ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Održan znanstveno-stručni skup „Sanitet u VRO Maslenica (Gusar) – junaštvo bez uzmaka“
U okviru obilježavanja 33. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica u Koncertnoj dvorani Kneževe palače održan je znanstveno-stručni skup „Sanitet u VRO Maslenica (Gusar) – junaštvo bez uzmaka”. Cilj skupa bio je iznijeti svjedočanstva s prve crte bojišnice te znanstveno valorizirati ulogu saniteta koji je u presudnim trenucima operacije Maslenica osiguravao opstanak i moral hrvatskih branitelja.
U pozdravnoj riječi predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, podružnice Zadar prim. dr. sc. Petar Lozo rekao je kako je sanitet u ratu pokazao svoju hrabrost i stručnost, pružajući pomoć svim ranjenicima, bez obzira na stranu u sukobu, a njegovi pripadnici nisu se kolebali “stati u blato ispred tenka ili kročiti u velebitski snijeg”.
Saborski zastupnik Damir Biloglav izrazio je zadovoljstvo dolaskom učenika Medicinske škole Ante Kuzmanića, kojima je poručio da slušaju što im stariji govore, kako bi shvatili vrijednost slobode koju imaju.
– Sloboda u kojoj živite nije došla sama od sebe. Ona ne znači da ćete imati sutra. Sloboda se trajno gradi i nemojte dopustiti da je bilo tko ugrozi. Čuvajte svoju državu jer će ona biti onakva kakvi smo svi zajedno, rekao je Biloglav.
Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je Domovinski rat bio obrambeni i oslobodilački i treba reći tko je bio u ulozi žrtve, a tko je bio agresor.
– Nažalost, u svjetskoj literaturi često čitamo o ratovima u devedesetim godinama na području bivše Jugoslavije, što zamagljuje što se stvarno zbivalo u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Kosovu. Zbog toga je potrebno jasno, na temelju nedvojbenih činjenica, domaćoj i inozemnoj javnosti prikazati stvarne okolnosti i događaje u sudbonosnim trenutcima za samostalnu i neovisnu hrvatsku državu. U ovoj prigodi predstavit će se doprinos liječnica i liječnika, medicinskih sestara, medicinskih tehničara i vozača sanitetskih i drugih medicinskih vozila koji su uvijek bili na prvoj crti bojišta. Broj žrtava je bio manji nego je mogao biti upravo zbog učinkovitog saniteta, kao i kvalitetne cjelovite medicinske skrbi o ranjenim vojnicima i civilima. Uz opravdanu zahvalnost braniteljima koji su sudjelovali u oružanim aktivnostima, trebamo na isti način zahvaljivati onima koji su s medicinske strane doprinosili obrani domovine, skrbeći o hrvatskim vojnicima i civilnom stanovništvu, rekao je rektor Faričić.
Zadarski župan Josip Bilaver ocijenio je kako se radi o akciji koja je Zadarskoj županiji donijela spajanje sjevera i juga i u kojoj su sudjelovali svi rodovi Hrvatske vojske. „Možemo biti ponosni na ono što su branitelji ostvarili”, poručio je župan Bilaver.
Uslijedila su brojna izlaganja koja su priredili Danjjel Kotlar, Petar Lozo, Mile Gverić, Zvonimir Lovrić, Josip Mihaljević, Tomislav Šulj, Mladen Smoljanović, Ivica Vlatković i brojni drugi izlagači. Objašnjavajući raspored snaga na bojišnici uoči i tijekom VRO Maslenica ratni zapovjednik i predsjednik Udruge ratnih veterana 7. domobranske pukovnije Zadar Danijel Kotlar naglasak je stavio na pripremne radnje, tijek akcije i iskustva koja su branitelji stekli u njoj, a omogućila su izvođenja kasnijih akcija, uključujući Oluju, sa manje žrtava.
– Pet dana nakon početka akcije neprijatelj se pregrupira, dovodi najelitnije postrojbe iz Srbije i kreće u protunapad, u kojemu su hrvatske snage pretrpjele najveće gubitke. U Kašiću i Paljuvu 1. veljače poginulo je 27 branitelja, u Suhovarama i Zemuniku 13 branitelja, uz četvero poginulih u eksploziji VBR-a kod Draga, a u Škabrnji je od 18. do 21. ožujka u napadu elitnih srpskih postrojbi poginulo 10 branitelja. Do kraja 1993. godine na zadarskom ratištu poginulo je 229 branitelja, više nego u svim ostalim godinama zajedno. U završnim oslobodilačkim akcijama poginulo je 28 branitelja, što je pokazatelj što znači dobro uvježbana vojska, rekao je Kotlar.
Na skupu su obrađene i teme saniteta u VRO Maslenica i na Velebitskoj bojišnici, kirurško-anestezioloških mobilnih ekipa Specijalnih jedinica, vojnih i civilnih žrtava i srpske manipulacije brojem žrtava bitke za zadarsko zaleđe te su iznesena svjedočanstva sudionika akcije.
Skup su organizirale braniteljske udruge proizašle iz Domovinskog rata, predvođene Udrugom hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.–91. (Podružnica Zadar), Udrugom ratnih veterana 7. domobranske pukovnije Zadar i Udrugom „Žene u Domovinskom ratu” Zadar, u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata i Hrvatskim liječničkim zborom Podružnica Zadar, a moderirala ga je Ivana Zrilić.
Fotografije: Zadarska županija
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





