Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je na sjednici Vlade da je u svim općinama, gradovima i županijama u Hrvatskoj zabilježen rast prema ključnim pokazateljima razvijenosti te dodao da se u Hrvatskoj smanjuju regionalne razlike. Naglasio je da imamo 17 više iznadprosječno razvijenih gradova i općina u odnosu na 2018. godinu.

U Hrvatskoj Kostajnici izgrađen najmoderniji sustav obrane od poplava

Nastavno na podatke o dinamici obnove nakon potresa, koje je u uvodnom obraćanju iznio premijer Plenković, potpredsjednik Vlade Tomo Medved istaknuo je postignuća u području zaštite od štetnog djelovanja voda i obrane od poplava na području Sisačko-moslavačke županije.

Naveo je da je za 21 projekt sanacije, rekonstrukcije i izgradnje nasipa te sanacije klizišta na tom području ugovoreno radova za više od 66 milijuna eura.

Posebno je naglasio da je u svrhu trajne obrane Hrvatske Kostajnice od visokih voda Une izgrađen najmoderniji sustav obrane od poplava napravljen od montažno-demontažnih elemenata, prvi takav u Hrvatskoj. Projekt je vrijedan više od 3,6 milijuna eura te će uskoro,  nakon tehničkog pregleda, biti stavljen u uporabu.

”Ove aktivnosti zaštite od poplava provode se sustavno i kontinuirano te dodatno osnažuju i podupiru zacrtane ciljeve Vlade u pogledu revitalizacije Sisačko-moslavačke županije”, poručio je Medved.

Ministarstvo graditeljstva u 2023. za obnovu isplatilo ukupno 251,2 milijuna eura

Državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš kazala je da je na treću obljetnicu razornog potresa na Banovini, 29. prosinca, obilježen završetak izgradnje osam višestambenih zgrada sa 128 stanova.

Obnova je na zagrebačkom i petrinjskom području u potpunosti završila na 11.156 objekata. Izgrađeno je 207 kuća, dok je njih 239 u postupku gradnje. Trenutno je u obnovi 1.437 gradilišta, od toga 1.109 privatnih zgrada i kuća te 328 zgrada javne namjene i gradilišta infrastrukture. U postupku nabave je još 1.516 lokacija.

Ministarstvo je u 2023. godini za obnovu isplatilo ukupno 251,2 milijuna eura. Po modelu samoobnove, gdje se sva sredstva potrebna za obnovu plaćaju unaprijed, na 453 zasebnih računa građana isplaćeno je 33,7 milijuna eura.

”Jedan od ključnih pokazatelja ubrzanja obnove je podatak kako je 2021. i 2022. godine za obnovu privatne imovine iz državnog proračuna potrošeno 72 milijuna eura, a u 2023. godini 187,2 milijuna eura”, navela je Magaš.

Potvrđen Sporazum o izgradnji cestovnog mosta na hrvatsko-slovenskoj granici

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić predstavio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o izgradnji cestovnog mosta preko potoka Kamenica između naselja Obrež (Republika Hrvatska) – Božakovo (Republika Slovenija) na hrvatsko-slovenskoj državnoj granici.   

Sporazum je potpisan u Opatiji 29. ožujka 2023. temeljem Zaključka Vlade Republike Hrvatske o prihvaćanju izvješća o vođenim pregovorima za sklapanje Sporazuma.

Predlaže se donošenje predmetnog Zakona kojim se potvrđuje Sporazum, kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske u iznosu od 450 tisuća eura.

Državni tajnik Gospočić istaknuo je da je Sporazum značajan radi postizanja sigurnog i nesmetanog prometa i prelaska granice svih putnika, a posebno stanovnika pograničnog područja.   

Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2024. – 2026.

Vlada je donijela Smjernice politike državnih potpora za razdoblje od 2024. do 2026. godine.

Smjernice je, u skladu sa Zakonom o državnim potporama, izradilo Ministarstvo financija, a kako je naveo ministar Marko Primorac, one predstavljaju upute davateljima državnih potpora na središnjoj razini prilikom planiranja mjera i izrade prijedloga državnih potpora iz svoje nadležnosti.

Smjernicama se navode ciljevi dodjele državnih potpora, čijem ostvarenju davatelji trebaju težiti, a kao najpoželjnije, naveo je ministar, ističu se potpore horizontalne prirode, što je i u skladu s praksom Europske unije.

To su potpore koje se odnose na istraživanje, razvoj i inovacije, zaštitu okoliša, usavršavanje, zapošljavanje te ulaganje. “Kada govorimo o ulaganjima, posebno one potpore koje su u obliku regionalnih potpora”, dodao je Primorac.

U Hrvatskoj se smanjuju regionalne razlike 

Donesena je i Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Indeks razvijenosti donosi se prema sljedećim pokazateljima: stopi nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, proračunskim prihodima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općem kretanju stanovništva, stopi obrazovanosti, te indeksu starenja.

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je da u odnosu na indeks iz 2018. godine, svi gradovi i općine bilježe rast u promatranom razdoblju po svim ključnim pokazateljima.

“Razlike između najviše razvijenih gradova i općina i onih najmanje razvijenih se smanjuju, što znači da naša politika učinkovitog regionalnog razvoja daje učinke – smanjuju se regionalne razlike, istovremeno raste broj iznadprosječno razvijenih gradova i općina i smanjuje se broj potpomognutih gradova i općina”, naglasio je.

U odnosu na indeks razvijenosti iz 2018., kada je u Hrvatskoj bilo 304 jedinice lokalne samouprave koje su bile ispodprosječno razvijene te 252 koje su bile iznadprosječno razvijene, prema novim indeksima razvijenosti, 287 jedinica lokalne samouprave ima indeks ispodprosječne razvijenosti, dok njih 269 ima indeks iznadprosječne razvijenosti.

Ministar Erlić je istaknuo da imamo 17 više iznadprosječno razvijenih gradova i općina u odnosu na 2018. godinu.

Pregovori za sklapanje izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora

Vlada je donijela i odluke o pokretanju postupka pregovora i imenovanju pregovaračkih odbora za sklapanje izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te za službenike i namještenike u javnim službama.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da se Vlada na to obvezala u prošlogodišnjim kolektivnim pregovorima, s obzirom na to da je na snagu stupio novi Zakon o plaćama.

Na sjednici je donesen Zaključak o odobrenju Zapisnika o XXV. zasjedanju Stalne hrvatsko-mađarske komisije za vodno gospodarstvo.

Ukupan izvoz iz slobodnih zona za 23,6 posto viši nego u 2021.

Na sjednici je prihvaćeno i Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2022. godini i upućeno Hrvatskome saboru.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan izvijestio je da su tijekom 2022. godine tri slobodne zone prestale s radom jer im je istekla koncesija za osnivanje slobodne zone, a jedna slobodna zona je prestala s radom jer je okončan postupak likvidacije pokrenut 2016. godine.

Rekao je da je kraju 2022. godine poslovalo šest slobodnih zona i to dvije kopnene – Zagreb i Luka Rijeka – Škrljevo te četiri lučke u lukama Pula, Rijeka, Split i Ploče.

Naveo je da je u 2022. godini u slobodnim zonama poslovalo je 57 korisnika koji su zapošljavali 1.921 radnika. Ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona iznosili su 223,9 milijuna eura, što je više nego u 2021., a dobit je iznosila 25,4 milijuna eura, što je također više nego u 2021.

Habijan je istaknuo i da je ukupan izvoz iz slobodnih zona, uključujući i Europsku uniju, iznosio 158,15 milijuna eura, što je 23,6 posto više nego u 2021. godini.

Prihvaćeno je i Godišnje izvješće o radu Ureda za sprječavanje pranja novca za 2022., kao i Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2022. godinu.       

Izvor: Vlada/Hina