Iz poprilično napete političke i društvene atmosfere, vrlo je lako zaključiti da su parlamentarni izbori sve bliže, a tako i zanimanje za popularnost stranaka postaje sve veće. U središnjem Dnevniku HTV-a objavljen je drugi ovogodišnji HRejting koji je proveden od 15. do 17. veljače na uzorku od 1000 ispitanika. Mogućnost pogreške je plus/minus 3,53 posto, a razina pouzdanosti 95 posto.

Slova i riječi oslikavaju ambijent u kojem se anketa provodila. Bili su to dani u kojima je slučaj Turudić i dalje “iskakao” iz svih medijskih i političkih objava, dani u kojima je zbog slučaja Geodetski fakultet policija ušla u Ministarstvo kulture, dani u kojima su pripreme prosvjeda u organizaciji 11 stranaka lijevo od centra bile na vrhuncu, a zatim i sam prosvjed na Trgu svetog Marka koji se također održao u vrijeme našeg istraživanja.

Sve te okolnosti, u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici bez predizbornih koalicija, dovele su do toga da bi četvrtina birača i dalje zaokružila HDZ. Točno 25,2 posto.

Također i dalje, neodlučni su druga politička snaga u zemlji i usto snaga koja bi mogla odlučiti o izbornom pobjedniku. Trenutačno ih je 17,7 posto.

SDP im nikad nije bio bliže. Ovaj su mjesec malo iznad 17 posto potpore (17,3 posto). Ali ovaj mjesec Možemo! više nije odmah iza SDP-a. Treću stranačku poziciju preuzeo je Most koji je nadomak 9 posto (8,7 posto).

U stopu ga slijedi još jedna stranka s desnog političkog spektra – Domovinski pokret. Veljaču zaključuju s 8,5 posto. Tek sad dolazi Možemo! koji je pao na peto i ujedno posljednje mjesto stranaka koje prelaze izborni prag. Njihov je trenutačni rejting 8,1 posto.

Od preostalih 15 stranaka iz naše ankete nijedna ne da nije blizu izbornog praga nego ne uspijevaju dosegnuti ni jedan i pol posto biračke potpore.

U skupini koja se kreće oko jedan posto su, redom: HSS (1,4 posto), izjednačeni Puljkov Centar (1,2 posto) i vladajući HNS (1,2 posto%), IDS (1,1 posto), HSU (1,1 posto) te Fokus (1 posto).

Manje od jedan posto birača zaokružuje stranku Karoline Vidović Krišto (OiP – 0,9 posto), stranku eurozastupnika Sinčića (Ključ Hrvatske – 0,9 posto), Vanđelićevu Republiku (0,9 posto), Radničku frontu Katarine Peović (0,8 posto), bivše SDP-ovce sad Socijaldemokrate (0,8 posto), 

Mostove koalicijske partnere Suvereniste (0,7 posto), Hrebakov HSLS (0,5 posto), AP župana Jelića (0,5 posto) kao i Zekanovićev HDS (0,3 posto).

Ako usporedimo ovaj HRejting s onim iz siječnja, postoji li kod ijedne stranke znatnija promjena u popularnosti, bilo na gore ili dolje?

Uzme li se u obzir da anketa nije projekcija izbornih rezultata nego isključivo pokazatelj trendova, onda se situacija vezano uz neodlučne birače kreće u dobrom smjeru. Njihov broj, istina malo, ali nakon dugo vremena ipak pada – za oko pola posto (-0,55 posto).

Takav iako mali, ali ipak pad sigurno ne zadovoljava stranke. Ponajprije HDZ (-0,38 posto) i Možemo (-0,18 posto), koje su jedine među onih pet koje prelaze izborni prag trenutačno u minusu. HDZ od 0,38, a Možemo od 0,18 posto.

Preostale tri, u manjem su ili većem plusu. Desni Most (+0,55 posto) u manjem, također desni Domovinski pokret (+0,62) – u malo većem i lijevi SDP (+1,53 posto) u najvećem. Grbinova stranka s rastom u mjesec dana od 1,5 posto, proizlazi kao dobitnik HRejtinga za veljaču.

Neznatan pad u broju neodlučnih

Politički analitičar Pero Maldini gostovao je u Dnevniku HTV-a te komentirao novi HRejting. 

– Hrvatsko političko tijelo je prilično stabilno u izboru svojih političkih preferencija. Rekao bih da je petrificirano. Već dugo nema gotovo nikakvih, bar ne značajnijih promjena, a ove promjene koje možemo vidjeti iz mjeseca u mjesec, pa tako i u ovome mjesecu su unutar statističke pogreške. Čini mi se da ovim rezultatima možemo možda nazrijeti nešto što bi mogao biti trend, ako će se one ponavljati u sljedećim mjesecima. Prije svega, vidjeli smo jedan neznatan pad u broju neodlučnih od nekih malo više od pola posto. Ali vidimo isto nešto kod SDP-a da su dobili po prvi put 1,5 posto što bi moglo značiti da su se na neki način birači ljevice probudili i da bi možda SDP-u pokloniti, a ne nekim drugim lijevim strankama svoje povjerenje u sljedećim mjesecima, rekao je Maldini.

“Jedan dio razočaranih ljevičara”

– Ako uzmemo u obzir da je istraživanje rađeno upravo u vrijeme kada je bio ovaj veliki prosvjed udružene ljevice u Zagrebu, koji je naravno bio prvi predizborni skup sa željom da poluči nekakav efekt, onda mislim da Možemo!, koji su bili glavni organizatori ovoga skupa, na neki način mogu biti vrlo nezadovoljni zato što ništa nisu profitirali, neposredno taj dojam se mogao i trebao preliti u ove rezultate, oni su ostali čak s nekakvim malim minusom u odnosu na protekle mjesece. Vrlo je moguće da unutar ovoga dijela neodlučnih postoji jedan dio razočaranih ljevičara koji bi inače dali svoj glas SDP-u. Ako bi to bilo možda točno, pa ovaj 1,5% znači da su se probudili, ako će sad SDP zajahati taj val, možda bi mogao to kapitalizirati u sljedećim mjesecima. Međutim, to samo ovisi i o njima i o tome hoće li konačno ponuditi neke političke sadržaje, rekao je.