Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

MUKE PO PRORAČUNU / Pročelnik Kasap: “Zadar i Zadrani taoci su sumanute politike. Na dispoziciji nikad više sredstava, projekti spremni, a mi ih ne možemo kandidirati. Ne možemo raditi.”

Objavljeno

-

foto: Diadora TV, screenshot

Paralelno sa njegovom proračunskom blokadom, s pažnjom se putem novog Prostornog plana kroji urbanistička budućnost grada Zadra. O takvoj situaciji, na Diadora TV razgovarali su s Darkom Kasapom, pročelnikom upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra.

“Od zelenih parkova do obnovljene obale, grad teži postati primjer održivog razvoja i urbanog blagostanja“, kazao je pročelnik Kasap.

U nastavku, dodao je kako trenutačna proračunska situacija i rasprave unutar Gradskog vijeća zapravo nemaju izravan utjecaj na Prostorni plan:

– Prostorni plan je zaseban proces koji ide svojim tijekom, neovisno o proračunskim izazovima. Povezivanje ovih dviju stvari rezultat je političkog populizma i ne odražava stvarnu situaciju.

Cilj prostornog planiranja je slušati i provoditi volju građana, a ne prilagođavati plan političkim zahtjevima, kaže Kasap.

– Dugo se nije ovakva pažnja koncentrirala oko neke teme. Prije tri godine započeli smo izmjene i dopune PP, dakle još u prošlom sazivu Gradskog vijeća. Politika grada je odlučila da neke stvari treba korigirati, napraviti ih boljima i pripremiti za nova, buduća vremena. Stavili smo naglasak na četiri točke – dodatno pojačati javne zelene površine i parkove, definirati lokacije gdje se trebaju dogoditi novi parkovi, kao što je park uz ulicu Kažimira Zankija, pa dalje nastavljamo prema Žmirićima, na Plovaniji dva nova parka, cijeli sportsko-rekreacijski sadržaj od Supernove do Gaženice… Niz je lokacija. U konačnici, trebali bismo imati u svakome kvartu po jedan park, kao novi javni sadržaj. Druga tema koju smo željeli podcrtati jesu projekti društvene namjene. Svjesni smo da nedostaje novih vrtića – predvidjeli smo ih u Diklu, na Sinjoretovu, Smiljevcu… I to kroz prostorno plansku dokumentaciju moramo pripremiti. Uz same vrtiće, predvidjeli smo i lokacije za nove osnovne škole – na Crvenim kućama, u Diklu… širenje Šimuna Kožičića Benje i Bartola Kašića, kao i lokaciju za novu koncertnu dvoranu koja po procjeni struke nedostaje.

Treća je točka – izgradnja novih hotela, kazao je Kasap.

– Svjesni smo činjenice da grad Zadar raste i da raste i broj turista. Po nekima, dosegnuli smo čak i maksimalne brojke i trebamo se opredijeliti višoj kategoriji turista, a to možemo dobiti samo većom kvalitetom ponude sadržaja i smještaja – hotelima sa 4+ i 5 zvjezdica, dodaje.

Četvrta i možda najvažnija točka koju se želi definirati jesu novi urbanistički parametri u zonama najveće gustoće kao što su Plovanija, Smiljevac, Voštarnica i Borik.

– U tim smo zonama željeli definirati udaljenost od međe koja mora biti veća; povećati zelenilo sa 20 na 30, negdje čak i na 40 posto; definirati broj stambenih jedinica i broj parkirnih mjesta po stambenoj jedinici… Uvesti na neki način reda u urbanizam koji nije na razini na kojoj bismo željeli. Ovaj Prostorni plan, naime, posljedica je trenutka kakav je bio 2008. godine, a kad su Zadar i Hrvatska, pa i svijet u konačnici, prolazili kroz krizu i svi smo priželjkivali bilo kakve dizalice kao neki generator ekonomije.

Prostorni plan Grada Zadra, kaže pročelnik, ni na koji način nije u vezi s proračunom i ne bi se moglo niti smjelo uvjetovati donošenje jednog s drugim.

– Donošenje Prostornog plana ima svoj zakonom definiran ‘hodogram’. Nakon što sagledamo sve primjedbe, uvažit ćemo one koje su moguće, dati objašnjenje za one koje nisu, uputiti Ministarstvu i dati na Gradsko vijeće najranije u lipnju ove godine, kada se ispuni sva zakonska procedura. Do lipnja čekati donošenje Plana i biti bez proračuna… Rekao bih da je to sumanuta situacija. Dvadeset godina sam u javnom poslu i nikad se nije dogodilo da su Grad Zadar i građani Zadra bili taoc ovakve jedne sumanute politike. Nikad više nacionalnih sredstava i sredstava iz EU nije bilo na dispoziciji za sve ove projekte koji su pripremljeni, a mi ih ne možemo kandidirati i projektirati, nastaviti dalje s radom. Mene i veliku većinu građana ova situacija žalosti i nadam se konsenzusu. Gradonačelnik Dukić je više puta pozivao i predlagao zajedničko kreiranje proračuna.

O Prostornom planu i hotelima…

– Na javnom smo izlaganju prezentirali sve lokacije. Na Boriku, primjerice, Falkensteiner namjerava rekonstruirati, odnosno širiti, povećavati katnost samih hotela, odnosno kapacitet soba; privatna investicija ispod Žmirića predviđa zdravstveni turizam s hotelom visoke kategorije; Ilirija je podnijela zahtjev za izgradnju hotela na Relji; u TIZ-u je odavno planiran stambeni objekt od 18 katova koji bi imao dio apartmana/stanova, a dio hotela visoke kategorije… Čitav je niz takvih manjih i većih lokacija, investicija. Naša je osnovna nit vodilja – hoteli visoke kategorije i, time, viša kategorija samog turizma.

Pojačavanje javne zelene površine:

– Zadar se zalaže za stvaranje “zelenih pluća” unutar urbanog tkiva. Plan uključuje razvoj novih parkova i sportsko-rekreacijskih zona koje će omogućiti građanima da uživaju u prirodi i rekreaciji. Cilj je da svaki kvart ima dostupan zeleni prostor, što će doprinijeti zdravijem životnom okruženju i smanjenju urbanih toplinskih otoka.

Projekti društvene namjene:

– Gradnja vrtića, škola i proširenje kulturnih prostora, poput koncertno-kongresne dvorane, pokazuje predanost Zadra obrazovanju i kulturi. Ovi projekti osmišljeni su da obogate zajednicu i osiguraju da obrazovna i kulturna infrastruktura drže korak s rastom populacije.

Turizam visoke kvalitete:

– S naglaskom na izgradnju i obnovu hotela visoke kategorije, Zadar teži privući posjetitelje željne luksuza i kvalitete. Ovaj pristup ne samo da će poboljšati turističku ponudu, već i potaknuti gospodarski razvoj, otvarajući nova radna mjesta i pružajući podršku lokalnim poduzetnicima.

Urbani red i zelene inicijative:

– Uvođenje novih urbanističkih parametara u zonama visoke gustoće stanovanja cilja na stvaranje uravnoteženog suživota između izgrađenog prostora i zelenih površina. Planiranje većeg broja parkirnih mjesta i stambenih jedinica po jedinici, uz povećanje zelenih površina, ključno je za stvaranje ugodnijeg i funkcionalnijeg urbanog okruženja.

Cijeli razgovor s pročelnikom Kasapom na Diadora TV možete pogledati OVDJE.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. Nja-prc-prc

    13. veljače 2024. at 0:24

    I bolje da ništa ne radite, što god ste radili ste usrali. Ni govnjaru ne znate napraviti … smrdi, smrdi, užasno smrdi…

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

EKO AKCIJA / Span i WWF za čišće podmorje u Parku prirode Telašćica

Objavljeno

-

By

Span i WWF ADRIA uhvatili su se ukoštac s problemom zaostalog ribolovnog alata i očistili dio podmorja Zadarskog arhipelaga

Zaostali ribolovni alat smrtonosan je za čak 66 posto morskih sisavaca i 50 posto morskih ptica. Najčešće, očekivano, ipak stradavaju ribe pa ugiba čak 90 posto onih koje se u njega zapletu, što za posljedicu ima i ekonomski učinak. Ovi podaci dokaz su kako je problem zaostalog ribolovnog alata toliko velik da više ne smije biti zanemaren. Iz tog razloga, Span je odlučio podržati akciju svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF (World Wildlife Fund) i pomoći u čišćenju morskog dna od alata koji se zbog nemara ili nedostatka infrastrukture gomila.

Akcijom čišćenja podmorja na području Parka prirode Telašćica koji se nalazi u zoni zabranjenog ribarstva, Span osnažuje svoje djelovanje u 14. cilju održivog razvoja UN-a koji se odnosi na očuvanje vodenog svijeta. Morsko dno mora biti u potpunosti očišćeno kako bi bilo dugoročno zdravo i otporno – ne samo za sadašnje, već i za buduće generacije. Iz tog je razloga vađenje zaostalog alata iz mora ključno za očuvanje morske bioraznolikosti, održavanje produktivnosti ribarstva, ublažavanje opasnosti za okoliš i ispunjavanje obveza očuvanja.

Fabijan Peronja iz WWF Adrije objašnjava da je, kako bi uspjeli ostvariti svoj cilj čistog podmorja, ključno kartirati područja na kojima se nalazi zaostali ribolovni alat. „Ovo radimo kako bismo osigurali dugoročnu budućnost za ribare i ribu. Zahvalni smo svim ribarima i roniocima koji su nam pomogli da kartiramo značajni dio Zadarskog arhipelaga i Viškog akvatorija, a idući cilj je do 2026. godine izvući 10 tona zaostalih ribolovnih alata koji prijete morskoj bioraznolikosti i staništima“, govori nam Fabijan.

„Ponosni smo što imamo priliku direktno utjecati na naš okoliš. Velik dio Hrvatske živi uz more i od mora pa smatramo kako je naša dužnost moru nešto i vratiti. Čišćenje Jadranskog podmorja je jasan zadatak koji ima i jasne rezultate. Time direktno utječemo na kvalitetu života živih bića u tom području, što će posljedično utjecati i na produktivnost ribarstva u za to dozvoljenim područjima“, rekla je Iva Gredelj, Voditeljica ureda Uprave u Spanu i savjetnica za održivi razvoj.

Span kontinuirano radi na unaprjeđenju održivosti kroz pomaganje zajednici, zaštitu okoliša, brigu o svojim zaposlenicima te isporuku usluga i pružanje kvalitetnih rješenja korisnicima, bez ugrožavanja planeta na kojem živimo. U IT uslugama i rješenjima koja Span nudi korisnicima, u svakodnevnom poslovanju, odnosima sa zaposlenicima i zajednicama prepoznali su područja u kojima doprinose UN-ovom Programu za održivi razvoj do 2030. Najvažniji Ciljevi održivog razvoja za Span u okolišnom segmentu odnose se na kružnu ekonomiju, energetsku učinkovitost proizvoda i usluga, energiju i emisije stakleničkih plinova.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SVETKOVINA DUHOVA / Nadbiskup Zgrablić predvodi u nedjelju svečanu misu u katedrali

Objavljeno

-

By

Na svetkovinu Duhova, u nedjelju, 19. svibnja, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, kada će podijeliti i sakrament potvrde krizmanicima katedrale župe.

Duhovi su zapravo blagdan silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova uskrsnuća. Od tuda i izraz Blagdan Pedesetnice, Pentekoste itd.

Slavi se i kao blagdan “rođenja Crkve” jer Djela apostolska donose da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se “dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”. Inače to je i jasno otvaranje spasonosnog poslanja Crkve prema svima a ne samo prema Židovima.

“Duhovi” je doslovce preuzeto iz staroslavenskog, gdje je to genitiv jednine, a zapravo se odnosi na Duha Svetog koji je jedan, a ne na više duhova kako to zvuči u suvremenom jeziku.

Ovaj blagdan slave katolici, pravoslavci i mnoge druge kršćanske Crkve.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OVE SUBOTE: U Pakoštanima duhovna obnova za branitelje i njihove obitelji; u Zadru p. Stjepan Ivan Horvat

Objavljeno

-

By

Duhovna obnova za hrvatske branitelje i njihove obitelji održava se u subotu, 18. svibnja u Pakoštanima.

Svečano misno slavlje u pakoštanskoj župnoj crkvi Uzašašća Gospodinova u 19 sati predvodi mons. Želimir Puljić, umirovljeni zadarski nadbiskup.

Nakon mise, na koncertu duhovne glazbe nastupaju klapa HRM-a sv. Juraj, Župni zbor Pakoštane, muška pjevačka skupina ‘Zavičaj’, don Jerolim Lenkić i klapa ‘Elektrodalmacije’ iz Splita.

Duhovnu obnovu u svetištu sv. Šime u Zadru u subotu, 18. svibnja, s početkom u 19 sati, predvodi p. Stjepan Ivan Horvat.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu