Connect with us

Hrvatska

SVE SKUPLJE USLUGE / Jedna banka uskoro diže naknade. Evo koja je…

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Lani je najavljeno da ove godine klijente poslovnih banaka u Hrvatskoj čekaju povećanja naknada koje ove naplaćuju za korištenje svojih usluga.

“Svaka banka ima svoju poslovnu politiku i svaka banka određuje naknade prema svojoj poslovnoj politici. Tu nema nikakvog ujednačavanja nego zaista svatko za sebe te naknade određuje prema svojim poslovnim politikama”, kazala je potkraj prosinca direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko za HRT.

Niz naknada banke su povećale prošle godine, nakon uvođenja eura. Ove godine prva je naknade za građane odlučila podići Erste banka – od 1. veljače. I to, kako su nam rekli u toj banci, nakon što dvije godine nije bilo promjena iznosa tih naknada.

Erste: Neke povećavamo, neke smanjujemo

“U skladu s trenutačnim tržišnim uvjetima i okolnostima od 1. veljače ove godine dio svojih naknada u poslovanju s građanima povećava, dok neke smanjuje. O svim detaljima klijente je obavijestila u studenom prošle godine. Tako se od 1. veljače povećava naknada za vođenje tekućeg i žiroračuna s 1,59 eura na 2 eura, te naknada za korištenje računa od strane opunomoćenika s 0,27 eura na 0,40 eura (po svakom opunomoćeniku mjesečno). Važno je napomenuti da se naplata naknade izvršava samo kada je po računu ostvaren promet, odnosno kada su izvršene uplate, podizanje ili prijenos novčanih sredstava”, kazali su u Erste banci.

Tomu dodaju da se naknada za korištenje usluge online bankarstva George (internetsko i mobilno bankarstvo) u banci ne naplaćuje. Također, kažu, neće se mijenjati ni naknada za vođenje računa umirovljenika, a podsjećaju da ne naplaćuju naknadu za vođenje računa za mlade osobe do 25 godina. Naknadu za vođenje osnovnog računa Erste banka smanjuje s 3,98 na 3 eura.

Skuplji transferi putem Georgea i KEKS Paya

Također, kažu dalje, povećana je naknada za nacionalne i prekogranične kreditne transfere u eurima te uplate gotovog novca u poslovnici u korist građana i pravnih osoba izvan Erste banke. Nova naknada iznosit će 1,5 posto, minimalno 1,60, a maksimalno 16 eura, umjesto dosadašnjih 1,5 posto, minimalno 1,33, a maksimalno 13,27 eura.

“Uz navedeno, nacionalni kreditni transferi u eurima unutar Erste banke putem Georgea i KEKS Pay usluge od 1. veljače iznosit će 0,20 eura, umjesto 0,17, dok će naknada za nacionalne i prekogranične naloge na račune klijenata izvan Erste banke preko Georgea i KEKS Pay usluge iznositi 0,35 eura, umjesto 0,30 eura. Povećava se i naknada za reklamacije u međunarodnom platnom prometu u stranoj valuti, s 13,27 eura plus trošak ino banke na 20 eura plus trošak inobanke. Ista naknada naplaćivat će se i za reklamacije u prekograničnom i nacionalnom platnom prometu u stranoj valuti te za potvrdu inozemne banke primatelja plaćanja o izvršenju kreditnog transfera, zatražena na zahtjev platitelja. Naknada za izdavanje raznih potvrda i ovjera vezanih uz poslovanje klijenata u Erste banci smanjuje se s 6,64 eura na 4 eura”, odgovorili su nam iz te banke.

“Ponekad su korekcije visine naknada nužne”

Objasnili su i razloge zbog kojih su odlučili povećati iznos nekih naknada za građane.

“Erste banka je svjesna činjenice da svako povećanje naknada izaziva određeni interes klijenata i javnosti te, prilikom donošenja odluka o promjenama u tom segmentu, vodi računa o tome da se one temelje na povećanju troškova poslovanja, unaprjeđenju proizvoda i usluga, kao i objektivnim tržišnim okolnostima. Nažalost, ponekad su korekcije visine naknada nužne, a banka pritom nastoji primijeniti balansirani pristup koji ujedno uvažava potrebe i interes svojih klijenata”, rekli su nam u Erste banci.

Zaba, PBZ i OTP zasad ne planiraju povećanja

I druge smo veće banke upitali planiraju li, poput Erste banke, povećanje naknada za građane. U Zagrebačkoj banci kažu da od 1. siječnja ove godine nisu povećavali bankarske naknade za građane, kao ni tijekom prošle godine.

“U slučaju bilo kakvih promjena u politici naknada ili drugim aspektima našeg poslovanja, pravovremeno ćemo obavijestiti naše klijente”, rekli su nam u Zabi.

U Privrednoj banci Zagreb kažu da nisu povećavali naknade u poslovanju s građanima u protekle dvije godine niti su trenutačno u tijeku promjena naknada. I tamo kažu da će o svim izmjenama naknada klijente obavještavati unaprijed na ugovoreni način.

U OTP Banci kažu da visinu naknada kontinuirano revidiraju vodeći računa o visokoj razini konkurentnosti svoje ponude te troškovima poslovanja. Napominju da će u slučaju bilo kakvih eventualnih promjena na vrijeme obavijestiti svoje korisnike.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu