ZADAR / ŽUPANIJA
31. OBLJETNICA / Uloga postrojbi Specijalne policije u bitci za Velebit tijekom VRO Maslenica
U cilju oslobađanja zadarskog zaleđa i grada Zadra od neposrednog neprijateljskog djelovanja, u 6 sati ujutro 22. siječnja 1993. godine krenule su zajedničke borbene aktivnosti, zadaća je bila odbaciti neprijatelja od hrvatske obale, presjeći osnovne putne pravce Gračac – Obrovac i Benkovac – Knin te osloboditi komunikaciju Zadar – Maslenica – Karlobag radi ponovnog povezivanja sjevera i juga Hrvatske, kao i oslobađanje zračne luke Zemunik, te zauzimanje dominantnih kota na planinskom području Velebita koje će služiti kao oslonac izvođenju aktivne obrane i garant budućim napadnim djelovanjima.
Specijalna policija Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske svojim djelovanjem od samih početaka Domovinskog rata na Velebitu i uz Velebit, svojim je skupnim snagama, potpuno samostalno preuzela borbene aktivnosti od kolovoza 1992. godine kroz operaciju „Poskok“.
Sama priprema skupnih snaga Specijalne policije na Velebitu pred neposredno izvođenje operacije „Maslenica“ nosi kodni naziv „Poskok 1“. Oko 300 pripadnika specijalne policije, SJP Zadar, SJP Kutina, SJP Rijeka, SJP Zabok i „Vile Velebita“ – postrojbi Policijska postaje Lovinac, bilo je raspoređeno u pet baza na Velebitu, od Visočice, preko Ivinih Vodica do Malih Libinja. Za zapovjednika skupnih snaga Specijalne policije u akciji “Poskok 1” imenovan je Svemir Vrsaljko, tadašnji Zapovjednik SJP Poskoci, a kasnije od 1996. do 2000. godine načelnik Policijske uprave Zadarske.
General zbora Janko Bobetko Načelnik Glavnog stožera oružanih snaga posebno je naglašavao da je Velebit ključno pitanje obrane Hrvatske, govoreći „Tko drži Velebit, drži polovicu Hrvatske“, a posebno je i u svojoj knjizi „Sve moje bitke“ istakao: “Bez obzira što je Specijalna policija bila skupljena s više područja, djelovala je skladno i zahvaljujući ulozi Specijalnih jedinica MUP-a, koje su se vrlo dobro taktički i operativno uklopile u čitav strategijski plan istjerivanja okupatora, uspjeli smo u svakom pogledu. Specijalne jedinice MUP-a su odigrale zaista povijesnu zadaću u našem ratu, te doista možemo na njih biti ponosni…“
Prisutnost Specijalnih jedinica policije na Velebitskom ratištu, na teško prohodnom i vrletnom terenu, pokazala se jednom od strateški ključnih odluka tijekom Domovinskog rata. Unutarnja organizacija specijalaca, dobra uvježbanost, psihofizičke sposobnosti i prije svega izdržljivost i permanentna spremnost na brzi manevar, bili su bitan oslonac Oružanim snagama RH u svim kasnijim operacijama. Imati Velebit je strateški značilo gledati neprijatelja s visine, sa te poziciji bolje ga upoznati i onda ga „pomesti“.
Uoči operacije „Maslenica“ na Velebitskoj crti bojišnice ustrojen je Stožer skupnih snaga specijalne policije kojim je rukovodio Zapovjednik Specijalne policije Mladen Markač. Zadaće specijalne policije u operaciji “Maslenica” su se odnosile na ovladavanje objektima Mali Alan te Velika i Mala Bobija te presijecanje komunikacije Obrovac – Mali Alan kod Potpraga, presijecanje komunikacije Gračac – Sv. Rok i ovladavanje komunikacijom Sv. Rok – Mali Alan – Obrovac, kod prijevoja Malog Alana, a poglavito udar u desni bok neprijateljskih snaga u području Obrovca sa svrhom olakšavanja prodora snaga Hrvatske vojske na glavnom pravcu napada.
U izrazito nepovoljnim klimatskim i terenskim uvjetima, po izuzetnoj hladnoći, snijegom i ledom prekrivenim strminama Specijalne jedinice MUP-a uspjele su u nekoliko dana zauzeti strateški iznimno važno područje južnog Velebita odakle su hrvatske snage mogle kontrolirati šire područje Obrovca i Gračaca, čime su u potpunosti ostvarili zadane strateške ciljeve akcije.
Skupne snage Specijalne policije na Velebit su kroz operaciju Maslenica ovladale sa skoro 500 km2 novog Velebitskog prostora. Nakon akcije Maslenica, dodatno je postrojbama Hrvatske vojske ojačana obrana dostignutih pozicija na Velebitu. Izlaskom Hrvatske vojske na Velebit intenzivno se pristupilo uređenju putne mreže i izgradnji čvrstih fortifikacijskih objekata. Vrlo brzo je izvršeno spajanje i postignut jedinstven koncept djelovanja i zapovijedanja između Hrvatske vojske i Specijalne policije.
Ćudljivost i surovost Velebita je bila sama po sebi stalna i trajna opasnost, Velebit je mjesto gdje ujutro može biti prekrasno, a navečer se pokrene strašna mećava. Posebnosti Velebitskog prostora i njihov utjecaj na borbena djelovanja i dolazak do najboljih rješenja u pojedinim situacijama su u hodu rješavani.
Nakon operacije „Maslenica“ Specijalna policija ustrojava operaciju “Poskok 2” sa zadaćom aktivne obrane području Velebita, stalno prisutno na Velebitu bilo je oko tisuću pripadnika policije koje su se u manjim skupinama i češćim vremenskim intervalima izmjenjivali na dostignutim pozicijama sve do operacije „Oluja“. U prosjeku, svaki djelatnik Specijalne policije na Velebitu je proveo oko tristo dana.
U pobjedničkom uspjehu hrvatskih snaga u Vojno-redarstvenoj operaciji „Maslenica“, kao pripadnici specijalne policije nemjerljivu ulogu su imali i pripadnici Specijalne jedinice policije „Poskoci“ koji su najveći dio svog ratnog puta započeli i obilježili djelovanjem uz i na Velebitu. Sami uvijek rado ističu kako su s ostalim postrojbama Specijalnih jedinica Ministarstva unutarnjih poslova s kojima su djelovali izgradili zajedništvo na koje su ponosni te osobni doprinos uvijek povezuju sa suradnjom s drugim snagama Hrvatske policije i vojske.
U operaciji „Maslenici“ smrtno su stradala četiri pripadnika skupnih snaga Specijalne policije, teže je ranjeno devet, a lakše sedamnaest pripadnika.

Imena poginulih, hrabrih ljudi koji su svojom krvlju posvetili ovo Hrvatsko tlo trajno su urezana u naša sjećanja i naša je obveza da ih nikada ne zaboravimo, da budu trajno zapisana i zauvijek zapamćena:
Pripadnici SJP „Alfa“ – Miroslav Fabečić i Ivica Drmić iz Policijske uprave zagrebačke
Pripadnik SJP „Delta“ – Zlatko Orkić iz Policijske uprave vukovarsko-srijemske
Pripadnik SJP „Roda“- Emil Baneković iz Policijske uprave varaždinske
Snagu ove povijesne i pobjedonosne akcije obilježavamo svake godine s posebnim ponosom i sjećanjem.

Svečano obilježavanje obljetnice VRO Maslenica ujedno je i prigoda da na mlađe naraštaje prenesemo njezin značaj s ciljem educiranja i očuvanja trajne uspomene na ratna događanja iz Domovinskog rata s bojišnica na našem području.
Ove godine, u sklopu obilježavanja programa 31. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica, uz polaganje lovorovog vijenca i paljenjem svijeća uz Spomen obilježje Specijalne jedinice policije, u ponedjeljak, 22. siječnja u 09.20 sati u krugu Policijske uprave zadarske, izaslanstva će odati počast poginulim pripadnicima Specijalnih jedinica policije.
Izvor: PU Zadarska
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




