Connect with us

Hrvatska

Hrvatska je prošle godine imala najmanji broj rođenih u povijesti

Objavljeno

-

Hrvatska se demografski nalazi u jako teškoj situaciji, kako zbog iseljavanja tako i zbog pada broja rođenih, piše Index. Ta dva problema su zapravo povezana, jer iseljavaju uglavnom mladi ljudi koji su tek na početku ili u fazi stvaranja obitelji, a time je potencijal za rađanjem djece u državi sve manji.

Po demografskim problemima Hrvatska nije jedinstvena u svijetu, ali je jedna od država koje su najviše pogođene. Problemi s padom broja rođene djece diljem Europe, zapanjujući pad ukupnog broja rođenih u Kini zadnjih nekoliko godina, nemogućnost Južne Koreje i Japana da uspore rapidno starenje stanovništva i demografsko opadanje u SAD-u svjedoče da se radi o globalnom problemu.

Rekordno nizak broj rođenih

Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), 2023. je najgora godina u povijesti Hrvatske po pitanju broja rođenih. Do kraja studenog je rođeno manje od 30 tisuća djece, a sudeći po povijesnim trendovima za prosinac to znači da će u godini ukupno biti manje od 33 tisuće rođenih.

Za usporedbu, u 2011. su rođene 42 tisuće djece. Drastičan je to pad (cca 9 tisuća) u kratkom razdoblju, a nema naznaka da će se situacija poboljšati.

Ni u jednom mjesecu 2023. nije rođeno više od 3 tisuće djece, što nije zabilježeno ni u godinama pandemije (2020. i 2021.). Još do 2017. je bila rijetkost da u bilo kojem mjesecu broj rođenih bude manji od 3 tisuće.

S druge strane je broj umrlih relativno konstantan. Kreće se između 4 i 5 tisuća mjesečno, što znači da svaki mjesec u Hrvatskoj umire tisuću, u nekim mjesecima čak dvije do tri tisuće osoba više nego što se rađa.

Usporedi li se broj rođenih i umrlih, lako je zaključiti da je 2023. Hrvatska samo na temelju većeg broja umrlih od broja rođenih izgubila 18 tisuća stanovnika.

Ilustrativno, Hrvatska samo zbog većeg broja umrlih od rođenih svake godine izgubi više stanovnika nego što živi ljudi u gradovima poput Samobora, Đakova, Požege i Čakovca. U dvije godine izgubi isti jedan Šibenik ili Varaždin, u tri godine cijelu Pulu itd.

Demografski deficit u Hrvatskoj nije novost, ali je situacija postala gora nego prije

Ne toliko davno, do prije svega desetak godina, u Hrvatskoj je bilo više od 40 tisuća rođenih godišnje. Stopa fertiliteta, što označava prosječni broj djece po ženi, od kraja 90-ih je ispod 1.60.

Najmanja je bila 2003., kada je iznosila 1.41, nakon čega se počela postepeno obnavljati do 2009. kada je narasla na 1.58. Ali upravo te godine je počela kriza, iz koje se Hrvatska zbog krivih ekonomskih politika nije izvukla sve do 2015., do kada stopa fertiliteta pada na 1.40.

Čak je zabilježen blagi rast ukupnog broja rođenih od početka stoljeća do krize 2008. Još 2009. je bilo 44.5 tisuća rođenih, što se s aspekta 2022. i 2023. (između 33 i 34 tisuće rođenih) čini nedostižnim.

U godinama ekonomskog rasta se fertilitet oporavljao

Od 2015. godine, kada je Hrvatska izašla iz krize, stopa fertiliteta se oporavlja, pa je 2021. na 1.58 prema podacima statističke agencije EU Eurostat. Te varijacije ne znače puno, jer je potrebno imati stopu fertiliteta od 2.1 djece po ženi da bi se stanovništvo neke države prirodno održalo, i to ako nema iseljavanja.

U većini godina je Hrvatska bila ispod prosjeka EU po pitanju stope fertiliteta, iako sama EU ima velikih problema zbog niske stope. Ali većina EU nema problem koji ima Hrvatska, masovno iseljavanje mladih. Dapače, bogatije države EU održavaju svoje stanovništvo primarno kroz pomoć useljavanja, dok je Hrvatska iseljenička država.

Hrvatska svako desetljeće gubi nekoliko stotina tisuća stanovnika

Odlazak mladih osoba i mladih obitelji smanjuje potencijalni broj rođenih u budućnosti, čime se stvara efekt lavine zbog kojeg je demografsko odumiranje iznimno teško zaustaviti. Problematika oporavka broja rođenih je iznimno teška sama po sebi, a uz iseljavanje je skoro nemoguće održavati stanovništvo zemlje.

Trend je jasan; prema popisu stanovništva 2021. je u Hrvatskoj živjelo 3.87 milijuna ljudi, a prema popisu iz 2011. 4.28 milijuna. Pad od 413 tisuća stanovnika, što je otprilike ukupan broj ljudi koji živi u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji, u periodu od samo jednog desetljeća.

Jako zabrinjavajuće, posebno s obzirom na to da podaci o kretanju broja rođenih i umrlih za 2021. i 2022. pokazuju da će sljedeći popis stanovništva pokazati još gore rezultate. Bit će dobro ako popis 2031. pokaže da u Hrvatskoj živi više od 3.43 milijuna ljudi, koliko je Hrvatska zadnji put imala davne 1931.

Hrvatska ima više zdravstvenih osiguranika nego stanovnika i više birača nego punoljetnih stanovnika

Demografski podaci Hrvatske su ne samo porazni nego i paradoksalni. Broj osiguranih na Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje je veći nego broj stanovnika, pa zdravstveni sustav izdržava 236 tisuća ljudi više nego što ih živi u Hrvatskoj. Golemi dugovi zdravstva su samo posljedica te apsurdnosti, uz ostale probleme.

Hrvatska se može nazvati i najviše demokratskom zemljom na svijetu jer ima više birača od stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2021. u njoj živi 3.87 milijuna ljudi, od kojih 667 tisuća maloljetnika i 29 tisuća stranaca koji ne mogu biti birači. Ali najnoviji podaci Ministarstva uprave pokazuju da imamo 3.64 milijuna registriranih birača u Hrvatskoj, 470 tisuća više nego punoljetnih stanovnika.

Rađa se sve manje djece, mladi iseljavaju, stari umiru, ali broj zdravstvenih osiguranika je stabilan, a ni broj registriranih birača u zemlji ne pokazuje znakove opadanja. Zapanjujuće i bizarno.

Pozitivan migracijski saldo možda ublaži problem, ali ga neće eliminirati

Optimistično, 18 tisuća manje stanovnika u 2023. je zbog većeg broja umrlih nego rođenih, ali tome podatku treba pridodati i negativan migracijski saldo. 2022. je u Hrvatsku doselilo 58 tisuća osoba, a odselilo 46 tisuća.

Pozitivan migracijski saldo u 2022. je jedini put od 2008. da je Hrvatska imala više doseljenih nego odseljenih, iako je do te godine redovito iz godine u godinu više ljudi useljavalo u Hrvatsku nego iseljavalo iz nje.

DZS ne objavljuje privremene podatke o migracijama stanovništva pa o rezultatima za 2023. možemo samo nagađati, ali je moguće da će se trend nastaviti i ublažiti negativni prirodni prirast. 2022. je 11 tisuća ljudi više uselilo nego iselilo, a ako slične brojke pokažu podaci za 2023., to ipak neće biti dovoljno da potpuno nadoknadi gubitak stanovništva zbog većeg broja umrlih od rođenih.

Demografski problemi u cijelom razvijenom svijetu, sposobnost reagiranja na njih će odrediti budućnost država

Negativne demografske trendove je jako teško preokrenuti. Pokušale su puno bogatije i uspješnije države od Hrvatske, s nikakvim ili zanemarivim uspjehom. Uloženo je, u obliku novčanih sredstava, puno veće od dobivenog.

Još nije pronađena “formula” mjera koje funkcioniraju, osim u kratkom roku od par godina. Te mjere su uglavnom jako skupe, a jako neefikasne. Naravno, to ne znači da treba odustati od pokušaja da se broj rođenih i stopa fertiliteta vrati na održive razine.

Iako ne postoji jednostavan način da se postignu demografski ciljevi, dosadašnji rezultati pokazuju da najbolje funkcionira kombinacija faktora, mješavina snažnog ekonomskog rasta i dobro usmjerenih demografskih politika.

Hrvatska ima težak zadatak jer već sada ima jedno od najstarijih stanovništava u Europi, a time i u svijetu. Ne radi se samo o pitanju opstanka naroda i države kao takve nego i o ključnom ekonomskom problemu budućnosti.

Istraživanja pokazuju da starija stanovništva manje inoviraju, manje troše i manje investiraju (kada se korigira za ostale razlike). Važno je i pitanje održivosti mirovinskog sustava, jer zbog mirovinskog sustava međugeneracijske solidarnosti visina mirovina direktno ovisi o broju radnika, tj. omjeru radnika i umirovljenika.

Zapravo se radi o jednom od najvećih problema 21. stoljeća, s kojim se suočavaju sve razvijene zemlje od SAD-a i Europe do Kine i Japana. Budućnost država ovisi o sposobnosti da reagiraju na demografske probleme.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. GTJ

    21. ožujka 2024. at 7:54

    Piam se da li ovakva Hrvatska uopće zaslužuje svoju djecu! Ugodan dan!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

ZIMA USRED PROLJEĆA / Autocesta do Rijeke je tijekom noći bila zatrpana snijegom. Sad je čista

Objavljeno

-

Kako se može vidjeti na kamerama HAK-a, sve autoceste u Hrvatskoj su jutros prohodne iako su neke tijekom noći bile zatrpane snijegom koji je napadao.

Kako javlja HAK, za sve skupine vozila otvoreni su:

  • autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići
  • autocesta A6 Rijeka-Zagreb
  • državna cesta DC1 Karlovac-Knin-Split
  • stara cesta kroz Gorski kotar-DC3
  • Krčki most
  • Paški most
  • Most dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku.

Kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski u većem dijelu zemlje od kiše. Mogući su odroni. Zbog povremeno jakih pljuskova kiše moguće je naići na veću količinu vode koja se zadržava na kolniku.

Zbog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Svete Marije Magdalene, državnoj cesti između čvora i mjesta Križišće (DC99) i lokalnoj cesti Kraljevica-čvor Križišće (LC58107) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).

Prometna prognoza za danas

Danas će se u većem dijelu zemlje voziti po mokrim i skliskim kolnicima, a u Gorskom kotaru i Lici mogući su susnježica i snijeg. Zbog jakog vjetra moguća su ograničenja za pojedine skupine vozila na cestama pod Velebitom. “Zastoje očekujemo na cestama gdje traju radovi te na gradskim prometnicama. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama”, objavio je HAK.

Usporeno će se voziti u zonama radova na zagrebačkoj obilaznici (A3), brzom cestom Solin-Klis i Jadranskom magistralom (DC8) kod Šibenskog mosta.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna objavila kada kreće isplata povrata poreza

Objavljeno

-

By

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine, priopćili su iz Porezne uprave.

Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine, u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528 osoba do 25 godina života u iznosu od 75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od 100.127.481,51 eura.

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 02. svibnja 2024. godine.

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Tko ima pravo na povrat?

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Napomene:

  • Povrat poreza Porezna uprava će izvršiti bezgotovinski na račun za plaćanje kojega porezni obveznici imaju otvorenog kod banaka, a iznimno u gotovu novcu za porezne obveznike koji nemaju otvoren račun kod banke odnosno ako u trenutku izvršenja povrata poreza na dohodak ne ostvaruju primitke za koje postoji obveza isplate na račun.
  • Ukoliko obveznici nisu dostavili podatak Poreznoj upravi o promjeni broja računa na koji žele da im se izvrši povrat poreza, povrat poreza će se uplatiti na račun utvrđen temeljem Jedinstvenog registra računa s kojim raspolaže Porezna uprava.
  • Povrat poreza ne smatra se primitkom koji bi bio izuzet od ovrhe u cijelosti, odnosno u određenom iznosu prema Ovršnom zakonu te Porezna uprava nije u mogućnosti povrat poreza isplatiti na poseban („zaštićeni“) račun sukladno članku 212. Ovršnog zakona, već se predmetna isplata može izvršiti samo na redovne račune poreznog obveznika. Ističemo da je za pitanja u svezi izuzimanja odnosno ograničenja od ovrhe na novčanim sredstvima propisanima odredbama Ovršnog zakona nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave.
  • Privremeno porezno rješenje Porezna uprava će dostaviti poreznom obvezniku prema adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta iz službenih evidencija kojima raspolaže najkasnije do 30. lipnja 2024.
  • Protiv privremenog poreznog rješenja može se podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja 2024.g., ako porezni obveznik smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.
  • Iznimno, porezni obveznici koji privremeno porezno rješenje zaprime nakon 30. lipnja, mogu prigovor podnijeti najkasnije 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.
  • Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila, poreza na automate za zabavne igre, poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i drugih poreza, članarina turističkim zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, spomeničke rente i drugog).
  • Povrat poreza neće se izvršiti poreznim obveznicima nad čijim se isplatiteljima primitaka /dohodaka provode postupci za naplatu poreza po osnovi isplaćenih primitaka. Navedenim obveznicima neće biti niti izdano rješenje, već će im biti dostavljena obavijest u kojoj je navedeno da se nad isplatiteljem primitaka/dohodaka isplaćenih poreznom obvezniku po osnovi nesamostalnog rada/drugog dohotka provode postupci u cilju naplate potraživanja po osnovi istih, te će se rješenje izdati nakon završetka navedenih postupaka.

Ističemo kako Porezna uprava prati izvršenje poreznih obveza isplatitelja primitaka/dohotka te će po podmirenju cjelokupne obveze za 2023. godinu, izvršiti povrat poreza i prireza porezu na dohodak, naveli su iz Porezne uprave.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Čak 4,2 milijuna Ukrajinaca raseljeno diljem EU. Evo koliko ih je u Hrvatskoj i koja prava imaju

Objavljeno

-

By

Europski statistički ured nedavno je objavio podatak da je koncem veljače 4,2 milijuna ljudi, koji su napustili Ukrajinu nakon početka ruske agresije 24. veljače 2022. godine, imalo status osoba s privremenom zaštitom u Europskoj uniji.

Gotovo trećina raseljenih Ukrajinaca u EU, njih 1,28 milijuna, nalazi se u Njemačkoj. U Poljskoj ih je 957 tisuća, a u Češkoj 385 tisuća.

I Hrvatska je, kao članica Europske unije u skladu s odlukom Vijeća Europe o privremenoj zaštiti izbjeglih iz Ukrajine od 4. ožujka 2022. godine te odlukom o produljenju te odluke od 19. listopada prošle godine, omogućila privremenu zaštitu raseljenima zbog rata u Ukrajini.

U Hrvatskoj 24.965 raseljenih Ukrajinaca

U Ministarstvu unutarnjih poslova rekli su nam da je od 24. veljače 2022. do 14. travnja ove godine Hrvatska odobrila privremenu zaštitu za 24.965 raseljenih osoba iz Ukrajine.

Osim njih, kažu u MUP-u, 2.240 državljana Ukrajine ima odobren boravak u Hrvatskoj koji se ne odnosi na privremenu zaštitu. Od toga njih 2.018 ima odobren privremeni, a 222 stalni boravak. Također, 2.050 državljana Ruske Federacije ima odobren boravak u RH, od kojih 1.665 privremeni, a 385 stalni boravak.

Za troškove smještaja – 60 milijuna eura

Hrvatska iz državnog proračuna financira trošak stambenog zbrinjavanja raseljenim osobama koje su to zatražile. U MUP-u nam kažu da je na dan 15. travnja ove godine u kolektivnim smještajima bilo 1.608 raseljenih osoba iz Ukrajine, dok ih je u pojedinačnom smještaju bilo 2.947.

“Za troškove kolektivnog smještaja od 2022. godine utrošeno je 54.913.020,97 eura, dok je za troškove pojedinačnog smještaja utrošeno 6.760.685,79 eura”, rekli su nam u MUP-u.

Prava osoba pod privremenom zaštitom

Osoba pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj ima prava na:

  • odgovarajući smještaj (kolektivni ili privatni);
  • boravak za vrijeme trajanja privremene zaštite;
  • iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom koja se izdaje na rok od godine dana i može se produžavati, a smatra se dozvolom boravka u RH;
  • socijalnu skrb sukladno propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi;
  • zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurana osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja, to pravo odnosni se i na člana obitelji. Troškovi zdravstvene zaštite isplaćuju se iz državnog proračuna;
  • osnovno i srednje obrazovanje te prekvalifikaciju i dokvalifikaciju pod istim uvjetima kao hrvatski državljanin;
  • informacije o pravima i obvezama na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije i na kojemu može komunicirati;
  • rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Stranac pod privremenom zaštitom ostvaruje pravo na obrazovanje odraslih vezano uz zaposlenje, stručno usavršavanje i stjecanje praktičnog radnog iskustva;
  • spajanje obitelji – zahtjev za spajanje obitelji podnosi stranac pod privremenom zaštitom ili član njegove obitelji koji želi doći u RH. Članu obitelji koji se spaja sa strancem pod privremenom zaštitom odobrava se privremena zaštita. U slučajevima kada članovi obitelji uživaju privremenu zaštitu u različitim državama članicama Europske unije, prilikom spajanja obitelji uzet će se u obzir interesi članova obitelji;
  • slobodu vjeroispovijesti;
  • slobodu kretanja unutar RH i EU.
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu