ZADAR / ŽUPANIJA
31. OBLJETNICA / Uloga postrojbi Specijalne policije u bitci za Velebit tijekom VRO Maslenica
U cilju oslobađanja zadarskog zaleđa i grada Zadra od neposrednog neprijateljskog djelovanja, u 6 sati ujutro 22. siječnja 1993. godine krenule su zajedničke borbene aktivnosti, zadaća je bila odbaciti neprijatelja od hrvatske obale, presjeći osnovne putne pravce Gračac – Obrovac i Benkovac – Knin te osloboditi komunikaciju Zadar – Maslenica – Karlobag radi ponovnog povezivanja sjevera i juga Hrvatske, kao i oslobađanje zračne luke Zemunik, te zauzimanje dominantnih kota na planinskom području Velebita koje će služiti kao oslonac izvođenju aktivne obrane i garant budućim napadnim djelovanjima.
Specijalna policija Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske svojim djelovanjem od samih početaka Domovinskog rata na Velebitu i uz Velebit, svojim je skupnim snagama, potpuno samostalno preuzela borbene aktivnosti od kolovoza 1992. godine kroz operaciju „Poskok“.
Sama priprema skupnih snaga Specijalne policije na Velebitu pred neposredno izvođenje operacije „Maslenica“ nosi kodni naziv „Poskok 1“. Oko 300 pripadnika specijalne policije, SJP Zadar, SJP Kutina, SJP Rijeka, SJP Zabok i „Vile Velebita“ – postrojbi Policijska postaje Lovinac, bilo je raspoređeno u pet baza na Velebitu, od Visočice, preko Ivinih Vodica do Malih Libinja. Za zapovjednika skupnih snaga Specijalne policije u akciji “Poskok 1” imenovan je Svemir Vrsaljko, tadašnji Zapovjednik SJP Poskoci, a kasnije od 1996. do 2000. godine načelnik Policijske uprave Zadarske.
General zbora Janko Bobetko Načelnik Glavnog stožera oružanih snaga posebno je naglašavao da je Velebit ključno pitanje obrane Hrvatske, govoreći „Tko drži Velebit, drži polovicu Hrvatske“, a posebno je i u svojoj knjizi „Sve moje bitke“ istakao: “Bez obzira što je Specijalna policija bila skupljena s više područja, djelovala je skladno i zahvaljujući ulozi Specijalnih jedinica MUP-a, koje su se vrlo dobro taktički i operativno uklopile u čitav strategijski plan istjerivanja okupatora, uspjeli smo u svakom pogledu. Specijalne jedinice MUP-a su odigrale zaista povijesnu zadaću u našem ratu, te doista možemo na njih biti ponosni…“
Prisutnost Specijalnih jedinica policije na Velebitskom ratištu, na teško prohodnom i vrletnom terenu, pokazala se jednom od strateški ključnih odluka tijekom Domovinskog rata. Unutarnja organizacija specijalaca, dobra uvježbanost, psihofizičke sposobnosti i prije svega izdržljivost i permanentna spremnost na brzi manevar, bili su bitan oslonac Oružanim snagama RH u svim kasnijim operacijama. Imati Velebit je strateški značilo gledati neprijatelja s visine, sa te poziciji bolje ga upoznati i onda ga „pomesti“.
Uoči operacije „Maslenica“ na Velebitskoj crti bojišnice ustrojen je Stožer skupnih snaga specijalne policije kojim je rukovodio Zapovjednik Specijalne policije Mladen Markač. Zadaće specijalne policije u operaciji “Maslenica” su se odnosile na ovladavanje objektima Mali Alan te Velika i Mala Bobija te presijecanje komunikacije Obrovac – Mali Alan kod Potpraga, presijecanje komunikacije Gračac – Sv. Rok i ovladavanje komunikacijom Sv. Rok – Mali Alan – Obrovac, kod prijevoja Malog Alana, a poglavito udar u desni bok neprijateljskih snaga u području Obrovca sa svrhom olakšavanja prodora snaga Hrvatske vojske na glavnom pravcu napada.
U izrazito nepovoljnim klimatskim i terenskim uvjetima, po izuzetnoj hladnoći, snijegom i ledom prekrivenim strminama Specijalne jedinice MUP-a uspjele su u nekoliko dana zauzeti strateški iznimno važno područje južnog Velebita odakle su hrvatske snage mogle kontrolirati šire područje Obrovca i Gračaca, čime su u potpunosti ostvarili zadane strateške ciljeve akcije.
Skupne snage Specijalne policije na Velebit su kroz operaciju Maslenica ovladale sa skoro 500 km2 novog Velebitskog prostora. Nakon akcije Maslenica, dodatno je postrojbama Hrvatske vojske ojačana obrana dostignutih pozicija na Velebitu. Izlaskom Hrvatske vojske na Velebit intenzivno se pristupilo uređenju putne mreže i izgradnji čvrstih fortifikacijskih objekata. Vrlo brzo je izvršeno spajanje i postignut jedinstven koncept djelovanja i zapovijedanja između Hrvatske vojske i Specijalne policije.
Ćudljivost i surovost Velebita je bila sama po sebi stalna i trajna opasnost, Velebit je mjesto gdje ujutro može biti prekrasno, a navečer se pokrene strašna mećava. Posebnosti Velebitskog prostora i njihov utjecaj na borbena djelovanja i dolazak do najboljih rješenja u pojedinim situacijama su u hodu rješavani.
Nakon operacije „Maslenica“ Specijalna policija ustrojava operaciju “Poskok 2” sa zadaćom aktivne obrane području Velebita, stalno prisutno na Velebitu bilo je oko tisuću pripadnika policije koje su se u manjim skupinama i češćim vremenskim intervalima izmjenjivali na dostignutim pozicijama sve do operacije „Oluja“. U prosjeku, svaki djelatnik Specijalne policije na Velebitu je proveo oko tristo dana.
U pobjedničkom uspjehu hrvatskih snaga u Vojno-redarstvenoj operaciji „Maslenica“, kao pripadnici specijalne policije nemjerljivu ulogu su imali i pripadnici Specijalne jedinice policije „Poskoci“ koji su najveći dio svog ratnog puta započeli i obilježili djelovanjem uz i na Velebitu. Sami uvijek rado ističu kako su s ostalim postrojbama Specijalnih jedinica Ministarstva unutarnjih poslova s kojima su djelovali izgradili zajedništvo na koje su ponosni te osobni doprinos uvijek povezuju sa suradnjom s drugim snagama Hrvatske policije i vojske.
U operaciji „Maslenici“ smrtno su stradala četiri pripadnika skupnih snaga Specijalne policije, teže je ranjeno devet, a lakše sedamnaest pripadnika.

Imena poginulih, hrabrih ljudi koji su svojom krvlju posvetili ovo Hrvatsko tlo trajno su urezana u naša sjećanja i naša je obveza da ih nikada ne zaboravimo, da budu trajno zapisana i zauvijek zapamćena:
Pripadnici SJP „Alfa“ – Miroslav Fabečić i Ivica Drmić iz Policijske uprave zagrebačke
Pripadnik SJP „Delta“ – Zlatko Orkić iz Policijske uprave vukovarsko-srijemske
Pripadnik SJP „Roda“- Emil Baneković iz Policijske uprave varaždinske
Snagu ove povijesne i pobjedonosne akcije obilježavamo svake godine s posebnim ponosom i sjećanjem.

Svečano obilježavanje obljetnice VRO Maslenica ujedno je i prigoda da na mlađe naraštaje prenesemo njezin značaj s ciljem educiranja i očuvanja trajne uspomene na ratna događanja iz Domovinskog rata s bojišnica na našem području.
Ove godine, u sklopu obilježavanja programa 31. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica, uz polaganje lovorovog vijenca i paljenjem svijeća uz Spomen obilježje Specijalne jedinice policije, u ponedjeljak, 22. siječnja u 09.20 sati u krugu Policijske uprave zadarske, izaslanstva će odati počast poginulim pripadnicima Specijalnih jedinica policije.
Izvor: PU Zadarska
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






