Hrvatska
PODACI HZZO-a: Evo koliko nedostaje obiteljskih liječnika i gdje je ordinacija s najviše pacijenata, njih čak 2665
Nedavno je na N1 televiziji predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM) Nataša Ban Toskić upozorila na kritično stanje u tom dijelu zdravstvenog sustava. Dramatično je tada zazvučalo njezino upozorenje da bi se zbog preopterećenog sustava i manjka liječnika mogle dogoditi dosad nezamislive liste čekanja i u obiteljskoj medicini.
“Obiteljska medicina stari. Trenutno imamo 810 liječnika starijih od 60 godina, to je 37 posto svih liječnika, a 200 ih je starije od 65. U idućih pet godina najkasnije 40 posto populacije u Hrvatskoj će ostati bez svog temeljnog liječnika, to je milijun i pol ljudi”, kazala je predsjednica KOHOM-a gostujući na N1 televiziji.
O tome kakvo je stanje u obiteljskoj medicini, barem prema brojčanim podacima, odgovore smo potražili u Hrvatskom zavoduza zdravstveno osiguranje (HZZO).
Za 3,5 milijuna osiguranika skrbi 2308 timova
Tamo kažu da u Republici Hrvatskoj ukupno radi ugovorenih 2.308 timova obiteljske medicine (tim čine liječnik i medicinska sestra, nap.a.) koji skrbe za ukupno 3.547.977 osiguranika HZZO-a. Standardni broj pacijenata po jednom timu obiteljske medicine je 1700. Naravno, negdje ih je manje, a negdje više.
“Prema važećoj Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, minimalni broj osiguranih osoba koje mogu biti opredijeljene po timu u djelatnostima opće/obiteljske medicine je 1.275, standardni broj je 1.700, a maksimalni je 2.125 osiguranih osoba. Od ukupno ugovorenog broja timova u djelatnosti opće/obiteljske medicine, za 908 timova je opredijeljeno više od 1.700 osiguranih osoba, dok je za 1.400 timova opredijeljeno 1.700 i manje osiguranih osoba”, kažu u HZZO-u.
Najmanje u Božavi, najviše u Puli
Jasno je da se timovi obiteljske medicine s manjim brojem osiguranih osoba najčešće nalaze u manjim, zemljopisno i prometno izoliranim područjima poput onih brdsko-planinskih ili otoka. Budući da je ondje broj gravitirajućih osiguranih osoba malen, u HZZO-u ističu da se u tim sredinama broj pacijenata ugovara prema posebnom standardu kako bi timovi obiteljske medicine opstali.
Tim obiteljske medicine s najmanjim brojem opredijeljenih osiguranih osoba – njih samo 189, nalazi se u Božavi, u općini Sali na Dugom otoku. S druge strane, prema podacima HZZO-a, u Puli je tim obiteljske medicine koji skrbi o najviše pacijenata, njih čak 2.665. Drugi najveći tim ugovoren je u Zagrebu s ukupno 2.453 osiguranih osoba, a treći najveći u Kaštel Štafiliću s ukupno 2.367 osiguranih osoba.
Nedostaje 250 liječnika i 59 sestara
Na pitanje o manjku liječnika i medicinskih sestara u sustavu obiteljske medicine u Hrvatskoj trenutno nedostaje 270 doktora.
“S obzirom na to da je doktor nositelj tima, a medicinska sestra je u kadrovskoj strukturi tima obvezan član tima, načelno je nedostatak sestara vezan uz nedostatak doktora. Kao samostalni zdravstveni radnik, medicinska sestra/tehničar se ugovara u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika u kojoj ih u ovom trenutku nedostaje 59”, stoji u odgovoru HZZO-a.
Kada liječnik ne može primiti novog pacijenta?
A što ako pacijent, primjerice u Zagrebu gdje je popunjenost timova obiteljske medicine velika, biva odbijen i ne može naći liječnika? Ti pacijenti mogu se informirati u regionalnim uredima i područnim službama HZZO-a te putem web stranice HZZO-a provjeriti koji liječnici obiteljske medicine imaju mjesta za upis.
“U slučajevima možebitnog neopravdanog odbijanja upisa pacijenata od strane ugovornih doktora, nadležni regionalni ured ili područna služba HZZO-a može provesti kontrolu po predstavci osigurane osobe, te u slučaju utvrđivanja nepravilnosti u mogućnosti je izreći mjeru predviđenu ugovorom. Također, liječnik opće medicine ne može primiti nove pacijente, ako u svojem timu ima upisano više od maksimalnog broja pacijenata”, objašnjavaju u HZZO-u.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




