Hrvatska se demografski nalazi u jako teškoj situaciji, kako zbog iseljavanja tako i zbog pada broja rođenih, piše Index. Ta dva problema su zapravo povezana, jer iseljavaju uglavnom mladi ljudi koji su tek na početku ili u fazi stvaranja obitelji, a time je potencijal za rađanjem djece u državi sve manji.

Po demografskim problemima Hrvatska nije jedinstvena u svijetu, ali je jedna od država koje su najviše pogođene. Problemi s padom broja rođene djece diljem Europe, zapanjujući pad ukupnog broja rođenih u Kini zadnjih nekoliko godina, nemogućnost Južne Koreje i Japana da uspore rapidno starenje stanovništva i demografsko opadanje u SAD-u svjedoče da se radi o globalnom problemu.

Rekordno nizak broj rođenih

Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), 2023. je najgora godina u povijesti Hrvatske po pitanju broja rođenih. Do kraja studenog je rođeno manje od 30 tisuća djece, a sudeći po povijesnim trendovima za prosinac to znači da će u godini ukupno biti manje od 33 tisuće rođenih.

Za usporedbu, u 2011. su rođene 42 tisuće djece. Drastičan je to pad (cca 9 tisuća) u kratkom razdoblju, a nema naznaka da će se situacija poboljšati.

Ni u jednom mjesecu 2023. nije rođeno više od 3 tisuće djece, što nije zabilježeno ni u godinama pandemije (2020. i 2021.). Još do 2017. je bila rijetkost da u bilo kojem mjesecu broj rođenih bude manji od 3 tisuće.

S druge strane je broj umrlih relativno konstantan. Kreće se između 4 i 5 tisuća mjesečno, što znači da svaki mjesec u Hrvatskoj umire tisuću, u nekim mjesecima čak dvije do tri tisuće osoba više nego što se rađa.

Usporedi li se broj rođenih i umrlih, lako je zaključiti da je 2023. Hrvatska samo na temelju većeg broja umrlih od broja rođenih izgubila 18 tisuća stanovnika.

Ilustrativno, Hrvatska samo zbog većeg broja umrlih od rođenih svake godine izgubi više stanovnika nego što živi ljudi u gradovima poput Samobora, Đakova, Požege i Čakovca. U dvije godine izgubi isti jedan Šibenik ili Varaždin, u tri godine cijelu Pulu itd.

Demografski deficit u Hrvatskoj nije novost, ali je situacija postala gora nego prije

Ne toliko davno, do prije svega desetak godina, u Hrvatskoj je bilo više od 40 tisuća rođenih godišnje. Stopa fertiliteta, što označava prosječni broj djece po ženi, od kraja 90-ih je ispod 1.60.

Najmanja je bila 2003., kada je iznosila 1.41, nakon čega se počela postepeno obnavljati do 2009. kada je narasla na 1.58. Ali upravo te godine je počela kriza, iz koje se Hrvatska zbog krivih ekonomskih politika nije izvukla sve do 2015., do kada stopa fertiliteta pada na 1.40.

Čak je zabilježen blagi rast ukupnog broja rođenih od početka stoljeća do krize 2008. Još 2009. je bilo 44.5 tisuća rođenih, što se s aspekta 2022. i 2023. (između 33 i 34 tisuće rođenih) čini nedostižnim.

U godinama ekonomskog rasta se fertilitet oporavljao

Od 2015. godine, kada je Hrvatska izašla iz krize, stopa fertiliteta se oporavlja, pa je 2021. na 1.58 prema podacima statističke agencije EU Eurostat. Te varijacije ne znače puno, jer je potrebno imati stopu fertiliteta od 2.1 djece po ženi da bi se stanovništvo neke države prirodno održalo, i to ako nema iseljavanja.

U većini godina je Hrvatska bila ispod prosjeka EU po pitanju stope fertiliteta, iako sama EU ima velikih problema zbog niske stope. Ali većina EU nema problem koji ima Hrvatska, masovno iseljavanje mladih. Dapače, bogatije države EU održavaju svoje stanovništvo primarno kroz pomoć useljavanja, dok je Hrvatska iseljenička država.

Hrvatska svako desetljeće gubi nekoliko stotina tisuća stanovnika

Odlazak mladih osoba i mladih obitelji smanjuje potencijalni broj rođenih u budućnosti, čime se stvara efekt lavine zbog kojeg je demografsko odumiranje iznimno teško zaustaviti. Problematika oporavka broja rođenih je iznimno teška sama po sebi, a uz iseljavanje je skoro nemoguće održavati stanovništvo zemlje.

Trend je jasan; prema popisu stanovništva 2021. je u Hrvatskoj živjelo 3.87 milijuna ljudi, a prema popisu iz 2011. 4.28 milijuna. Pad od 413 tisuća stanovnika, što je otprilike ukupan broj ljudi koji živi u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji, u periodu od samo jednog desetljeća.

Jako zabrinjavajuće, posebno s obzirom na to da podaci o kretanju broja rođenih i umrlih za 2021. i 2022. pokazuju da će sljedeći popis stanovništva pokazati još gore rezultate. Bit će dobro ako popis 2031. pokaže da u Hrvatskoj živi više od 3.43 milijuna ljudi, koliko je Hrvatska zadnji put imala davne 1931.

Hrvatska ima više zdravstvenih osiguranika nego stanovnika i više birača nego punoljetnih stanovnika

Demografski podaci Hrvatske su ne samo porazni nego i paradoksalni. Broj osiguranih na Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje je veći nego broj stanovnika, pa zdravstveni sustav izdržava 236 tisuća ljudi više nego što ih živi u Hrvatskoj. Golemi dugovi zdravstva su samo posljedica te apsurdnosti, uz ostale probleme.

Hrvatska se može nazvati i najviše demokratskom zemljom na svijetu jer ima više birača od stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2021. u njoj živi 3.87 milijuna ljudi, od kojih 667 tisuća maloljetnika i 29 tisuća stranaca koji ne mogu biti birači. Ali najnoviji podaci Ministarstva uprave pokazuju da imamo 3.64 milijuna registriranih birača u Hrvatskoj, 470 tisuća više nego punoljetnih stanovnika.

Rađa se sve manje djece, mladi iseljavaju, stari umiru, ali broj zdravstvenih osiguranika je stabilan, a ni broj registriranih birača u zemlji ne pokazuje znakove opadanja. Zapanjujuće i bizarno.

Pozitivan migracijski saldo možda ublaži problem, ali ga neće eliminirati

Optimistično, 18 tisuća manje stanovnika u 2023. je zbog većeg broja umrlih nego rođenih, ali tome podatku treba pridodati i negativan migracijski saldo. 2022. je u Hrvatsku doselilo 58 tisuća osoba, a odselilo 46 tisuća.

Pozitivan migracijski saldo u 2022. je jedini put od 2008. da je Hrvatska imala više doseljenih nego odseljenih, iako je do te godine redovito iz godine u godinu više ljudi useljavalo u Hrvatsku nego iseljavalo iz nje.

DZS ne objavljuje privremene podatke o migracijama stanovništva pa o rezultatima za 2023. možemo samo nagađati, ali je moguće da će se trend nastaviti i ublažiti negativni prirodni prirast. 2022. je 11 tisuća ljudi više uselilo nego iselilo, a ako slične brojke pokažu podaci za 2023., to ipak neće biti dovoljno da potpuno nadoknadi gubitak stanovništva zbog većeg broja umrlih od rođenih.

Demografski problemi u cijelom razvijenom svijetu, sposobnost reagiranja na njih će odrediti budućnost država

Negativne demografske trendove je jako teško preokrenuti. Pokušale su puno bogatije i uspješnije države od Hrvatske, s nikakvim ili zanemarivim uspjehom. Uloženo je, u obliku novčanih sredstava, puno veće od dobivenog.

Još nije pronađena “formula” mjera koje funkcioniraju, osim u kratkom roku od par godina. Te mjere su uglavnom jako skupe, a jako neefikasne. Naravno, to ne znači da treba odustati od pokušaja da se broj rođenih i stopa fertiliteta vrati na održive razine.

Iako ne postoji jednostavan način da se postignu demografski ciljevi, dosadašnji rezultati pokazuju da najbolje funkcionira kombinacija faktora, mješavina snažnog ekonomskog rasta i dobro usmjerenih demografskih politika.

Hrvatska ima težak zadatak jer već sada ima jedno od najstarijih stanovništava u Europi, a time i u svijetu. Ne radi se samo o pitanju opstanka naroda i države kao takve nego i o ključnom ekonomskom problemu budućnosti.

Istraživanja pokazuju da starija stanovništva manje inoviraju, manje troše i manje investiraju (kada se korigira za ostale razlike). Važno je i pitanje održivosti mirovinskog sustava, jer zbog mirovinskog sustava međugeneracijske solidarnosti visina mirovina direktno ovisi o broju radnika, tj. omjeru radnika i umirovljenika.

Zapravo se radi o jednom od najvećih problema 21. stoljeća, s kojim se suočavaju sve razvijene zemlje od SAD-a i Europe do Kine i Japana. Budućnost država ovisi o sposobnosti da reagiraju na demografske probleme.