Hrvatska
Hrvatska je prošle godine imala najmanji broj rođenih u povijesti
Hrvatska se demografski nalazi u jako teškoj situaciji, kako zbog iseljavanja tako i zbog pada broja rođenih, piše Index. Ta dva problema su zapravo povezana, jer iseljavaju uglavnom mladi ljudi koji su tek na početku ili u fazi stvaranja obitelji, a time je potencijal za rađanjem djece u državi sve manji.
Po demografskim problemima Hrvatska nije jedinstvena u svijetu, ali je jedna od država koje su najviše pogođene. Problemi s padom broja rođene djece diljem Europe, zapanjujući pad ukupnog broja rođenih u Kini zadnjih nekoliko godina, nemogućnost Južne Koreje i Japana da uspore rapidno starenje stanovništva i demografsko opadanje u SAD-u svjedoče da se radi o globalnom problemu.
Rekordno nizak broj rođenih
Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), 2023. je najgora godina u povijesti Hrvatske po pitanju broja rođenih. Do kraja studenog je rođeno manje od 30 tisuća djece, a sudeći po povijesnim trendovima za prosinac to znači da će u godini ukupno biti manje od 33 tisuće rođenih.
Za usporedbu, u 2011. su rođene 42 tisuće djece. Drastičan je to pad (cca 9 tisuća) u kratkom razdoblju, a nema naznaka da će se situacija poboljšati.
Ni u jednom mjesecu 2023. nije rođeno više od 3 tisuće djece, što nije zabilježeno ni u godinama pandemije (2020. i 2021.). Još do 2017. je bila rijetkost da u bilo kojem mjesecu broj rođenih bude manji od 3 tisuće.
S druge strane je broj umrlih relativno konstantan. Kreće se između 4 i 5 tisuća mjesečno, što znači da svaki mjesec u Hrvatskoj umire tisuću, u nekim mjesecima čak dvije do tri tisuće osoba više nego što se rađa.
Usporedi li se broj rođenih i umrlih, lako je zaključiti da je 2023. Hrvatska samo na temelju većeg broja umrlih od broja rođenih izgubila 18 tisuća stanovnika.
Ilustrativno, Hrvatska samo zbog većeg broja umrlih od rođenih svake godine izgubi više stanovnika nego što živi ljudi u gradovima poput Samobora, Đakova, Požege i Čakovca. U dvije godine izgubi isti jedan Šibenik ili Varaždin, u tri godine cijelu Pulu itd.
Demografski deficit u Hrvatskoj nije novost, ali je situacija postala gora nego prije
Ne toliko davno, do prije svega desetak godina, u Hrvatskoj je bilo više od 40 tisuća rođenih godišnje. Stopa fertiliteta, što označava prosječni broj djece po ženi, od kraja 90-ih je ispod 1.60.
Najmanja je bila 2003., kada je iznosila 1.41, nakon čega se počela postepeno obnavljati do 2009. kada je narasla na 1.58. Ali upravo te godine je počela kriza, iz koje se Hrvatska zbog krivih ekonomskih politika nije izvukla sve do 2015., do kada stopa fertiliteta pada na 1.40.
Čak je zabilježen blagi rast ukupnog broja rođenih od početka stoljeća do krize 2008. Još 2009. je bilo 44.5 tisuća rođenih, što se s aspekta 2022. i 2023. (između 33 i 34 tisuće rođenih) čini nedostižnim.
U godinama ekonomskog rasta se fertilitet oporavljao
Od 2015. godine, kada je Hrvatska izašla iz krize, stopa fertiliteta se oporavlja, pa je 2021. na 1.58 prema podacima statističke agencije EU Eurostat. Te varijacije ne znače puno, jer je potrebno imati stopu fertiliteta od 2.1 djece po ženi da bi se stanovništvo neke države prirodno održalo, i to ako nema iseljavanja.
U većini godina je Hrvatska bila ispod prosjeka EU po pitanju stope fertiliteta, iako sama EU ima velikih problema zbog niske stope. Ali većina EU nema problem koji ima Hrvatska, masovno iseljavanje mladih. Dapače, bogatije države EU održavaju svoje stanovništvo primarno kroz pomoć useljavanja, dok je Hrvatska iseljenička država.
Hrvatska svako desetljeće gubi nekoliko stotina tisuća stanovnika
Odlazak mladih osoba i mladih obitelji smanjuje potencijalni broj rođenih u budućnosti, čime se stvara efekt lavine zbog kojeg je demografsko odumiranje iznimno teško zaustaviti. Problematika oporavka broja rođenih je iznimno teška sama po sebi, a uz iseljavanje je skoro nemoguće održavati stanovništvo zemlje.
Trend je jasan; prema popisu stanovništva 2021. je u Hrvatskoj živjelo 3.87 milijuna ljudi, a prema popisu iz 2011. 4.28 milijuna. Pad od 413 tisuća stanovnika, što je otprilike ukupan broj ljudi koji živi u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji, u periodu od samo jednog desetljeća.
Jako zabrinjavajuće, posebno s obzirom na to da podaci o kretanju broja rođenih i umrlih za 2021. i 2022. pokazuju da će sljedeći popis stanovništva pokazati još gore rezultate. Bit će dobro ako popis 2031. pokaže da u Hrvatskoj živi više od 3.43 milijuna ljudi, koliko je Hrvatska zadnji put imala davne 1931.
Hrvatska ima više zdravstvenih osiguranika nego stanovnika i više birača nego punoljetnih stanovnika
Demografski podaci Hrvatske su ne samo porazni nego i paradoksalni. Broj osiguranih na Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje je veći nego broj stanovnika, pa zdravstveni sustav izdržava 236 tisuća ljudi više nego što ih živi u Hrvatskoj. Golemi dugovi zdravstva su samo posljedica te apsurdnosti, uz ostale probleme.
Hrvatska se može nazvati i najviše demokratskom zemljom na svijetu jer ima više birača od stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2021. u njoj živi 3.87 milijuna ljudi, od kojih 667 tisuća maloljetnika i 29 tisuća stranaca koji ne mogu biti birači. Ali najnoviji podaci Ministarstva uprave pokazuju da imamo 3.64 milijuna registriranih birača u Hrvatskoj, 470 tisuća više nego punoljetnih stanovnika.
Rađa se sve manje djece, mladi iseljavaju, stari umiru, ali broj zdravstvenih osiguranika je stabilan, a ni broj registriranih birača u zemlji ne pokazuje znakove opadanja. Zapanjujuće i bizarno.
Pozitivan migracijski saldo možda ublaži problem, ali ga neće eliminirati
Optimistično, 18 tisuća manje stanovnika u 2023. je zbog većeg broja umrlih nego rođenih, ali tome podatku treba pridodati i negativan migracijski saldo. 2022. je u Hrvatsku doselilo 58 tisuća osoba, a odselilo 46 tisuća.
Pozitivan migracijski saldo u 2022. je jedini put od 2008. da je Hrvatska imala više doseljenih nego odseljenih, iako je do te godine redovito iz godine u godinu više ljudi useljavalo u Hrvatsku nego iseljavalo iz nje.
DZS ne objavljuje privremene podatke o migracijama stanovništva pa o rezultatima za 2023. možemo samo nagađati, ali je moguće da će se trend nastaviti i ublažiti negativni prirodni prirast. 2022. je 11 tisuća ljudi više uselilo nego iselilo, a ako slične brojke pokažu podaci za 2023., to ipak neće biti dovoljno da potpuno nadoknadi gubitak stanovništva zbog većeg broja umrlih od rođenih.
Demografski problemi u cijelom razvijenom svijetu, sposobnost reagiranja na njih će odrediti budućnost država
Negativne demografske trendove je jako teško preokrenuti. Pokušale su puno bogatije i uspješnije države od Hrvatske, s nikakvim ili zanemarivim uspjehom. Uloženo je, u obliku novčanih sredstava, puno veće od dobivenog.
Još nije pronađena “formula” mjera koje funkcioniraju, osim u kratkom roku od par godina. Te mjere su uglavnom jako skupe, a jako neefikasne. Naravno, to ne znači da treba odustati od pokušaja da se broj rođenih i stopa fertiliteta vrati na održive razine.
Iako ne postoji jednostavan način da se postignu demografski ciljevi, dosadašnji rezultati pokazuju da najbolje funkcionira kombinacija faktora, mješavina snažnog ekonomskog rasta i dobro usmjerenih demografskih politika.
Hrvatska ima težak zadatak jer već sada ima jedno od najstarijih stanovništava u Europi, a time i u svijetu. Ne radi se samo o pitanju opstanka naroda i države kao takve nego i o ključnom ekonomskom problemu budućnosti.
Istraživanja pokazuju da starija stanovništva manje inoviraju, manje troše i manje investiraju (kada se korigira za ostale razlike). Važno je i pitanje održivosti mirovinskog sustava, jer zbog mirovinskog sustava međugeneracijske solidarnosti visina mirovina direktno ovisi o broju radnika, tj. omjeru radnika i umirovljenika.
Zapravo se radi o jednom od najvećih problema 21. stoljeća, s kojim se suočavaju sve razvijene zemlje od SAD-a i Europe do Kine i Japana. Budućnost država ovisi o sposobnosti da reagiraju na demografske probleme.
Hrvatska
Donesen je novi Zakon o naplati cestarine: Evo kako će izgledati vožnja autocestom
Hrvatski sabor je u ponedjeljak donio novi Zakon o naplati cestarine, kojim se od 1. ožujka 2027. godine uvodi jedinstveni elektronički sustav naplate cestarina na čitavoj mreži autocesta u Hrvatskoj, a koji bi trebao značajno poboljšati protočnost prometa.
Novi sustav predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, omogućava prolazak bez zaustavljanja i pri brzinama do 130 km na sat.
Počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera.
Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.
Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.
Nakon što se novi sustav uvede, neko vrijeme postojat će još naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.
Postavljanje portala i kamera je počelo na autocesti A3, a ukupno je planirano postavljanje 212 portala na mreži kojom upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) i ostali koncesionari.
Hrvatska
PROGNOZA / Ciklona donosi promjenu vremena: Nakon magle stižu oblaci i kiša
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom sporo se premješta prema istoku. U višim slojevima atmosfere nastavlja se pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje, gdje se formirala plitka ciklona koja se sporo premješta duž osi Sredozemnog mora prema istoku.
Ciklona donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature te postupno razilaženje magle, koja prelazi u nisku naoblaku, a jačanjem juga do kraja dana i sutra ujutro magla će se potpuno razići.
Danas poslijepodne i u noći na utorak naoblačenje sa zapada donijet će manje količine kiše, uglavnom na Jadranu, u Lici i Gorskom kotaru te u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Nakon kratkotrajne kišne epizode, od sredine tjedna slijedi stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, dok će na Jadranu zapuhati slaba do umjerena bura.
Danas će prijepodne vrijeme još imati dva lica – sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Poslijepodne slijedi postupan porast naoblake sa zapada te dizanje magle u nisku naoblaku ili njezino djelomično razilaženje, najprije u zapadnim krajevima unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu bit će oko 15 °C, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 8 °C, a u predjelima s maglom oko 4 °C.
Sutra će u unutrašnjosti biti pretežno oblačno, samo mjestimice još s maglom, uglavnom uz riječne tokove i u kotlinama. Na Jadranu promjenljivo oblačno uz slabo do umjereno jugo i mjestimičnu kišu. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak, a na Jadranu umjereno jugo, koje će jačati prema kraju dana, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti bit će od –2 do 3 °C, a na Jadranu oko 8 °C. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 5 do 8 °C, a na Jadranu od 15 do 18 °C.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?
Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti.
Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom podržava stabilno vrijeme. Po visini se nastavlja pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike koji se nad Sredozemnim morem puni vlagom te uz mirnu anticiklonu uzrokuje pojavu magle u prizemnim slojevima atmosfere. Debljina sloja magle varira od 200 do 350 metara te planinski krajevi vire kao otoci iznad jezera prizemne magle. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje te se sporo premješta po osi sredozemnog mora prema istoku.
Promjena vremena uz naoblačenje
Očekujemo razvoj plitke ciklone na čijoj prednjoj strani južno i jugozapadno strujanje postupno donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature. Nailaskom ciklone i promjenom cirkulacije vjetra te naoblačenjem magla se postupno razilazi i diže u nisku naoblaku, a jačanjem juga u ponedjeljak i utorak će se potpuno razići. Naoblačenje sa zapad povezano uz ciklonu na sredozemnom moru donijet će manje količine kiše uglavnom na Jadranu, Lici i Gorskom kotaru te sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti.
Prolazom kratkotrajne kišne epizode od četvrtka ponovno stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, a na Jadranu slaba do umjerena bura.
Prema sadašnjim prognostičkim materijalima Božić će biti zeleni, a tek pred Novu Godinu mala je vjerojatnost za slab ugriz zime.
Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu oko 15, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 12, a u predjelima s maglom oko 4C.
Sutra bez veće promjene osim pojave poledice mjestimice u unutrašnjosti kao posljedice razvedravanja tijekom noći. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od -4 do -1, na Jadranu oko 5. Najviše dnevne u krajevima s maglom oko 4, u planinskim krajevima ioko 8. Na Jadranu i uz Jadran najviše dnevne temperature oko 15. Poslijepodne i navečer prognoziramo naoblačenje za zapada i jugozapada te postupno razbijanje magle.
-
magazin2 dana prijeŠPICA!
-
magazin4 dana prijeSTIŽE THOMPSON / Važna obavijest vlasnicima vozila na Višnjiku
-
Svijet4 dana prijeALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijePLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…








GTJ
21. ožujka 2024. at 7:54
Piam se da li ovakva Hrvatska uopće zaslužuje svoju djecu! Ugodan dan!