Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

MUKE PO PRORAČUNU / Pročelnik Kasap: “Zadar i Zadrani taoci su sumanute politike. Na dispoziciji nikad više sredstava, projekti spremni, a mi ih ne možemo kandidirati. Ne možemo raditi.”

Objavljeno

-

foto: Diadora TV, screenshot

Paralelno sa njegovom proračunskom blokadom, s pažnjom se putem novog Prostornog plana kroji urbanistička budućnost grada Zadra. O takvoj situaciji, na Diadora TV razgovarali su s Darkom Kasapom, pročelnikom upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra.

“Od zelenih parkova do obnovljene obale, grad teži postati primjer održivog razvoja i urbanog blagostanja“, kazao je pročelnik Kasap.

U nastavku, dodao je kako trenutačna proračunska situacija i rasprave unutar Gradskog vijeća zapravo nemaju izravan utjecaj na Prostorni plan:

– Prostorni plan je zaseban proces koji ide svojim tijekom, neovisno o proračunskim izazovima. Povezivanje ovih dviju stvari rezultat je političkog populizma i ne odražava stvarnu situaciju.

Cilj prostornog planiranja je slušati i provoditi volju građana, a ne prilagođavati plan političkim zahtjevima, kaže Kasap.

– Dugo se nije ovakva pažnja koncentrirala oko neke teme. Prije tri godine započeli smo izmjene i dopune PP, dakle još u prošlom sazivu Gradskog vijeća. Politika grada je odlučila da neke stvari treba korigirati, napraviti ih boljima i pripremiti za nova, buduća vremena. Stavili smo naglasak na četiri točke – dodatno pojačati javne zelene površine i parkove, definirati lokacije gdje se trebaju dogoditi novi parkovi, kao što je park uz ulicu Kažimira Zankija, pa dalje nastavljamo prema Žmirićima, na Plovaniji dva nova parka, cijeli sportsko-rekreacijski sadržaj od Supernove do Gaženice… Niz je lokacija. U konačnici, trebali bismo imati u svakome kvartu po jedan park, kao novi javni sadržaj. Druga tema koju smo željeli podcrtati jesu projekti društvene namjene. Svjesni smo da nedostaje novih vrtića – predvidjeli smo ih u Diklu, na Sinjoretovu, Smiljevcu… I to kroz prostorno plansku dokumentaciju moramo pripremiti. Uz same vrtiće, predvidjeli smo i lokacije za nove osnovne škole – na Crvenim kućama, u Diklu… širenje Šimuna Kožičića Benje i Bartola Kašića, kao i lokaciju za novu koncertnu dvoranu koja po procjeni struke nedostaje.

Treća je točka – izgradnja novih hotela, kazao je Kasap.

– Svjesni smo činjenice da grad Zadar raste i da raste i broj turista. Po nekima, dosegnuli smo čak i maksimalne brojke i trebamo se opredijeliti višoj kategoriji turista, a to možemo dobiti samo većom kvalitetom ponude sadržaja i smještaja – hotelima sa 4+ i 5 zvjezdica, dodaje.

Četvrta i možda najvažnija točka koju se želi definirati jesu novi urbanistički parametri u zonama najveće gustoće kao što su Plovanija, Smiljevac, Voštarnica i Borik.

– U tim smo zonama željeli definirati udaljenost od međe koja mora biti veća; povećati zelenilo sa 20 na 30, negdje čak i na 40 posto; definirati broj stambenih jedinica i broj parkirnih mjesta po stambenoj jedinici… Uvesti na neki način reda u urbanizam koji nije na razini na kojoj bismo željeli. Ovaj Prostorni plan, naime, posljedica je trenutka kakav je bio 2008. godine, a kad su Zadar i Hrvatska, pa i svijet u konačnici, prolazili kroz krizu i svi smo priželjkivali bilo kakve dizalice kao neki generator ekonomije.

Prostorni plan Grada Zadra, kaže pročelnik, ni na koji način nije u vezi s proračunom i ne bi se moglo niti smjelo uvjetovati donošenje jednog s drugim.

– Donošenje Prostornog plana ima svoj zakonom definiran ‘hodogram’. Nakon što sagledamo sve primjedbe, uvažit ćemo one koje su moguće, dati objašnjenje za one koje nisu, uputiti Ministarstvu i dati na Gradsko vijeće najranije u lipnju ove godine, kada se ispuni sva zakonska procedura. Do lipnja čekati donošenje Plana i biti bez proračuna… Rekao bih da je to sumanuta situacija. Dvadeset godina sam u javnom poslu i nikad se nije dogodilo da su Grad Zadar i građani Zadra bili taoc ovakve jedne sumanute politike. Nikad više nacionalnih sredstava i sredstava iz EU nije bilo na dispoziciji za sve ove projekte koji su pripremljeni, a mi ih ne možemo kandidirati i projektirati, nastaviti dalje s radom. Mene i veliku većinu građana ova situacija žalosti i nadam se konsenzusu. Gradonačelnik Dukić je više puta pozivao i predlagao zajedničko kreiranje proračuna.

O Prostornom planu i hotelima…

– Na javnom smo izlaganju prezentirali sve lokacije. Na Boriku, primjerice, Falkensteiner namjerava rekonstruirati, odnosno širiti, povećavati katnost samih hotela, odnosno kapacitet soba; privatna investicija ispod Žmirića predviđa zdravstveni turizam s hotelom visoke kategorije; Ilirija je podnijela zahtjev za izgradnju hotela na Relji; u TIZ-u je odavno planiran stambeni objekt od 18 katova koji bi imao dio apartmana/stanova, a dio hotela visoke kategorije… Čitav je niz takvih manjih i većih lokacija, investicija. Naša je osnovna nit vodilja – hoteli visoke kategorije i, time, viša kategorija samog turizma.

Pojačavanje javne zelene površine:

– Zadar se zalaže za stvaranje “zelenih pluća” unutar urbanog tkiva. Plan uključuje razvoj novih parkova i sportsko-rekreacijskih zona koje će omogućiti građanima da uživaju u prirodi i rekreaciji. Cilj je da svaki kvart ima dostupan zeleni prostor, što će doprinijeti zdravijem životnom okruženju i smanjenju urbanih toplinskih otoka.

Projekti društvene namjene:

– Gradnja vrtića, škola i proširenje kulturnih prostora, poput koncertno-kongresne dvorane, pokazuje predanost Zadra obrazovanju i kulturi. Ovi projekti osmišljeni su da obogate zajednicu i osiguraju da obrazovna i kulturna infrastruktura drže korak s rastom populacije.

Turizam visoke kvalitete:

– S naglaskom na izgradnju i obnovu hotela visoke kategorije, Zadar teži privući posjetitelje željne luksuza i kvalitete. Ovaj pristup ne samo da će poboljšati turističku ponudu, već i potaknuti gospodarski razvoj, otvarajući nova radna mjesta i pružajući podršku lokalnim poduzetnicima.

Urbani red i zelene inicijative:

– Uvođenje novih urbanističkih parametara u zonama visoke gustoće stanovanja cilja na stvaranje uravnoteženog suživota između izgrađenog prostora i zelenih površina. Planiranje većeg broja parkirnih mjesta i stambenih jedinica po jedinici, uz povećanje zelenih površina, ključno je za stvaranje ugodnijeg i funkcionalnijeg urbanog okruženja.

Cijeli razgovor s pročelnikom Kasapom na Diadora TV možete pogledati OVDJE.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Nja-prc-prc

    13. veljače 2024. at 0:24

    I bolje da ništa ne radite, što god ste radili ste usrali. Ni govnjaru ne znate napraviti … smrdi, smrdi, užasno smrdi…

    No votes yet.
    Please wait...

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu