Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(O)SUNČANI KROVOVI HRVATSKIH GRADOVA / Grad Zadar sudjelovao na panel raspravi u okviru predstavljanja priručnika za djelatnike gradskih uprava

Objavljeno

-

U organizaciji Udruge gradova, ZGRADOnačelnik.hr-a i Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj u srijedu 31. siječnja 2024. godine je u Kući Europe u Zagrebu, u prepunoj dvorani s oko 100 sudionika, predstavljen poseban priručnik za djelatnike gradskih uprava (O)sunčani krovovi hrvatskih gradova. U okviru događaja održana je i panel rasprava na temu Što smo napravili – Hrvatski gradovi zelene budućnosti, na kojoj je kao predstavnik Grada Zadra sudjelovao Darko Kasap, pročelnik UO za prostorno uređenje i graditeljstvo. Pročelnik Kasap je upoznao prisutne s aktivnostima i projektima Grada Zadra na tom području, ali i izazovima te planovima za budućnost.

Javni sektor mora biti primjer ‘energetske revolucije‘ i pokazati kako se nešto može i mora napraviti i koji su benefiti toga. Kako bi procedura ugradnje sunčane elektrane na krov takvih objekata bila što jednostavnije objašnjena, platforma ZGRADOnačelnik.hr je u suradnji s Udrugom gradova i brojnim stručnim partnerima kreirala poseban PRIRUČNIK – (O)SUNČANI KROVOVI HRVATSKIH GRADOVA – priručnik za djelatnike gradskih uprava. Priručnik je nastao u koautorstvu s Regionalnim energetsko-klimatskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Zelenom energetskom zadrugom (ZEZ) i u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj i Zakladom Konrad Adenauer. A nastao je višemjesečnim istraživanjem, pisanjem, redigiranjem, recenziranjem, ‘peglanjem’ stručne tematike kako bi svi djelatnici gradskih uprava, bilo da rade u upravnim odjelima za financije, graditeljstvo, gospodarstvo ili u odjelima za komunalne poslove te imovinu, dobili točnu, provjerenu i stručnu informaciju o načinima i modelima ugradnje sunčane elektrane na krov objekta u vlasništvu Grada.

Grad Zadar je i sam sudjelovao u izradi Priručnika u kojem su projekti  ”Energetska obnova zgrade Osnovne škole Smiljevac na adresi Ulica Ivana Lucića 47, Zadar’’ i  ‘’Korištenje solarnog sustava i prirodnog plina u jedinstvenom sustavu za pripremu PTV na ŠC Višnjik’’ navedeni kao primjeri dobre prakse.

 Na ovom događaju su se na jednome mjestu okupili svi stručni suradnici Priručnika te prezentacijama i raspravom podigli sadržaj ovog jedinstvenog Priručnika na višu razinu. Na predstavljanju su brojni stručnjaci govorili o prednostima, izazovima i rješenjima solarizacije krovova hrvatskih gradova.

Na predstavljanju su sudjelovali Mario Rajn, gradonačelnik Grada Križevaca i  Mislav Kirac, upravitelj energetske zadruge ZEZ Sunce, koji su predstavili uspješne projekte koje rade u Križevcima, Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, koja je govorila na temu Što gradovi mogu (trebaju) napraviti u dekarbonizaciji, zatim Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), koji je govorio o ugradnji sunčanih panela u praksi, a na panel raspravi o ulozi gradova u dekarbonizaciji uz pročelnika Kasapa raspravljali su i Damir Mandić, gradonačelnik Grada Karlovca, Julije Domac, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba i ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Jasmin Mekanović, voditelj projekata obnovljivih izvora energije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te Srećko Tamburović, stariji istraživač, Odjel za obnovljive izvore energije, klimu i zaštitu okoliša Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP).

 S obzirom na to da Hrvatska, kao i sve članice Europske unije, ima obvezu dekarbonizirati svoje zgrade, implementacija obnovljivih izvora energije ključan je korak ka tome, a gradovi s objektima u svojoj nadležnosti su vrlo bitni u postizanju EU ciljeva – klimatska neutralnost do 2050. godine odnosno smanjenje emisije CO2 za 55 % do 2035. godine.

Podaci pokazuju da zgrade troše više od 40 posto ukupne energije i proizvode 36 posto emisija CO2. Stoga je ključno dekarbonizirati zgrade. Zgrade javne namjene (bilo u državnom, regionalnom ili lokalnom vlasništvu i korištenju) jedna su od ključnih poluga za promjene.

 Grad Zadar je prepoznao značaj održivog razvoja i dekarbonizacije i svojim aktivnostima i projektima nastoji pridonijeti zajedničkom EU cilju – klimatski neutralni gradovi do 2050. godine.

Priručnik se može preuzeti na sljedećem linku: https://www.zgradonacelnik.hr/resources/files/zgradonacelnik.hr/documents/articles/upload/OSUNCAJMO/Eprirucnik_Osuncani_krovovi_hrvatskih_gradova

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu