do 3. studenog održavati u svetištu sv. Šime.

Dosada su u svetište sv. Šime organizirano, s unaprijed određenim datumom pohoda hodočastile 23 zadarske župe. Stoga ovo unaprijed utvrđeno sudjelovanje 72 župe predstavlja novo duhovno gibanje i stvarnost u Zadarskoj nadbiskupiji. Uz župe, dogovorena su i hodočašća crkvenih pokreta i zajednica iz Zadarske nadbiskupije. Za vrijeme hodočašća vjernici će sudjelovati u pobožnosti sv. Šimi, misnom slavlju, počastiti svečevu relikviju pojedinačnim pohodom ispred škrinje sv. Šime  i upoznati se s poviješću svetišta.

„U organizaciji župa, svećenici su rado prihvatili dovesti svoje vjernike u svetište sv. Šime, znajući što sv. Šime predstavlja Zadranima i puku cijele Nadbiskupije kao drevno svetište i mjesto čašćenja sv. Šime već osam stoljeća. Prihvaćajući poziv na hodočašće, svećenici su podržali poticaj da se organiziranim i sustavno određenim dolascima hodočasnika iz svih zadarskih župa obnovi kult štovanja sv. Šime“, rekao je don Damir.

Uz hodočašća župljana iz svih krajeva Zadarske nadbiskupije subotom, u svetištu sv. Šime svakog 8.-og u mjesecu će se slaviti Zavjetni dan, s osobitom molitvenom nakanom za bolesne i razne potrebne. I dosada se svakog 8.-og u mjesecu u crkvi sv. Šime služila misa s nakanom za bolesne, utječući se u dan čiji je datum svečev blagdan (8. listopada) zagovoru sv. Šime.

Novost najavljenih Zavjetnih dana svakog 8.-og u mjesecu, od ožujka do rujna 2024. je u tome što će misna slavlja toga dana u svetištu sv. Šime predvoditi svećenici iz hrvatskih nad/biskupija te voditelji hrvatskih svetišta. Od ožujka, redom po mjesecima, zadarsko svetište će pohoditi i u njemu misu 8.-og predslaviti: Josip Šimatović (Svetište Hrvatskih mučenika na Udbini), Ivan Vučak (Krašić), Stipan Šurlin (Vepric), Kristijan Zeba (Viškovo), Krešimir Mateša (Katedrala sv. Jakova u Šibeniku), Tomislav Hačko, vicepostulator kauze bl. Alojzija Stepinca i Josip Ivanović (svetište sv. Nikole Tavelića, Šibenik).

Treća novost u duhovnoj ponudi svetišta sv. Šime su mjesečne jednodnevne duhovne obnove subotom koje će se održavati od ožujka do kolovoza, a predvoditelji su: fra Ivan Marija Đuzel, p. Ike Mandurić, p. Stjepan Ivan Horvat, don Josip Mužić, fra Ante Vučković i don Damir Stojić.

„Svećenici iz drugih biskupija rado su prihvatili dolazak te predvođenje zavjetnih dana i duhovnih obnova. Neki su već bili u svetištu sv. Šime, a neki će ga prvi put pohoditi. Zahvaljujem svima za odaziv i podršku. Svaki mjesec će se održati duhovna obnova kao duhovna okrepa i susret duhovnog zajedništva u prisutnosti sv. Šime. Želja nam je otvoriti vrata svetišta sv. Šime i ponuditi svim vjernicima Zadarske nadbiskupije, ali i drugih nad/biskupija susret s relikvijom, tijelom sv. Šimuna, da mu ljudi prinesu svoje molitve i potrebe. Uz unaprijed utvrđeni raspored hodočašća, svetište je otvoreno za svaku dodatno izraženu želju da se pojedinačno ili u grupama pohodi sv. Šime, i drugih dana u tjednu, prema dogovoru, kako bi se organiziralo vodstvo kroz crkvu i misa u svetištu koje nazivamo ‘svetište života’. Potičem na osobitu molitvu za djecu, mlade i obitelji“, rekao je don Damir. Šehić tijek hodočasničke sezone promatra i kao doprinos u Godini molitve koju je odredio papa Franjo ususret proslavi Jubileja 2025. godine.

„U Godini molitve, Sveta Stolica je osobito istaknula značaj svetišta i pohoda vjernika svetištima, nazivajući svetišta ‘kućom molitve’. Crkva pred vjernika stavlja svetište kao osobiti molitveni i duhovni ambijent u kojem ljudi dodatnim predanjem i s posebnom nakanom pronalaze mir i nadu“, rekao je don Damir, pozivajući sve vjernike iz Zadarske nadbiskupije i iz drugih hrvatskih biskupija te sve ljude dobre volje da hodočaste u svetište sv. Šime.

Don Damir podsjeća na susret pape Franje s rektorima i djelatnicima u svetištima koji je održan u Vatikanu u studenom 2023., kao 2. Međunarodni susret rektora svetišta. „U svetišta se odlazi moliti, stjecati pouzdanje u budućnost i pronaći utjehu zbog tereta, boli i briga koje opterećuju tijelo i duh. Neka stoga ta sveta mjesta obiluju utjehom i milosrđem. To znači također razlučivati o izboru svećenika za ispovijed, kako se ne bi dogodilo da oni koji dolaze u ispovjedaonicu naiđu na zapreke u življenju potpunog pomirenja“, rekao je tom prigodom papa Franjo, govoreći o svetištima kao  povlaštenim mjestima molitve.

„Važno je i da svetišta posebnu pozornost posvete klanjanju, jer okolina i ozračje naših crkvi ne pozivaju uvijek na sabranost i klanjanje. Pomalo smo izgubili osjećaj za klanjanje. Trebamo ga ponovno steći“, potaknuo je rektore svetišta papa Franjo, izražavajući želju da se kod hodočasnika potiče iskustvo kontemplativne šutnje i klanjanja u tišini. To znači pomoći im da usmjere pogled na bitne stvari vjere.

„Klanjanje ne znači udaljavanje od života; to je prostor u kojem dajemo smisao svemu, kako bismo primili dar Božje ljubavi. Drugi dar je dar utjehe, otajstvo utjehe. U svetišta odlazimo kako bismo bili utješeni. Koliko ljudi odlazi tamo jer u svojem duhu i tijelu nose teret, bol, brigu. Bolest voljene osobe, gubitak člana obitelji, brojne situacije u životu često su uzrok samoće i žalosti, koje se polaže na oltar i čeka odgovor. Utjeha nije neka apstraktna ideja i ne čine je prije svega riječi, nego suosjećajna i nježna blizina koja obuhvaća bol i patnju. Suosjećajna i nježna blizina – to je Božji stil. On je blizak, suosjećajan i nježan“, istaknuo je papa Franjo, rekavši da „utješiti znači učiniti Božje milosrđe opipljivim“. Stoga u svetištima ne smije nedostajati „službe utjehe“.

„Neka utjeha i milosrđe obiluju u našim svetištima. Nada je potrebna svakom hodočasniku jer u svetište se ide da bi se budućnost gledala s većim pouzdanjem. To pokazuje sâma gesta hodočašća: tko kreće na put, u potrazi je za sigurnim odredištem. Svojom molitvom traži nadu, jer zna da jednostavna i ponizna vjera može zadobiti milost koja mu je potrebna. Stoga je važno da se po povratku kući osjeća uslišan i ispunjen mirom“, rekao je Papa. Papa je potaknuo i da se u svetištima velika pažnja posvećuje prihvatu hodočasnika, da ih se lijepo primi. „Pastoralnu brigu valja posvetiti i kada hodočasnici napuštaju svetište kako bi se vratili svom uobičajenom životu. Neka prime riječi i znakove nade, kako bi završeno hodočašće dobilo svoj puni smisao“, poručio je papa Franjo govoreći o duhu svetišta i poticajima što bi trebalo ponuditi hodočasnicima i tragateljima osobite Božje pomoći i zagovora svetaca u životu ljudi koji pohode svetišta.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 

ZADAR / ŽUPANIJA

Kreditom do uspjeha: Zadarska županija subvencionira kamate na poduzetničke kredite

Objavljeno

-

By

Zadarska županija postavlja nove standarde u podršci poduzetništvu! S ciljem poticanja investicija i gospodarskog rasta, pokrenut je program Kreditom do uspjeha koji poduzetnicima omogućuje povoljnije uvjete kreditiranja, uz županijsku subvenciju kamate od 2 posto.

Uz aktualni javni poziv subvencija kamatne stope za kredite HBOR-a, program Kreditom do uspjeha predstavlja značajan korak naprijed u podršci poduzetništvu u Zadarskoj županiji. Ovaj program nudi subvencionirane kamate na kredite, fleksibilne iznose i jednostavnu proceduru.

Cilj je olakšati poduzetnicima pristup financijskim sredstvima i tako doprinijeti razvoju cijele županije. Zahvaljujući suradnji s 8 poslovnih banaka, poduzetnici mogu odabrati najpovoljniju opciju i skratiti vrijeme potrebno za odobrenje kredita.

Župan Božidar Longin istaknuo je kako je program Kreditom do uspjeha jasan pokazatelj opredjeljenja Zadarske županije da aktivno radi na stvaranju povoljnog poslovnog okruženja.

“Ovim programom želimo olakšati pristup financijskim sredstvima i stvoriti povoljnije uvjete za investicije, što će se pozitivno odraziti na razvoj cijele županije. Ulaganjem u poduzetništvo, ulažemo u budućnost naše županije”, naglasio je župan.

Povoljniji uvjeti kreditiranja omogućit će poduzetnicima da investiraju u nove tehnologije, proizvode i usluge, čime će povećati svoju konkurentnost na tržištu.

Poduzetnici koji su zainteresirani za ovaj program mogu se obratiti svojoj poslovnoj banci ili se informirati na službenim mrežnim stranicama Zadarske županije.

Župan Longin pozvao je poduzetnike da iskoriste ovu priliku i ulažu u razvoj svojih poslovanja.

“Naše stručne službe su tu da pomognu poduzetnicima oko prijave i svih potrebnih informacija”, poručio je župan.

Ključne značajke programa:

Iznos kredita: Od 30.000 do 400.000 eura

Namjena: Investicije u gospodarske i poslovne objekte, nabava opreme, proširenje poslovanja…

Subvencija: Županija subvencionira kamatnu stopu u visini od 2% godišnje

Rok otplate: Do 10 godina

Poček kredita: Do 2 godine

Sudionici: 8 poslovnih banaka (Erste banka, OTP banka, Hrvatska poštanska banka, Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka, Raiffeisen banka, Agram banka, Podravska banka)

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Daroviti učenici iz područja matematike kod župana Longina: “Prihvatili ste svoj talent i odlučili ga dodatno izbrusiti”

Objavljeno

-

By

Župan Božidar Longin primio je u Domu Zadarske županije učenike osnovnih i srednjih škola  koji su pohađali radionice za darovitu djecu iz područja matematike. Naime, Zadarska županija po prvi je puta tijekom prošle školske godine provela identifikaciju darovite djece iz područja matematike prilikom čega je utvrđeno da imamo 3,9 posto darovite djece iz ovoga područja, što se uklapa u nacionalni prosjek.

Prilikom identifikacije učenici su testirani univerzalnim mjernim instrumentom koji je Zadarskoj županiji ustupio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Darovita djeca, 19 učenika petih razreda osnovne škole i 6 učenika prvih razreda srednje škole pohađala su za vrijeme prošle školske godine radionice svake druge subote.

„Uvijek ističem kako je ulaganje u naše najmlađe izravan ulog u našu zajedničku budućnost. Imamo obvezu učiniti sve što možemo kako bismo svojoj djeci i mladima osigurali što bolje uvjete za obrazovanje, kako bismo im otvorili vrata za dodatno usavršavanje, za rad na sebi. Ovdje smo kako bismo vama, drage učenice i učenici, zahvalili na tome što ste učinili nešto jako dobro za sebe. Prihvatili ste svoju darovitost, svoj talent i odlučili ga dodatno izbrusiti uz pomoć svojih mentora. Oni su ti vješti majstori koji svoje znanje ne samo imaju, već i znaju prenijeti drugima. Upravo je to najveća odlika dobrog profesora i učitelja“, kazao je župan Longin dodajući kako su često metodika i didaktika nepravedno zanemarene vještine, a one su, kako je naveo, te o kojima ovisi kvalitetan prijenos znanja na nove generacije.

„No, sva vještina mentora ne bi bila korisna da kod vas nije postojalo još nešto osim darovitosti – volja i želja za dodatnim radom. Znamo da je školski kurikul jako zahtjevan. Puno je školskih predmeta, puno je gradiva. Uz sve navedeno, mnogi od vas imaju i više izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti. Sve to traži puno vremena. U tom kontekstu odlučiti se još i na dodatni rad, i to ne iz bilo kojeg predmeta, već iz svima teške matematike, nešto je što zaslužuje najveću moguću pohvalu. Čestitam vam na snazi, volji i upornom radu. Budite sigurni da ste kroz ovo pametno uložili u svoju budućnost“, poručio je župan.

Na prijemu su bile su i mentorice Renata Bešić, Anita Šimac te roditelji darovite djece. Spomenimo da je Anita Šimac ove godine među 513 nagrađenih odgojno-obrazovnih djelatnika koje je u povodu Svjetskog dana učitelja nagradilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. S darovitim učenicima radile su još mentorice Natalia Cvelf, Ivana Matanović i Marijana Gladović.

Darovita djeca osnovnih škola: Ivan Dijan, Hrvoje Jordan, Luka Karimović, Šimun Nakić, Matija Paripović, Toma Perić, Oliver      Perić, Tamara Peša, Lucija Protić, Ivano Sorić, Marcela Stulić, Frane Surjan, Ana Šimunić, Tina Škoda, Filip Vasiljevski,  Ante Veršić, Jakov Vidaić, Luka Zupan i Šimun Žuanić.

Darovita djeca srednjih škola:  Lucija Fuzul, Adrian Kolanović, Marin Mlinarić, Tome Sikirić, Mate Šarić i Marino Vranić.

IvanDijan
HrvojeJordan
LukaKarimović
ŠimunNakić
MatijaParipović
TomaPerić
OliverPerić
TamaraPeša
LucijaProtić
IvanoSorić
MarcelaStulić
FraneSurjan
AnaŠimunić
TinaŠkoda
FilipVasiljevski
AnteVeršić
JakovVidaić
LukaZupan
ŠimunŽuanić
   
   
LucijaFuzul
AdrianKolanović
MarinMlinarić
TomeSikirić
MateŠarić
MarinoVranić

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Blagdan sv. Frane svečano proslavljen u crkvi sv. Frane

Objavljeno

-

By

Foto: Angelina Matković/Zadarska nadbiskupija

Blagdan sv. Frane svečano je proslavljen u petak, 4. listopada, u crkvi sv. Frane u Zadru, koja je najstarija franjevačka crkva u Hrvatskoj i najstarija franjevačka crkva izvan Italije, izgrađena još za Franjinog života, oko 1221. godine.

Svečano večernje misno slavlje predvodio je fra Bojan Rizvan, župnik župe Presvetog Srca Isusova na Voštarnici u Zadru, u kojoj pastoralno djeluju franjevci Provincije sv. Jeronima čije je sjedište u zadarskom samostanu sv. Frane. Među osmoricom svećenika suslavitelja bio je i fra Ilija Barišić koji 53 godine djeluje kao misionar u Kongu.

„Siromašni i ponizni Franjo, bogat u nebo ulazi“, istaknuo je fra Bojan Franjine osobine, rekavši da je taj čudesni svetac u svom životu „postao živa slika Kristova“, kako kaže i molitva Crkve na njegov blagdan.

„Sv. Franjo nije bio voštana figura kojom je htio pokazati Kristov lik, nego je postao živa slika Kristova. U njemu su ljudi mogli vidjeti lik Isusa Krista. Kažu da je bio svetac koji je najviše sličio na Isusa. Ali, ne po svom fizičkom izgledu, nego po svome srcu, po svom ponašanju, po svom djelu“, istaknuo je fra Bojan, rekavši da je takvim sv. Franju učinila osobina zaljubljenosti u Krista.

„Gledajući život sv. Franje u cjelini, možemo reći da je on uistinu bio zaljubljenik, i to u Isusa Krista. Franjo se zaljubio u Krista. Mi znamo, iz našeg iskustva zaljubljivanja u neku osobu. Kad se netko zaljubi, onda ta druga osoba, u koju si zaljubljen, postane središnja ličnost u našem životu. Sve se vrti oko te osobe. Zaljubivši se u Krista, Krist je Franji uistinu postao središnja osobnost cijelog njegovog života. Zato je Franjo u svom životu prepoznao zaljubljenost u Krista. Ljubav prema Kristu obuzela je njegovo srce da je bio spreman učiniti sve za njega“, istaknuo je fra Bojan, naglasivši da je sv. Franjo iz zaljubljenosti u Isusa Krista postao heroj i svetac.

„Postao je heroj u kojem su se očitovale njegove čudesne kreposti i svetac u kojem u potpunosti možemo prepoznati lik Isusa Krista. Franjo je shvatio: ako je njegova zaljubljenost u Krista tako snažna, ako prožima njegovo srce, onda susret s Kristom postaje mjesto gdje ja postajem njemu sličan. Franjo je shvatio da su molitva i odnos s Bogom prostor u kojem raste njegova sličnost s Gospodinom“, rekao je fra Bojan, podsjetivši da je Toma Čelanski, životopisac sv. Franje, rekao da je „sv. Franjo čovjek koji je sav postao molitva“.

„Sve Franjine riječi, svako njegovo ponašanje, svaka gesta njegovog života bila je molitva. U potpunosti je uronio u molitvu jer je shvatio da tamo može živjeti istinsku suobličenost Kristu. Molitva sv. Franje je rasla, bila je prostor gdje je on spoznavao Boga“, rekao je fra Bojan. Podsjetio je na Kristovu riječ u molitvi u navještenom evanđelju: „Slavim te, Oče, gospodaru neba i zemlje, što si otajstva kraljevstva sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima“.

„U molitvu ulaze maleni, jer su svjesni da tu mogu doći pred Velikoga koji ih ljubi. Maleni ljudi mole jer znaju da ima veći koji ih može obdariti svojom blizinom koja sve preobražava. Zato je Franjo tražio od svoje braće da žive malenost. Zato je svoju braću nazvao Malom braćom, da budu uvijek spremni prihvatiti od Gospodina ono što im on nudi, što im on daje.

S druge strane, zaljubljenost u Isusa u potpunosti je promijenila Franjine želje. Ljubav je jako povezana sa željama. Kada istinski doživiš ljubav, onda shvatiš da ona mijenja tvoj život. Što ti je prije bilo važno, sada ti više nije važno. Važno ti je ono što te veže uz voljenoga. Važno je ono što ti je bitno u životu onoga koga ti voliš“, poručio je fra Bojan.

To je doživio i posvjedočio sv. Franjo. „U trenutku svoga obraćenja, kad je doživio da ga je Bog doista pohodio, Franjo više ne traži Boga da mu nešto učini u životu. To je čudesno. Sveci su ljudi koji Boga ne žele učiniti svojim slugom. Nego, sveci su, poput sv. Franje, ljudi koji su spremni sebe učiniti Božjim slugom.

Zato je sv. Franjo na početku svoga hoda, kad je ušao u crkvicu pred križ sv. Damjana, tamo molio: ‘Gospodine, što želiš da učinim?’. Nije sv. Franjo tražio Gospodina da mu on nešto učini, da riješi nekakav njegov problem; da ozdravi nekoga iz njegove blizine, da riješi neku poteškoću s kojom se suočio. Franjo to ne traži.

Franjo sebe stavlja na raspolaganje Bogu i Bog po njemu čini čudesna djela. Zato je Franjo postao otvorena stranica Evanđelja koju mi danas možemo čitati. U siromaštvu i poniznosti bogat ulazi u nebo. Franjina molitva je rasla do te mjere da je prije svoje smrti tražio od Gospodina dvoje. Prvo, da mu udijeli milost one ljubavi koju je Krist imao kad je umirao za nas na križu. Franjo je shvatio da nijedna ljubav ne ide bez boli. Da je svaka istinska ljubav spremna dati se raniti, zbog onoga koga voliš. Zapravo, ljubav pretpostavlja otkrivanje naše ranjivosti. To da možeš biti ranjen, znači da si spreman voljeti.

Osim što moli da osjeti ljubav kakvu je Gospodin osjetio na križu, Franjo traži od njega još: ‘Daj, Gospodine da osjetim i onu bol koju si ti osjetio kad si umirao za nas na križu’“, istaknuo je fra Bojan, rekavši da bismo mi molili sv. Franju da nas riješi neke naše bolesti, teškoće, boli koju imamo, nekog križa.

„A Franjo baš shvaća da taj križ i ta bol mogu posvetiti njegov život. Da križ, bol i patnja mogu biti prostor u kojem će biti suobličen Kristovoj ljubavi. To se događa Franji. Zato je Franjo lik kojeg naviješta mudri Sirah kad kaže: ‘Evo onoga koji je za svoga života popravio dom’“, istaknuo je fra Bojan.

Podsjetio je da vrijeme u kojem je živio sv. Franjo nije bilo dobro za Crkvu koja je tada prilično bila zaboravila na Isusa. Mnogi su zanemarili siromahe, živjeli su u bogatstvu, zanemarili su istinske vrednote koje proizlaze iz evanđelja.

„Ali, Franjo je shvatio da Crkvu može popraviti samo svetošću svoga života. Crkvu Kristovu nećemo popraviti ako stalno imamo neke loše komentare. Tako se Crkva ne popravlja. Crkva se popravlja živeći sveto. To je shvatio sv. Franjo, spoznao je tu istinu i zato je bio spreman svoj život založiti za popravak Crkve Božje. Želio je da po njegovom svjedočanstvu života Crkva bude malo svetija. Zato je Franjo gajio ljubav prema Kristu koji je prisutan u sakramentima, u životu Crkve“, rekao je fra Bojan, podsjetivši kako su Franji u njegovo vrijeme govorili neka vidi kako žive svećenici, ogrezli u različitim slabostima, Boga ne zazivaju, na njima se ne može vidjeti svjedočanstvo Isusa Krista.

„Franjo kaže: Možda to jest istina, ali po rukama toga čovjeka, svakog dana, sa sâmog neba spušta se Krist, Gospodin naš. Franjo kaže, kad se to događa, cijeli svemir neka se potrese, svaki čovjek neka uzdrhti, kad je na oltaru, u rukama svećenika, Krist Gospodin Bog naš.

Koje ljubavi sv. Franjo ima prema euharistiji, svećeništvu, Crkvi i sakramentima? Franjo je shvatio da samo tako može promijeniti Crkvu i pokazati kako je istinski zaljubljenik u Isusa Krista. Zato je križ Gospodnji postao ponos sv. Franje. Za njega se uistinu može reći: ‘Bože sačuvaj da bih se ičim ponosio, osim križem Gospodina našeg Isusa Krista’.

Zato mu je Gospodin dopustio i dao milost da na svom tijelu nosi rane raspetoga Krista. Te rane su boljele, krvarile, te rane su bile znakovi muke. Ali, Franjo je dopustio da te rane budu i znakovi preporođenja od kojih će on primati milosti“, poručio je fra Bojan, potaknuvši vjernike da u ranama vide i žive ih kao znakove koji će nas preobražavati, da znamo iz rana krenuti u novi život.

„Zato nam je sv. Franjo poticaj. Stojimo u bogoslužju kao u predvorju neba i gledamo siromašnog i poniznog Franju koji bogat ulazi u nebo. Ali, bogat je svojom ljubavlju, svojim dobročinstvima i svojom svetošću. O, kad bismo mi danas, po njegovom primjeru i zagovoru, odlučili biti tako bogati da svojim životom izgrađujemo Crkvu Božju, koji ćemo paziti na svoje riječi i na svoj jezik“, potaknuo je Rizvan, rekavši da smo pozvani izgrađivati Crkvu i moliti za nju.

„Tako ćemo biti vjerni sinovi i štovatelji sv. Franje te će se i u nama dogoditi da će Bog biti naš mir. Ako dođemo k njemu, on će postati naš odmor. Franjo je shvatio da iz blizine s Bogom baštini mir kojeg mu nitko ne može ukrasti, a on ga može darovati svakome po svojoj radosti. Dao Gospodin da po njegovom zagovoru i primjeru baštinimo taj mir, kušamo Gospodnju dobrotu u Kristovom tijelu i postanemo ljudi koji ćemo svojim životom očitovati ljepotu pripadnosti Kristu i Crkvi Božjoj. Neka Crkva bude svetija po mom i po tvom životu, kako je bila sveta i po životu sv. Franje“, poručio je fra Bojan Rizvan.

Za vrijeme mise na pokrajnjem oltaru, ispred kipa sv. Franje, bila je izložena i relikvija sv. Franje. U samostanu sv. Frane u Zadru čuva se Bula proglašenja Frane svetim, 16. srpnja 1228., kojom papa javlja zadarskom samostanu sv. Frane da se Franjo proglašava svetim i to svega dvije godine nakon njegove smrti.

Ines Grbić

Foto: Angelina Matković

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu